Evolucija čovjeka – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene |
mNema sažetka izmjene |
||
Red 210:
== Rod ''Homo'' ==
[[Datoteka:Human evolution chart-hr.svg|Suvremeni grafički prikaz vremenske i geografske distribucije populacija hominida<ref>[http://biology.plosjournals.org/perlserv/?request=slideshow&type=figure&doi=10.1371/journal.pbio.0020340&id=15540 Figure 1. Phylogeny of Primate Lice from Morphological and Molecular Data], in {{cite journal|title=Genetic Analysis of Lice Supports Direct Contact between Modern and Archaic Humans|author=Reed DL, Smith VS, Hammond SL, Rogers AR, Clayton DH PLoS|journal=PLoS Biol|volume=svezak 2|issue=broj 11|page=str. e340|
[[Datoteka:Homo habilis-2.JPG|mini|220px|Rekonstrukcija ''Homo habilisa'']]
Red 218:
''Homo sapiens'' je jedina preživjela vrsta roda ''[[Homo]]''. Iako neki pronađeni fosili pripadaju izumrlim vrstama roda ''Homo'' koji su vjerojatno izravni preci ''Homo sapiensa'', većina su najvjerojatnije bočne grane čovjekove evolucijske linije.<ref>{{cite journal|author=Strait DS, Grine FE, Moniz MA|title=A reappraisal of early hominid phylogeny|journal=J. Hum. Evol.|volume=svezak 32|issue=broj 1|pages=str. 17.–82.|year=1997 |pmid=9034954|doi=10.1006/jhev.1996.0097}}</ref><ref name="bryson2004">{{cite book|author=Bill Bryson|title=A Short History of Nearly Everything|url=http://books.google.com/books?id=RKHLD9qNs64 C|chapter=28. The Mysterious Biped|year=2004 |publisher=Random House, Inc.|isbn=978-0-385-66004-4|pages=str. 522.–543.}}</ref> Ne postoji konsenzus koja se od ovih izumrlih vrsta može smatrati posebnom vrstom, a koja podvrstom. Razlog tome je u nekim slučajevima oskudnost fosilnih ostataka, dok je u drugim slučajevima velika anatomska sličnost pojedinih vrsta roda ''Homo''.<ref name=bryson2004/> Teorija prema kojoj je postojalo razdoblje obilnih padalina na području današnje [[Sahara|Sahare]] daje nam moguće objašnjenje rane raznolikosti i lakoće migracija unutar roda ''Homo''.
Na temelju [[arheologija|arheoloških]] i [[paleontologija|paleontoloških]] dokaza, moguće je do neke mjere spoznati dijetalne navike različitih vrsta roda ''Homo'' i proučiti utjecaj prehrane na fizičku evoluciju i evoluciju u ponašanju unutar samog roda.<ref name="isbn978-0-19-518346-7">{{cite book|author=Walker, Alan|chapter=Early Hominin Diets: Overview and Historical Perspectives|editor=[[Peter Ungar]]|title=Evolution of the Human Diet: The Known, the Unknown, and the Unknowable|publisher=Oxford University Press|location=US|year=2006 |isbn=978-0-19-518346-7|pages=str. 3.–10.|url=http://books.google.com/?id=6mxZ1hNBHgkC&pg=PA357&lpg=PA357&dq=%22The+Calcaneus+of+Australopithecus+afarensis+and+its+implications+for+the+Evolution+of+Bipedality%22&q=%22The%20Calcaneus%20of%20Australopithecus%20afarensis%20and%20its%20implications%20for%20the%20Evolution%20of%20Bipedality%22}}.</ref><ref name="isbn978-0-89789-736-5">{{cite book|author=Peter Ungar & Mark F. Teaford|title=Human Diet: Its Origin and Evolution|publisher=Bergin & Garvey|location=Westport, CT|year=2002 |isbn=978-0-89789-736-5|page=206.}}</ref><ref name="isbn978-0-89789-516-3-Bogin">{{cite book|last=Bogin|first=Barry|editor=Romanucci-Ross, Lola; Moerman, Daniel E.; & Tancredi, Laurence R.|title=The Anthropology of Medicine: From Culture to Method|edition=3. izdanje|year=1997 |publisher=Bergen and Garvey|location=South Hadley MA|isbn=978-0-89789-516-3|pages=str. 96.–142.|chapter=The evolution of human nutrition|chapterurl=http://web.archive.org/web/20031203003838/http://citd.scar.utoronto.ca/ANTAO1/Projects/Bogin.html}}</ref><ref>{{cite journal|author=Barnicot NA|title=Human nutrition: evolutionary perspectives|journal=Integr Physiol Behav Sci|volume=svezak 40|issue=broj 2|pages=str. 114.–117.|date=
Mnogi antropolozi smatraju da je erupcija [[supervulkan Toba|supervulkana Toba]] na otoku [[Sumatra|Sumatri]] u [[Indonezija|Indoneziji]] prije oko 70 000 godina, imala globalne klimatske posljedice<ref>"[http://www.bbc.co.uk/sn/prehistoric_life/human/human_evolution/new_batch1.shtml The new batch - 150,000 years ago]". BBC - Science & Nature - The evolution of man.</ref> i usmrtila većinu ljudi onog doba, stvoreći tako pupulacijsko usko grlo koje je smanjilo genetsku raznolikost većine današnjih ljudi.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/2975862.stm|title=When humans faced extinction|publisher=BBC|date=9. lipnja 2003.|accessdate=5. 2007-01-05|archiveurl=http://www.webcitation.org/5uQpdbri7|archivedate=22. studenog 2010.|deadurl=no}}</ref>
Red 251:
Paleontolozi predlažu da se ove dvije vrste klasificiraju kao posredne vrste između ''Homo erectusa'' i ''Homo heidelbergensisa''.
