Upala – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
EmausBot (razgovor | doprinos)
m r2.7.3) (robot Dodaje: ky:Сезгенүү
Nema sažetka izmjene
Red 1:
{{radovi24}}
'''Zapaljenje''', '''upala''' ili '''inflamacija''' ({{jez-lat|inflammatio}}, zapaliti) je biološki odgovor [[organizam]]a na štetne materije, kao što su [[patogen]]i, mrtve ćelije ili druge iritirajuće materije. Cilj ove reakcije je zaštita organizma, pokušaj da se ukloni štetna materija i započne proces ozdravljenja tkiva.
'''Upala''' je dio složenog biološkog odgovora organizma na štetne čimbenike, poput patogenih [[bakterija]], oštećenih [[stanica]] (primjerice [[ishemija]], [[nekroza]]) ili raznih iritansa (kemijskog, mehaničkog ili fizikalnog tipa). Još od Celsusa, četiri znaka akutne upale su [[bol]] (dolor), [[toplina]] (calor), crvenilo (rubor) i oteklina (tumor). Kasnije je dodan i gubitak funkcije (functio laesa) kao peti znak upale. Svrha upale je da pomogne organizmu u borbi protiv štetnog stimulusa, ali ponekad predstavlja zdravstveni problem sama po sebi, kada njena svrha nije sasvim jasna ili je potpuno kontraproduktivna (kronična upala ili [[akutna reumatska groznica]]) a upala je početak procesa liječenja. Upala nije isto što i [[infekcija]], čak i u slučajevima kad je upala uzrokovana infekcijom.
 
S obzirom na trajanje, upala može biti akutna ili kronična. Akutna je upala početni odgovor tijela na štetan čimbenik (noksu) a karakterizira ju povećan dotok krvi koji onda dovodi do izlaska plazme i leukocita iz krvnih žila u pogođeno [[tkivo]]. Cijeli je niz procesa u organizmu koji dovode do razvijanja upalne reakcije, a uključuju [[krvne žile]], krvne stanice (tj. imunosni sustav) i stanice koje se inače nalaze u tkivima. Reakcija na upalu može biti lokalna (otok, crvenilo, nakupljanje leukocita) i sistemska (pojačana sinteza proteina akutne faze, porast tjelesne temperature). Akutna se upala može razviti u kroničnu, što dovodi do promjena u vrstama stanica prisutnima u pogođenom tkivu. Kronična upala je organizmu štetan proces jer može dovesti do ateroskleroze, reumatoidnog artritis i tumora, zbog čega je upala dobro reguliran proces, a poremećaj u procesu upale rezultira bolešću.
 
U medicinskoj nomenklaturi, općenito je pravilo da upale završavaju nastavkom –itis. Tako je upala ždrijela [[faringitis]], upala sinusa sinusitis, upala bubrega [[glomerulonefritis]]. Iznimka od ovog pravila je upala pluća, [[pneumonija]].
 
 
Inflamacija i [[infekcija]] nisu sinonimi; infekcija je izazvana stranim patogenom, dok je inflamacija reakcija na spoljašnji ili unutrašnji stimulans.
 
{{klica-medicina}}