Zrakoplov – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m ispravke |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 1:
'''Zrakoplov''' je svaka [[naprava]] koja se održava u [[Atmosfera|atmosferi]] zbog reakcije [[zrak]]a, osim
reakcije zraka u odnosu na zemljinu površinu (definicija prema ''Zakonu o zračnom prometu [[Hrvatska|Republike Hrvatske]]''). Po toj definiciji u zrakoplove ne spadaju [[svemirske letjelice]], niti lebdjelice na zračnom jastuku (hoverkrafti).
== Vrste zrakoplova ==
Prema osnovama na kojima se zasniva moć letenja tj. održavanja u zraku, zrakoplovi se dijele na dvije vrste:
* zrakoplovi lakši od zraka (statički leteći strojevi) ili [[aerostat|aerostati]]
* zrakoplovi teži od zraka (dinamički leteći strojevi) ili aerodini.
=== Zrakoplovi lakši od zraka ===
Zrakoplovi lakši od zraka osiguravaju [[uzgon]] na [[Arhimedov zakon|Arhimedovom načelu]], budući da im je težina manja od težine okolnog zraka kojeg takav zrakoplov istiskuje. Ovi zrakoplovi su poznati i pod imenom [[balon]]i.
Prvi zrakoplov lakši od zraka bio je [[balon na vrući zrak|balon pun toplog zraka]] koji su sagradili [[braća Montgolfier]] i uspio je [[15. listopada]] [[1783]]. letjeti nešto više od 4 minute. Takvim balonom se nije moglo letjeti u smjeru po želji posade i putnika, već se kretao nošen vjetrom. No i dalje je ova vrsta zrakoplova vrlo popularna.
Veliki preokret napravio je [[David Schwarz]] iz Zagreba koji je napravio prvi upravljivi [[zračni balon]] metalne konstrukcije. U njegovu čast izdana je i [http://amerisrael.com/article_david_schwartz.html posebna medalja]. No zasluge su nezasluženo pripale njemačkom grofu [[Ferdinand Zeppelin|Zeppelinu]] koji je projekt okupio od Schwarzove udovice te konstruirao prototip 1897. Za upravljive balone tako možemo često čuti imena „[[cepelin]]“ ili „dirižabl“ (od francuskog ''dirigeable'', upravljiv). Schwarz je tijekom projektiranja radio i na materijalima, čime je otvorio put otkriću lagane i čvrste legure [[aluminij]]a, poznate pod imenima dural, duraluminij, ili Schwartzov aluminij, koja je i danas vrlo popularan materijal za izradu zrakoplova.
=== Zrakoplovi teži od zraka ===
U ovu skupinu spadaju svi zrakoplovi čija je težina veća od težine istisnutog zraka i lete na osnovi postojanja aerodinamičke noseće sile uzgona koja se suprostavlja djelovanju vlastite težine letjelice. Zrakoplovi teži od zraka ostvaruju [[uzgon]] tako da se dio zrakoplova posebnog oblika, [[krilo zrakoplova|krilo]], kreće kroz zrak čime proizvodi [[aerodinamika|aerodinamičku]] silu, čija jedna komponenta je usmjerena uvis.
==== Zrakoplovi s pokretnim krilima ====
Krila zrakoplova mogu biti pokretna, tako da se vrte oko osi, i tada se nazivaju ''krakovi'', a čitav sklop takvih krila i zajedničke osovine se naziva ''rotor''. Zrakoplovi s ovakvim konstrukcijskim rješenjem su [[helikopter|helikopteri]] i [[autožir|autožiri]]. Bitno svojstvo koje helikopter ostvaruje upotrebom pogonjenog rotora je mogućnost lebdenja u mjestu, poput balona, a uz odgovarajući sustav upravljanja može se kretati u svim smjerovima.
==== Zrakoplovi s nepokretnim krilom ====
Ukoliko su krila zrakoplova nepomična, recimo spojena na trup, tada se cijeli zrakoplov mora gibati kroz zrak da bi mu krila mogla ostvariti potreban uzgon. Takvi se zrakoplovi nazivaju '''[[avion]]i'''.
Da bi takav zrakoplov mogao poletjeti, on već na zemlji mora postići dovoljnu brzinu kretanja kroz zrak, te mu je potreban [[aerodrom]] s dovoljno dugačkom uzletno-sletnom stazom („pistom“).
== Pogon zrakoplova ==
Za pogon zrakoplova se tipično koriste [[Motor s unutarnjim izgaranjem|motori s unutarnjim izgaranjem]]. Izuzetno se koristi i [[elektromotor|električni pogon]] na zrakoplovnim modelima i nekim pokusnim zrakoplovima bez posade.
[[Motor s unutarnjim izgaranjem|Klipni motori]] su bili prvo korišteni za pogon zrakoplova, a i danas su se zadržali na mnogim manjim i [[sportski zrakoplov|sportskim zrakoplovima]]. Kao pogonsko gorivo obično koriste [[benzin]], ali se u zadnje vrijeme pojavljuju u primjeni i dieselski motori. U oba slučaja [[kisik]] se uzima iz zraka u kojem se nalazi zrakoplov. Nedostatak klipnih motora je da s visinom, kako opada gustoća zraka, opada i snaga motora.
