Evolucija čovjeka – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
mNema sažetka izmjene
Red 210:
== Rod ''Homo'' ==
 
[[Datoteka:Human evolution chart-hr.svg|Suvremeni grafički prikaz vremenske i geografske distribucije populacija hominida<ref>[http://biology.plosjournals.org/perlserv/?request=slideshow&type=figure&doi=10.1371/journal.pbio.0020340&id=15540 Figure 1. Phylogeny of Primate Lice from Morphological and Molecular Data], in {{cite journal|title=Genetic Analysis of Lice Supports Direct Contact between Modern and Archaic Humans|author=Reed DL, Smith VS, Hammond SL, Rogers AR, Clayton DH PLoS|journal=PLoS Biol|volume=svezak 2|issue=broj 11|page=str. e340|.year=2004 |pmid=15502871|pmc=521174|doi=10.1371/journal.pbio.0020340|url=http://biology.plosjournals.org/perlserv/?request=slideshow&type=figure&doi=10.1371/journal.pbio.0020340&id=15540|archiveurl=http://www.webcitation.org/5uQpahHlX|archivedate=22. studenog 2010.-11-22|deadurl=no}}</ref> Druge interpretacije dokaza razlikuju se uglavnom u taksonomiji i geografskoj distribuciji vrsta hominida.|mini|325px]]
 
[[Datoteka:Homo habilis-2.JPG|mini|220px|Rekonstrukcija ''Homo habilisa'']]
Red 218:
''Homo sapiens'' je jedina preživjela vrsta roda ''[[Homo]]''. Iako neki pronađeni fosili pripadaju izumrlim vrstama roda ''Homo'' koji su vjerojatno izravni preci ''Homo sapiensa'', većina su najvjerojatnije bočne grane čovjekove evolucijske linije.<ref>{{cite journal|author=Strait DS, Grine FE, Moniz MA|title=A reappraisal of early hominid phylogeny|journal=J. Hum. Evol.|volume=svezak 32|issue=broj 1|pages=str. 17.–82.|year=1997 |pmid=9034954|doi=10.1006/jhev.1996.0097}}</ref><ref name="bryson2004">{{cite book|author=Bill Bryson|title=A Short History of Nearly Everything|url=http://books.google.com/books?id=RKHLD9qNs64 C|chapter=28. The Mysterious Biped|year=2004 |publisher=Random House, Inc.|isbn=978-0-385-66004-4|pages=str. 522.–543.}}</ref> Ne postoji konsenzus koja se od ovih izumrlih vrsta može smatrati posebnom vrstom, a koja podvrstom. Razlog tome je u nekim slučajevima oskudnost fosilnih ostataka, dok je u drugim slučajevima velika anatomska sličnost pojedinih vrsta roda ''Homo''.<ref name=bryson2004/> Teorija prema kojoj je postojalo razdoblje obilnih padalina na području današnje [[Sahara|Sahare]] daje nam moguće objašnjenje rane raznolikosti i lakoće migracija unutar roda ''Homo''.
 
