Juti – razlika između verzija

[[Datoteka:Chief Ouray - Brady-Handy.jpg|thumb|Poglavica Ouray (lijevo), Southern Utes.]] '''Ute''' (Noochew).- /="''land of the sun''"; po drugima opisno 'hill dwellers'/ Pleme ili skupina više bandi [[Shoshonean]] Indijanaca, porodica [[Uto-Aztecan]], nastanih u ranom 19. stoljeću u središnjem i zapadnom [[Colorado|Coloradu]] i istočnom [[Utah]]u. Juti bijahu ratoborni i opasni nomadski ratnici, koji su se introdukcijom konja raširili unutar Novog Meksika i [[Arizona|Arizone]], uništivši usput koji indijanski pueblo. Kada su jednom Juti otkrili da Španjolci koriste crne robove za borbu protiv Indijanaca, počeli su svoje ratne zarobljenike prodavati u Novom Meksiku, tada naseljenom [[Španjolci]]ma. Rane [[1855]] Juti se bace i na španjolska naselja, napadajući ih u Coloradu u dolini ''San Luis Valley''a. Juti su u neprijateljstvu i sa Navahima, pa se bore na strani [[Kit Carson]]a tokom [[Američki građanski rat|Američkog građanskog rata]], protiv omrznutih [[Navaho|Navaha]]. Na rezervat u Coloradu smješteni su [[1868]], ali ni tu neće stati nevolje. Juti su lovci, [[nomadi]] i pljačkaši, a američka ih vlada želi pretvoriti u miroljubive poljodjelce. U tu svrhu šalju [[1878]], na rezervat White River Ute, [[Nathan Meeker|Nathana Meekera]], imenujući ga indijanskim agentom. Ovaj čovjek rođen [[1817]] u [[Euclid]]u, [[Ohio]], bavio se za života svakakvim poslovima, pa i kao učitelj i novinar. Njega angažira [[Horace Greeley]] iz [[New York Herald]]a da piše o agrikulturi. Postojala je nada da će Meeker uspjeti Jute naučiti agrarnim poslovima. Već sljedeće [[1879]], u mjesecu rujnu, dolazi do nezadovoljstva među grupom Juta, pa Meeker u pomoć poziva vojsku. Dvadeset-devetog istog mjeseca poglavica [[Chief Douglas]] sa grupom ratnika ubio je Meekera i sedam članova agencije. Ovaj pokolj povjesničari su nazvali '[[Meeker Massacre]]'. Ugovorom iz [[1880]]., zbog nalaska minerala na rezervatu, Juti su preseljeni na lokacije koje nisu bile toliko interesantne za bijelog naseljenika. Danas oni žive na rezervatima u Utahu i Coloradu, a [[1990]]. bilo ih je 7, 500.

[[Datoteka:Ute warrior.jpg|thumb|lijevo|Indijanci Uinta ili Uintah iz Utaha[[Utah]]a, danas žive na rezervatu Uintah & Ouray.]] Juti sami sebe nazivaju jednostavno ''Noochew'', “the people.” Ostali nazivi za njih su ''Grasshopper Indians'' (Pattie; 1833), ovaj naziv Indijanci su dobili po [[skakavac|skakavcima]] koje su hvatali i jeli. Indijanci [[Kiowa]] nazivali su ih ''Iätä-go'', očita varijanta od šošonskog naziva ''Ietan''. Etnografski vrijedni nazivi potjeću od [[Omaha Indijanci|Omaha]] i [[Ponca Indijanci|Ponca]] koji su ih nazivali ''Mactcińgeha wain'' (ili "''rabbit skin robes''"), što upućuje na vrstu odjeće, u ovom slučaju ogrtača, i krzna od kojega su se izrađivala. Isti je slučaj i sa [[Zuñi]] imenom ''Násuia kwe'' ("''deer-hunting men''"). Najkarakterističniji naziv svakako je naziv ‘''crni''’ ili ''Crni ljudi''’. Kod [[Sioux|Sijuksa]] nazivani su ''Sápa wichasha'' ili "''black people''", kod [[Cheyenne|Šajena]] ''Moh-tau-hai'-ta-ni-o'' ("''the black men''"), pa se i jedna banda Šajena nazivala ''Mo'kôhtávetaneo´o'', i po svoj se prilici sastojala od zarobljenih Juta, a bilo ih je i među Sjevernim i Južnim Šajenima; kod [[Atsina]] je postojao naziv ''Wáatenihts'' ("''black''"). Indijanci [[Navaho]] njih su nazivali ''Nota-á'', oni su si susjedi, i to je očita varijanta njihovog imena ''Noochew'', ili kako je u ranijim varijantama spelovano ''No-ochi'' ili ''Notch'' (navodi Swanton). Drugi su nazivi manje poznati, to su: ''Tâ'hana'' ([[Taos]]), ''Tcingawúptuh'' (staro [[Hopi]] ime), i kod [[Jemez]]a ''Quazula''.

Spominju se i bande ''Sogup'' sa ili blizu New[[Novi MexicaMeksiko|Novog Meksika]], ''[[Yubuincariri]]'', zapadno od [[Green River (Colorado)|Green Rivera,]] u [[Utah]]u, i bivše bande ''[[Kwiumpus]]'', ''[[Nauwanatats]]'' i ''[[Unkapanukints]]'', čiji status nije poznat i mogli bi biti [[Južni Pajuti]].

Kontakti sa Jutima započinju [[1598]] trgovinom sa Španjolcima a [[1640]]. Mouache i Capote, njihove južne bande dokopale su se i španjolskih konja. Konj će omogućiti ovom narodu da se organiziraju u velike lutajuće bande. Konjima su se Juti opskrbili do [[1670]]. a te se godine sa Španjolcima potpisuje i prvi mirovni ugovor. U drugoj polovici 18. stoljeća od [[1760]] do [[1770]] Španjolci dobivaju dozvolu Juta da mogu trgovati u području rijeke Gunnison, a 1776 kroz njihov teritorij prolazi i ekspedicija Domingueza i Escalantea. Pojava američkih trapera [[1811]]. u zemlji Juta dovodi do čarki. Godine 1819 Adams-Otisovim ugovorom duž gornjeg Arkansasa stvorena je američko-španjolska granica. Do sredine 19 stoljeća Amerikanci će postati veoma aktivni na teritoriju Juta. Već [[1821]] [[Meksiko]] proglašava nezavisnost od Španjolske a iste godine i William Bucknell pušta u promet ''Santa Fe Trail''. Izgradit će se utvrde Uncompahgre na Gunnison Riveru (Robidoux, 1828) i Bent’s Fort na Arkansas Riveru, pa zatim I naselje Fort Pueblo (1842). Jutima ne odgovara ovakav priliv bijelog stanovništva, I smetnja su im za lov, godine [[1844]]. oni uništavaju tvrđavu Fort Uncompahgre podignutu 1828 u srcu njihovog teritorija. Nakon razaranje ove tvrđave 1849. godine potpisuje se prvi ugovor sa Indijancima u Abiquiu u Novom Meksiku. Prema njemu Juti će dobiti godišnje $5000, a zauzvrat moraju priznati autoritet SAD-a I čuvati mir. Tokom pedesetih godina 19. stoljeća Amerikanci počinju preuzimati kontrolu u zemlji Juta. Već 1850 u Taosu je utemeljena prva agencija za Jute ,a dvije godine kasnije (1852) podignut je vojni garnizon Fort Massachusetts u dolini San Luis za kontrolu nad Jutima i tobožnjom zaštitom. Juti izgleda ne misle da im je potrebna zaštita pa 1854. napadaju i razaraju Fort Pueblo.