''[[Homo antecessor]]'' je vrsta čiji su ostaci pronađeni u [[Španjolska|Španjolskoj]] i [[Engleska|Engleskoj]] i njihova je starost datirana od 1,2 milijuna do 500 000 godina.<ref>{{cite journal|author=Bermúdez de Castro JM, Arsuaga JL, Carbonell E, Rosas A, Martínez I, Mosquera M|title=A hominid from the lower Pleistocene of Atapuerca, Spain: possible ancestor to Neandertals and modern humans|journal=Science|volume=svezak 276|issue=broj 5317|pages=str. 1392.–1395.|year=1997 |pmid=9162001|doi=10.1126/science.276.5317.1392}}</ref><ref>{{cite journal|last=Carbonell|first=Eudald|authorlink=Eudald Carbonell|coauthors=José M. Bermúdez de Castro ''et al. ''|title=The first hominin of Europe|journal=Nature|volume=svezak 452|issue=broj 7186|pages=str. 465.–469.|date=
=== ''Homo heidelbergensis'' ===
Red 274:
''[[Homo neanderthalensis]]'' ili ''Homo sapiens neanderthalensis'',<ref>{{cite journal|author=Harvati K|title=The Neanderthal taxonomic position: models of intra- and inter-specific craniofacial variation|journal=J. Hum. Evol.|volume=svezak 44|issue=broj 1|pages=str. 107.–132.|year=2003 |pmid=12604307|doi=10.1016/S0047-2484(02)00208-7}}</ref> je živio u [[Europa|Europi]] i [[Azija|Aziji]] prije 400 000 sve do prije 30 000 godina. Prve genetske analize [[mitohondrijska DNK|mitohondrijske DNK]] pokazale su da nije bilo bitnijeg genskog protoka između ''Homo neanderthalensisa'' i ''[[Homo sapiens]]a'', one se dakle smatraju odvojenim vrstama čiji je [[posljednji zajednički predak]] živio prije 660 000 godina.<ref>{{cite journal|author=Krings M, Stone A, Schmitz RW, Krainitzki H, Stoneking M, Pääbo S|title=Neandertal DNA sequences and the origin of modern humans|journal=Cell|volume=svezak 90|issue=broj 1|pages=str. 19.–30.|year=1997 |pmid=9230299|doi=10.1016/S0092-8674(00)80310-4}}</ref><ref>{{cite journal|author=Green RE, ''et al. ''|title=A complete Neandertal mitochondrial genome sequence determined by high-throughput sequencing|journal=Cell|volume=svezak 134|issue=broj 3|pages=str. 416.–426.|year=2008 |doi=10.1016/j.cell.2008.06.021|pmid=18692465|pmc=2602844|last2=Malaspinas|first2=Anna-Sapfo|last3=Krause|first3=Johannes|last4=Briggs|first4=Adrian W.|last5=Johnson|first5=Philip L.F.|last6=Uhler|first6=Caroline|last7=Meyer|first7=Matthias|last8=Good|first8=Jeffrey M.|last9=Maricic|first9=Tomislav}}</ref><ref>{{cite journal|title=No Evidence of Neandertal mtDNA Contribution to Early Modern Humans|journal=PLoS Biol.|volume=svezak 2|issue=broj 3|page=str. E57|year=2004 |pmid=15024415|doi=10.1371/journal.pbio.0020057|pmc=368159|author=Serre D, Langaney A, Chech M, ''et al. ''}}</ref> Međutim, [[2010.]] godine dovršen je ambiciozni projekt potpunog sekvenciranja [[genom]]a neandertalaca, koji je dokazao da su se neandertalci uistinu križali s anatomski modernim ljudima prije oko 45 000 do 80 000 godina (što se podudara s razdobljem napuštanja [[Afrika|Afrike]] od strane modernih ljudi i njihovog širenja Europom i Azijom.<ref name="neandersequence">{{cite news|url=http://news.discovery.com/human/neanderthal-human-interbreed-dna.html|title=Neanderthals, humans interbred, DNA proves|publisher=[http://news.discovery.com Discovery News]|first=Jennifer|last=Viegas|date=06. svibnja 2010.|accessdate=17. kolovoza 2010.|archiveurl=http://www.webcitation.org/5uQpbFb9 H|archivedate=22. studenog 2010.|deadurl=no}}</ref>