[[Mlazni motor|Mlazni]] i turbinski motori su se pojavili tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Načelno su ta dva motora ista, razlikuju se optimiranju izlaznog dijela. Mlazni motor [[kinetička energija|kinetičku energiju]] vrelog plina najvećim dijelom pretvara u brzinu plina kojeg zatim ispušta kroz mlaznik i prema [[Isaac Newton|Newtonovom]] zakonu akcije i reakcije proizvodi potisnu silu prema naprijed. Turbinski motor većinu energije plina pretvara na izlaznoj turbini u mehaničku energiju (okretanje vratila) koja se zatim koristi na primjer za okretanje pogonskog propelera (kod turbo-prop aviona) ili rotora helikoptera. Ovaj pogon je popularniji od običnog mlaznog motora, jer je plinska turbina efikasnija nego kod mlaznog motora. No budući da i propeleri imaju ograničenja, postoji i kombinirani („turbo-ventilatorski”) pogon gdje je propeler zamijenjen ''impelerom'', odnosno ventlatorom s mnogobrojnim krilcima smještenog u kratku cijev. Taj pogon koriste suvremeni veliki [[putnički zrakoplov|putnički avioni]].
[[Raketni motor]] je poseba vrsta mlaznog motora koji zrak ne usisava iz atmosfere, već kisik dobiva iz posebnog spremnika. Ovi motori odlikuju se vrlo visokim omjerom snage i težine, ali kako osim goriva moraju nositi i težinu kisika (ili zamjenskog kemijskog spoja), rijetko se koriste u zrakoplovima. Svoju primjenu nalaze na [[raketa]]ma i [[Svemirske letjelice|svemirskim letjelicama]]
== Dimenzije zrakoplova ==
[[Datoteka:Aircraft dimensions.JPG|200px|left]]
Osnovne dimenzije zrakoplova koje se navode prilikom njegovog opisa su njegova dužina, visina, raspon krila i površina krila. '''Dužina (3)''' se mjeri od nosa zrakoplova do najisturenijeg dijela [[Repne površine zrakoplova|repnih površina]]. '''Visina (2)''' se mjeri od tla do najvišeg dijela zrakoplova, ovisno o izvedbi to može biti [[Repne površine zrakoplova|vertikalni ili horizontalni stabilizator]]. '''Raspon (1)''' (razmah krila) (Eng.Wing span) je dužina koja spaja vrhove lijevog i desnog krila. Kod [[avion]]a s promjenjivom geometrijom krila ''raspon'' nije stalna veličina. '''Površina krila''' ('''<math>m^2</math>''') podrazumijeva ukupnu površinu lijevog i desnog krila, a za pojedino krilo je jednaka umnošku '''razmaha''' (udaljenosti vrha krila od trupa) krila s prosječnom širinom krila.
== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commons = Aircraft
|commonshr = Zrakoplov
|commons2 =
|commonshr2 =
|commonscat =
|commonscathr =
|commonscat2 =
|commonscathr2 =
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik = zrakoplov
|wikiknjige = Knjiga pojmova u zrakoplovstvu/A/Zrakoplov
|wikicitat =
}}
[[Kategorija: Vozila]]
[[Kategorija: Zrakoplovi| ]]
[[an:Aeronau]]
[[ang:Lyftcræft]]
[[ar:مركبة جوية]]
[[be:Паветранае судна]]
[[bg:Летателен апарат]]
[[br:Aerlestr]]
[[bs:Zrakoplov]]
[[ca:Aeronau]]
[[crh:Uçaq]]
[[cs:Letadlo]]
[[da:Luftfartøj]]
[[de:Luftfahrzeug]]
[[el:Αεροσκάφος]]
[[en:Aircraft]]
[[eo:Flugmaŝino]]
[[es:Aeronave]]
[[et:Õhusõiduk]]
[[eu:Aireontzi]]
[[fa:هواگرد]]
[[fi:Ilma-alus]]
[[fr:Aéronef]]
[[fy:Fleantúch]]
[[gd:Carbad-adhair]]
[[gl:Aeronave]]
[[gn:Pepo'atã]]
[[he:כלי טיס]]
[[id:Pesawat terbang]]
[[io:Aeronavo]]
[[is:Loftfar]]
[[it:Aeromobile]]
[[ja:航空機]]
[[jv:Montor mabur]]
[[kk:Әуе көлігі]]
[[ko:항공기]]
[[la:Vehiculum aërium]]
[[lt:Orlaivis]]
[[lv:Gaisa kuģis]]
[[ml:ആകാശനൗക]]
[[ms:Pesawat]]
[[new:एअरक्राफ्ट]]
[[nl:Luchtvaartuig]]
[[nn:Luftfartøy]]
[[no:Luftfartøy]]
[[oc:Aeronau]]
[[pl:Statek powietrzny]]
[[pnb:وعائی جعاز]]
[[pt:Aeronave]]
[[ro:Aeronavă]]
[[ru:Воздушное судно]]
[[simple:Aircraft]]
[[sl:Zrakoplov]]
[[sr:Ваздухоплов]]
[[sv:Flygmaskin]]
[[sw:Chomboanga]]
[[ta:வானூர்தி]]
[[th:อากาศยาน]]
[[tl:Sasakyang lumilipad]]
[[tr:Hava taşıtı]]
[[uk:Повітряне судно]]
[[ur:ہوائیہ]]
[[vi:Khí cụ bay]]
[[war:Sarakyan pan-igbaw]]
[[zh:航空器]]
[[zh-yue:航空器]]
| |||