Na temelju [[arheologija|arheoloških]] i [[paleontologija|paleontoloških]] dokaza, moguće je do neke mjere spoznati dijetalne navike različitih vrsta roda ''Homo'' i proučiti utjecaj prehrane na fizičku evoluciju i evoluciju u ponašanju unutar samog roda.<ref name="isbn978-0-19-518346-7">{{cite book|author=Walker, Alan|chapter=Early Hominin Diets: Overview and Historical Perspectives|editor=[[Peter Ungar]]|title=Evolution of the Human Diet: The Known, the Unknown, and the Unknowable|publisher=Oxford University Press|location=US|year=2006 |isbn=978-0-19-518346-7|pages=str. 3.–10.|url=http://books.google.com/?id=6mxZ1hNBHgkC&pg=PA357&lpg=PA357&dq=%22The+Calcaneus+of+Australopithecus+afarensis+and+its+implications+for+the+Evolution+of+Bipedality%22&q=%22The%20Calcaneus%20of%20Australopithecus%20afarensis%20and%20its%20implications%20for%20the%20Evolution%20of%20Bipedality%22}}.</ref><ref name="isbn978-0-89789-736-5">{{cite book|author=Peter Ungar & Mark F. Teaford|title=Human Diet: Its Origin and Evolution|publisher=Bergin & Garvey|location=Westport, CT|year=2002 |isbn=978-0-89789-736-5|page=206.}}</ref><ref name="isbn978-0-89789-516-3-Bogin">{{cite book|last=Bogin|first=Barry|editor=Romanucci-Ross, Lola; Moerman, Daniel E.; & Tancredi, Laurence R.|title=The Anthropology of Medicine: From Culture to Method|edition=3. izdanje|year=1997 |publisher=Bergen and Garvey|location=South Hadley MA|isbn=978-0-89789-516-3|pages=str. 96.–142.|chapter=The evolution of human nutrition|chapterurl=http://web.archive.org/web/20031203003838/http://citd.scar.utoronto.ca/ANTAO1/Projects/Bogin.html}}</ref><ref>{{cite journal|author=Barnicot NA|title=Human nutrition: evolutionary perspectives|journal=Integr Physiol Behav Sci|volume=svezak 40|issue=broj 2|pages=str. 114.–117.|date=travanj/lipanj 2005.|pmid=17393680|doi=10.1007/BF02734246}}</ref><ref>{{cite journal|author=Leonard WR, Snodgrass JJ, Robertson ML|title=Effects of brain evolution on human nutrition and metabolism|journal=Annu Rev Nutr.|volume=svezak 27|pages=str. 311.–327.|year=2007 |doi=10.1146/annurev.nutr.27.061406.093659|pmid=17439362}}</ref>
Mnogi antropolozi smatraju da je erupcija [[supervulkan Toba|supervulkana Toba]] na otoku [[Sumatra|Sumatri]] u [[Indonezija|Indoneziji]] prije oko 70 000 godina, imala globalne klimatske posljedice<ref>"[http://www.bbc.co.uk/sn/prehistoric_life/human/human_evolution/new_batch1.shtml The new batch - 150,000 years ago]". BBC - Science & Nature - The evolution of man.</ref> i usmrtila većinu ljudi onog doba, stvoreći tako pupulacijsko usko grlo koje je smanjilo genetsku raznolikost većine današnjih ljudi.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/2975862.stm|title=When humans faced extinction|publisher=BBC|date=9. lipnja 2003.|accessdate=5. 2007-01-05|archiveurl=http://www.webcitation.org/5uQpdbri7|archivedate=22. studenog 2010.|deadurl=no}}</ref>
 
Red 251:
Paleontolozi predlažu da se ove dvije vrste klasificiraju kao posredne vrste između ''Homo erectusa'' i ''Homo heidelbergensisa''.
 
''[[Homo antecessor]]'' je vrsta čiji su ostaci pronađeni u [[Španjolska|Španjolskoj]] i [[Engleska|Engleskoj]] i njihova je starost datirana od 1,2 milijuna do 500 000 godina.<ref>{{cite journal|author=Bermúdez de Castro JM, Arsuaga JL, Carbonell E, Rosas A, Martínez I, Mosquera M|title=A hominid from the lower Pleistocene of Atapuerca, Spain: possible ancestor to Neandertals and modern humans|journal=Science|volume=svezak 276|issue=broj 5317|pages=str. 1392.–1395.|year=1997 |pmid=9162001|doi=10.1126/science.276.5317.1392}}</ref><ref>{{cite journal|last=Carbonell|first=Eudald|authorlink=Eudald Carbonell|coauthors=José M. Bermúdez de Castro ''et al. ''|title=The first hominin of Europe|journal=Nature|volume=svezak 452|issue=broj 7186|pages=str. 465.–469.|date=27. ožujka 2008.-03-27|pmid=18368116|doi=10.1038/nature06815|accessdate=26.2008-03-21 ožujka 2008.|url=http://www.nature.com/nature/journal/v452/n7186/full/nature06815.html|archiveurl=http://www.webcitation.org/5uQpaylUN|archivedate=22. studenog 2010.-11-22|deadurl=no|bibcode = 2008Natur.452..465C }}</ref> ''[[Homo cepranensis]]'' je vrsta od koje je pronađen samo dio lubanje u [[Italija|Italiji]], koja je procijenjena na 800 000 godina starosti. <ref>{{cite journal|author=Manzi G, Mallegni F, Ascenzi A|title=A cranium for the earliest Europeans: Phylogenetic position of the hominid from Ceprano, Italy|journal=Proc. Natl. Acad. Sci. U.S.A.|volume=svezak 98|issue=broj 17|pages=str. 10011.–10016.|year=2001 |pmid=11504953|doi=10.1073/pnas.151259998|pmc=55569|bibcode = 2001PNAS...9810011M }}</ref>
 