Dokazano je da 1% do 4% [[DNK]] gotovo svih modernih ljudi koji nisu afričkog podrijetla derivira iz DNK neandertalaca,<ref name="neandersequence"/> a ovo je otkriće sukladno nedavnim studijama koje dokazuju da se divergencija nekih ljudskih [[alel]]a zbila prije oko milijun godina, iako takva interpretacija ovih rezultata može biti dovedena u pitanje.<ref>{{cite journal|author=Gutiérrez G, Sánchez D, Marín A|title=A reanalysis of the ancient mitochondrial DNA sequences recovered from Neandertal bones|journal=Mol. Biol. Evol.|volume=svezak 19|issue=broj 8|pages=str. 1359.–1366.|year=2002 |pmid=12140248|doi=10.1093/oxfordjournals.molbev.a004197}}</ref><ref>{{cite journal|author=Hebsgaard MB, Wiuf C, Gilbert MT, Glenner H, Willerslev E|title=Evaluating Neanderthal genetics and phylogeny|journal=J. Mol. Evol.|volume=svezak 64|issue=broj 1|pages=str. 50.–60.|year=2007 |pmid=17146600|doi=10.1007/s00239-006-0017-y}}</ref> Konkuriranje za iste resurse s Homo sapiensom vjerojatno je dovelo do izumiranja neandrtalaca.<ref>{{cite journal|author1=Banks, W. E|author2= Francesco d'Errico, A. Townsend Peterson, Masa Kageyama, Adriana Sima, Maria-Fernanda Sánchez-Goñi|title=Neanderthal extinction by competitive exclusion |journal=PLoS ONE|volume=svezak 3|issue=12 e3972|year=2008|doi=10.1371/journal.pone.0003972|bibcode = 2008PLoSO...3.3972B|pmid=19107186|pmc=2600607|editor1-last=Harpending|editor1-first=Henry|last3=Peterson|first3=A. Townsend|last4=Kageyama|first4=Masa|last5=Sima|first5=Adriana|last6=Sánchez-Goñi|first6=Maria-Fernanda|pages=e3972}}</ref><ref>{{cite journal |author=Hortolà P, Martínez-Navarro B |title=The Quaternary megafaunal extinction and the fate of Neanderthals: An integrative working hypothesis |journal=Quaternary International (in press) |year=2012 |doi=10.1016/j.quaint.2012.02.037|bibcode = 2013QuInt.295...69H }}</ref>Ove su vrste koegzistirale u Europi oko 10 000 godina, tijekom kojih je populacija modernih ljudi naglo narasla u odnosu na neandertalce i vjerojatno ih potisnula samim brojem jedinki.<ref>{{cite journal|journal=Science|date=
Godine [[2008.]], skupina [[arheolog]]a koji su istraživali [[špilja Denisova]] na gorju [[Altaj]] u [[Sibir]]u otkrili su mali komad kosti prsta mlade jedinke grupe hominina danas poznatog kao [[denisovski čovjek]].<ref>{{cite journal|journal=Nature|volume=464|pages=838–839|date=8 April 2010|doi=10.1038/464838a|title=Human evolution: Stranger from Siberia|author=Brown, Terence A.|bibcode = 2010Natur.464..838B|issue=7290|pmid=20376137 }}</ref> Pronađeni artefakti, uključujući i jednu narukvicu, nalazili su se u istom geološkom sloju s kostima i [[datiranje ugljikom-14|radiodatirani su ugljikom 14]] pokazujući starost od oko 40 000 godina. Pošto se DNK dobro očuvao zahvaljujući i vrlo hladnim klimatskim uvjetima u samoj pećini, bilo je moguće izolirati i sekvencirati DNK cijelog genoma.<ref name="pmid21179161"/><ref name="Pääbo et al. ">{{Cite journal|first=Johannes|last=Krause|first2=Qiaomei|last2=Fu|first3=Jeffrey M.|last3=Good|first4=Bence|last4=Viola|first5=Michael V.|last5=Shunkov|first6=Anatoli P.|last6=Derevianko|lastauthoramp=yes|first7=Svante|last7=Pääbo|year=2010|title=The complete mitochondrial DNA genome of an unknown hominin from southern Siberia|journal=Nature|pmid=20336068|volume=svezak 464|issue=7290|pages=894–897|doi=10.1038/nature08976|bibcode = 2010Natur.464..894K }}</ref>
