Verzija na datum 24 oktobar 2007 u 22:04 uredi 213.149.123.198 (razgovor) →‎Atomizam u islamu ← Starija izmjena		Verzija na datum 25 oktobar 2007 u 11:02 uredi poništi OC Ripper (razgovor \| doprinos) Birokrati, Administratori interfejsa, Administratori 279.275 izmena →‎Atomizam u islamu Novija izmjena →
Red 87: ==Atomizam u islamu== ~~U 3. ajetu sure Sebe pominje se da se atom (zerreh) sastoji od manjih djelova (čestica), što znači da je atom djeljiv, a to su uspjeli naučnici tek u 19. vijeku da dokažu.~~ Atomistističke filozofije se mogu pronaći u najranijim periodima [[islam]]a, a predstavljaju sintezu grčkih i indijskih ideja. Kao i grčke i indijske verzije, islamski atomizam je u sebi imao potencijal za sukob s prevladavajućim vjerskim dogmama. Međutim, pokazao se kao plodnom i fleksibilnom idejom te je, slično kao i u Grčkoj i Indiji, cvao u nekim školama islamske misli. ~~Naravno da ni prorok Muhamed a ni njegove pristalice nisu mogli znati za ovo jer im je nauka bila na vrlo niskom nivou.~~ ~~Jedna ovakva činjenica nam govori da je kuran knjiga od neke nad-prirodne sile koja je zaslužna za formiranje kosmosa i planete Zemlje u njemu.~~ Najuspješniji oblik islamskog atomizma se može naći u [[ašariti\|ašaritskoj]] školi filozofije, najviše u djelima filozofa [[al-Ghazali]]ja (1058-1111). U [[ašariti\|ašaritskom]] atomizmu, atomi su jedine stalne, materijalne stvari u postiojanju, a sve ostalo u svijetu su "slučajne" što znači da traju u samo jednom trenutku. Ništa slučajno ne može biti izvor svega ostalog, osim opažanja, jer traje na trenutak. Naknadni događaji nisu predmet prirodnih fizičkih uzroka, nego su direktan rezultat stalne Božje intervencije, bez čega se ništa ne može dogoditi. Tako je priroda u potpunosti ovisna o Bogu, što je povezano s drugim ašaritskim idejama o uzroku, odnosno nedostatku uzroka (Gardet 2001). Druge islamske tradicije su odbacile atomizam ašarita i nadovezale su na mnoge grčke tekstove, pogotovo one vezane uz Aristotela. Aktivna škola filozofa u Šopaniji, uključujući poznatog komentatora [[Averroes]]a (1126-1198) eksplicitno je odbacila misli al-Ghazalija i okrenula se prema proučavanju Aristotelove misli. Averroes je detaljno komentirao Aristotelova djela, a njegovi komentari su dosta utjecali na naknadna tumačenja Aristrotela u židovskoj i kršćanskoj skolastičkoj misli. ==Atomistička renesansa==

Atomizam – razlika između verzija