=== ''Homo heidelbergensis'' ===
Red 274:
''[[Homo neanderthalensis]]'' ili ''Homo sapiens neanderthalensis'',<ref>{{cite journal|author=Harvati K|title=The Neanderthal taxonomic position: models of intra- and inter-specific craniofacial variation|journal=J. Hum. Evol.|volume=svezak 44|issue=broj 1|pages=str. 107.–132.|year=2003 |pmid=12604307|doi=10.1016/S0047-2484(02)00208-7}}</ref> je živio u [[Europa|Europi]] i [[Azija|Aziji]] prije 400 000 sve do prije 30 000 godina. Prve genetske analize [[mitohondrijska DNK|mitohondrijske DNK]] pokazale su da nije bilo bitnijeg genskog protoka između ''Homo neanderthalensisa'' i ''[[Homo sapiens]]a'', one se dakle smatraju odvojenim vrstama čiji je [[posljednji zajednički predak]] živio prije 660 000 godina.<ref>{{cite journal|author=Krings M, Stone A, Schmitz RW, Krainitzki H, Stoneking M, Pääbo S|title=Neandertal DNA sequences and the origin of modern humans|journal=Cell|volume=svezak 90|issue=broj 1|pages=str. 19.–30.|year=1997 |pmid=9230299|doi=10.1016/S0092-8674(00)80310-4}}</ref><ref>{{cite journal|author=Green RE, ''et al. ''|title=A complete Neandertal mitochondrial genome sequence determined by high-throughput sequencing|journal=Cell|volume=svezak 134|issue=broj 3|pages=str. 416.–426.|year=2008 |doi=10.1016/j.cell.2008.06.021|pmid=18692465|pmc=2602844|last2=Malaspinas|first2=Anna-Sapfo|last3=Krause|first3=Johannes|last4=Briggs|first4=Adrian W.|last5=Johnson|first5=Philip L.F.|last6=Uhler|first6=Caroline|last7=Meyer|first7=Matthias|last8=Good|first8=Jeffrey M.|last9=Maricic|first9=Tomislav}}</ref><ref>{{cite journal|title=No Evidence of Neandertal mtDNA Contribution to Early Modern Humans|journal=PLoS Biol.|volume=svezak 2|issue=broj 3|page=str. E57|year=2004 |pmid=15024415|doi=10.1371/journal.pbio.0020057|pmc=368159|author=Serre D, Langaney A, Chech M, ''et al. ''}}</ref> Međutim, [[2010.]] godine dovršen je ambiciozni projekt potpunog sekvenciranja [[genom]]a neandertalaca, koji je dokazao da su se neandertalci uistinu križali s anatomski modernim ljudima prije oko 45 000 do 80 000 godina (što se podudara s razdobljem napuštanja [[Afrika|Afrike]] od strane modernih ljudi i njihovog širenja Europom i Azijom.<ref name="neandersequence">{{cite news|url=http://news.discovery.com/human/neanderthal-human-interbreed-dna.html|title=Neanderthals, humans interbred, DNA proves|publisher=[http://news.discovery.com Discovery News]|first=Jennifer|last=Viegas|date=06. svibnja 2010.|accessdate=17. kolovoza 2010.|archiveurl=http://www.webcitation.org/5uQpbFb9 H|archivedate=22. studenog 2010.|deadurl=no}}</ref>
 