Red 466:
Izrada [[alat]]a se interpretira kao znak inteligencije, i pretpostavlja se da je uporaba alata mogla stimulirati određene aspekte ljudske evolucije, pogotovo stalnog povećanja ljudskog [[mozak|mozga]]. [[Paleontologija|Paleontolozi]] još uvijek proučavaju sve aspekte ove tendencije povećananja ljudskog mozga tijekom evolutivnog razvoja, usprkos činjenici da je mozak vrlo zahtjevan u smislu utroška energije. Mozak modernog čovjeka troši oko 13 [[watt]]i dnevno (oko 260 [[kalorija|kilokalorija]] dnevno), što je jedna petina ukupnog dnevnog utroška energije.<ref>{{cite web|title=Does Thinking Really Hard Burn More Calories?|first=Ferris |last=Jabr |url=http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=thinking-hard-calories|date=18. srpnja 2012.|publisher=Scientific American|accessdate=23. ožujka 2013.}}</ref>
Povećana uporaba alata omogućuje [[lov]] na energetski bogate izvore [[meso|mesa]] i obradu energetski bogatih izvora iz biljaka. Znanstvenici tumače da su rani [[hominidi]] stoga bili pod jakim evolutivnim pritiskom u smjeru povećanja sposobnosti uporabe alata.<ref>{{cite journal|author=Gibbons, Ann|title=Solving the Brain's Energy Crisis|journal=Science|volume=svezak 280|issue=broj 5368|pages=str. 1345.–1347.|year=1998
Mora se uzeti u obzir da mnoge životinjske vrste izrađuju i koriste alat, ali su samo vrste [[Homo (rod)|roda ''Homo'']] uspjele ovladati životnim okolišem izradom i uporabom složenijeg oruđa. Najstariji poznati alat je [[oldovansko oruđe|"oldovansko kameno oruđe"]] iz [[Etiopija|Etiopije]] procijenjene starosti od 2,5-2,6 milijuna godina. Ne postoje poznati dokazi postojanja bilo kakvog ljudskog artefakta starijeg od 2,5 milijuna godina. Fosil roda ''Homo'' pronađen je u blizini oldovanskog oruđa, i njegova je starost procijenjena na 2,3 milijuna godina, ukazujući na to da su pripadnici [[hominini|hominina]] uistinu izrađivali i koristili kameno oruđe. Ova je hipoteza najvjerojatnija, ali još uvijek ne predstavlja čvrsti dokaz.<ref name="Freeman">Freeman, Scott; Jon C. Herron. ''Evolutionary Analysis'' (4. izdanje.)., Pearson Education, Inc. (2007). ISBN 978-0-13-227584-2 str. 786.-788.</ref> Razvoj [[stiloidni proces|stiloidnog procesa]] [[treća metakarpalna kost|treće metakarpalne kosti]] omogućio je kostima [[šaka|šake]] zatvaranje unutar kostiju zgloba šake, omogućujući jači stisak same šake. To je omogućilo ljudima snagu i spretnost korištenja složenog oruđa. Ova jedinstvena anatomska karakteristika razlikuje ljude od suvremenih [[majmun]]a i neljudskih [[primati|primata]], i nije prisutna u ljudskim ostacima starijim od 1,8 milijuna godina.<ref>{{cite journal|doi=10.1073/pnas.1316014110|title=Early Pleistocene third metacarpal from Kenya and the evolution of modern human-like hand morphology}}</ref>
|