Dokazano je da 1% do 4% [[DNK]] gotovo svih modernih ljudi koji nisu afričkog podrijetla derivira iz DNK neandertalaca,<ref name="neandersequence"/> a ovo je otkriće sukladno nedavnim studijama koje dokazuju da se divergencija nekih ljudskih [[alel]]a zbila prije oko milijun godina, iako takva interpretacija ovih rezultata može biti dovedena u pitanje.<ref>{{cite journal|author=Gutiérrez G, Sánchez D, Marín A|title=A reanalysis of the ancient mitochondrial DNA sequences recovered from Neandertal bones|journal=Mol. Biol. Evol.|volume=svezak 19|issue=broj 8|pages=str. 1359.–1366.|year=2002 |pmid=12140248|doi=10.1093/oxfordjournals.molbev.a004197}}</ref><ref>{{cite journal|author=Hebsgaard MB, Wiuf C, Gilbert MT, Glenner H, Willerslev E|title=Evaluating Neanderthal genetics and phylogeny|journal=J. Mol. Evol.|volume=svezak 64|issue=broj 1|pages=str. 50.–60.|year=2007 |pmid=17146600|doi=10.1007/s00239-006-0017-y}}</ref> Konkuriranje za iste resurse s Homo sapiensom vjerojatno je dovelo do izumiranja neandrtalaca.<ref>{{cite journal|author1=Banks, W. E|author2= Francesco d'Errico, A. Townsend Peterson, Masa Kageyama, Adriana Sima, Maria-Fernanda Sánchez-Goñi|title=Neanderthal extinction by competitive exclusion |journal=PLoS ONE|volume=svezak 3|issue=12 e3972|year=2008|doi=10.1371/journal.pone.0003972|bibcode = 2008PLoSO...3.3972B|pmid=19107186|pmc=2600607|editor1-last=Harpending|editor1-first=Henry|last3=Peterson|first3=A. Townsend|last4=Kageyama|first4=Masa|last5=Sima|first5=Adriana|last6=Sánchez-Goñi|first6=Maria-Fernanda|pages=e3972}}</ref><ref>{{cite journal |author=Hortolà P, Martínez-Navarro B |title=The Quaternary megafaunal extinction and the fate of Neanderthals: An integrative working hypothesis |journal=Quaternary International (in press) |year=2012 |doi=10.1016/j.quaint.2012.02.037|bibcode = 2013QuInt.295...69H }}</ref>Ove su vrste koegzistirale u Europi oko 10 000 godina, tijekom kojih je populacija modernih ljudi naglo narasla u odnosu na neandertalce i vjerojatno ih potisnula samim brojem jedinki.<ref>{{cite journal|journal=Science|date=29. srpanj 2011.-07-21 |volume= svezak 333|issue=broj 6042|pages=str. 623.–627.|doi=10.1126/science.1206930|title=Tenfold Population Increase in Western Europe at the Neandertal – to – Modern Human Transition|author=Mellars, Paul|author2=Jennifer C. French|bibcode = 2011Sci...333..623M|pmid=21798948 }}</ref>
 
Godine [[2008.]], skupina [[arheolog]]a koji su istraživali [[špilja Denisova]] na gorju [[Altaj]] u [[Sibir]]u otkrili su mali komad kosti prsta mlade jedinke grupe hominina danas poznatog kao [[denisovski čovjek]].<ref>{{cite journal|journal=Nature|volume=464|pages=838–839|date=8 April 2010|doi=10.1038/464838a|title=Human evolution: Stranger from Siberia|author=Brown, Terence A.|bibcode = 2010Natur.464..838B|issue=7290|pmid=20376137 }}</ref> Pronađeni artefakti, uključujući i jednu narukvicu, nalazili su se u istom geološkom sloju s kostima i [[datiranje ugljikom-14|radiodatirani su ugljikom 14]] pokazujući starost od oko 40 000 godina. Pošto se DNK dobro očuvao zahvaljujući i vrlo hladnim klimatskim uvjetima u samoj pećini, bilo je moguće izolirati i sekvencirati DNK cijelog genoma.<ref name="pmid21179161"/><ref name="Pääbo et al. ">{{Cite journal|first=Johannes|last=Krause|first2=Qiaomei|last2=Fu|first3=Jeffrey M.|last3=Good|first4=Bence|last4=Viola|first5=Michael V.|last5=Shunkov|first6=Anatoli P.|last6=Derevianko|lastauthoramp=yes|first7=Svante|last7=Pääbo|year=2010|title=The complete mitochondrial DNA genome of an unknown hominin from southern Siberia|journal=Nature|pmid=20336068|volume=svezak 464|issue=7290|pages=894–897|doi=10.1038/nature08976|bibcode = 2010Natur.464..894K }}</ref>
Red 466:
Izrada [[alat]]a se interpretira kao znak inteligencije, i pretpostavlja se da je uporaba alata mogla stimulirati određene aspekte ljudske evolucije, pogotovo stalnog povećanja ljudskog [[mozak|mozga]]. [[Paleontologija|Paleontolozi]] još uvijek proučavaju sve aspekte ove tendencije povećananja ljudskog mozga tijekom evolutivnog razvoja, usprkos činjenici da je mozak vrlo zahtjevan u smislu utroška energije. Mozak modernog čovjeka troši oko 13 [[watt]]i dnevno (oko 260 [[kalorija|kilokalorija]] dnevno), što je jedna petina ukupnog dnevnog utroška energije.<ref>{{cite web|title=Does Thinking Really Hard Burn More Calories?|first=Ferris |last=Jabr |url=http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=thinking-hard-calories|date=18. srpnja 2012.|publisher=Scientific American|accessdate=23. ožujka 2013.}}</ref>
 
Povećana uporaba alata omogućuje [[lov]] na energetski bogate izvore [[meso|mesa]] i obradu energetski bogatih izvora iz biljaka. Znanstvenici tumače da su rani [[hominidi]] stoga bili pod jakim evolutivnim pritiskom u smjeru povećanja sposobnosti uporabe alata.<ref>{{cite journal|author=Gibbons, Ann|title=Solving the Brain's Energy Crisis|journal=Science|volume=svezak 280|issue=broj 5368|pages=str. 1345.–1347.|year=1998. |pmid=9634409|doi=10.1126/science.280.5368.1345}}</ref> Vrijeme početka uporabe alata od strane prvih ljudi je teško odrediti, jednostavno stoga što je vrlo teško odrediti da li je vrlo primitivno oruđe (npr. kamenje oštrih rubova) prirodni predmet ili ljudski artefakt. Postoje određeni dokazi da su [[australopitek|australopiteci]] prije 4 milijuna godina koristili krhotine [[kost]]iju kao alat, ali to je još uvijek predmet diskusija.<ref name="HowellBourlière2007">{{cite book|author1=F. Howell|author2=François Bourlière|title=African Ecology and Human Evolution|url=http://books.google.com/books?id=-kOvkb-xbU8 C&pg=PA398|accessdate=6. studenog 2011.|date=30. studenog 2007.|publisher=Transaction Publishers|isbn=978-0-202-36136-9|page=str. 398.}}</ref>
 
Mora se uzeti u obzir da mnoge životinjske vrste izrađuju i koriste alat, ali su samo vrste [[Homo (rod)|roda ''Homo'']] uspjele ovladati životnim okolišem izradom i uporabom složenijeg oruđa. Najstariji poznati alat je [[oldovansko oruđe|"oldovansko kameno oruđe"]] iz [[Etiopija|Etiopije]] procijenjene starosti od 2,5-2,6 milijuna godina. Ne postoje poznati dokazi postojanja bilo kakvog ljudskog artefakta starijeg od 2,5 milijuna godina. Fosil roda ''Homo'' pronađen je u blizini oldovanskog oruđa, i njegova je starost procijenjena na 2,3 milijuna godina, ukazujući na to da su pripadnici [[hominini|hominina]] uistinu izrađivali i koristili kameno oruđe. Ova je hipoteza najvjerojatnija, ali još uvijek ne predstavlja čvrsti dokaz.<ref name="Freeman">Freeman, Scott; Jon C. Herron. ''Evolutionary Analysis'' (4. izdanje.)., Pearson Education, Inc. (2007). ISBN 978-0-13-227584-2 str. 786.-788.</ref> Razvoj [[stiloidni proces|stiloidnog procesa]] [[treća metakarpalna kost|treće metakarpalne kosti]] omogućio je kostima [[šaka|šake]] zatvaranje unutar kostiju zgloba šake, omogućujući jači stisak same šake. To je omogućilo ljudima snagu i spretnost korištenja složenog oruđa. Ova jedinstvena anatomska karakteristika razlikuje ljude od suvremenih [[majmun]]a i neljudskih [[primati|primata]], i nije prisutna u ljudskim ostacima starijim od 1,8 milijuna godina.<ref>{{cite journal|doi=10.1073/pnas.1316014110|title=Early Pleistocene third metacarpal from Kenya and the evolution of modern human-like hand morphology}}</ref>