Sankt Peterburg – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Conquistador je premjestio stranicu Sankt Peterburg na Sankt-Peterburg: izvorno pisanje |
m natuknica i toponimi u skladu s naslovom |
||
Red 1:
{{Koordinate|59_56_N_30_16_E_type:city(4039751)_region:RU-SPE|59° 56' SGŠ, 30° 16' IGD}}
{{Grad u Rusiji
| naziv = Sankt
| izvorni_naziv = {{jez-rus|Санкт-Петербург}}
| slika = SPB Collage 2014-2.jpg
| opis_slike = Kolaž Datoteka Sankt
| grb = Coat_of_Arms_of_Saint_Petersburg_(2003).png|75px]]
| gradska_zastava = Flag of St Petersburg (Russia).png|border|125px]]
| federalni okrug Rusije = [[Severozapadni federalni okrug|Severozapadni]]
| federalni grad= federalni grad Sankt
| gradonačelnik = [[Valentina Matvijenko]]
| osnivanje = 1703.
| grad_od=
| stara_imena= do 1914. Sankt
| stanovništvo = 4581854
| godina popisa = 2009.
Red 25:
| veb-strana = [http://gov.spb.ru// gov.spb.ru]
}}
'''Sankt
Posle [[Moskva|Moskve]], Sankt
Sankt
Površina grada je 1.439 km², a broj stanovnika je [[2009.]] bio 4,58 miliona. To je najseverniji milionski grad na svetu.
Red 36:
Često se pogrešno misli da je Petar Veliki ovaj grad nazvao po sebi. Ustvari, grad je ime dobio po Petrovom svecu-zaštitniku [[Simon Petar|Simonu Petru]]. Tvrđava je kratko nosila holandsko ime ''Sankt-Pieterburch'', koje je brzo promenjeno u nemačko ''Sankt-Petersburg''. Posle izbijanja [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]], 18. avgusta 1918. ime grada je promenjeno u rusifikovano ime Petrograd. Posle [[Lenjin]]ove smrti 1924, grad je 26. januara 1924. postao Lenjingrad. Ovu odluku je donelo rukovodstvo petrogradske komunističke partije, sa obrazloženjem da je odavde Lenjin započeo [[Oktobarska revolucija|Oktobarsku revoluciju]].
Sankt
{| class=wikitable
! Ime grada !! Period
|-
|Sankt
|Od [[16. maj]]a [[1703]].
|-
Red 50:
|Od [[26. januar]]a [[1924]].
|-
|'''Sankt
|Od [[6. septembar|6. septembra]] [[1991]].
|}
Red 58:
== Geografija ==
[[Datoteka:Gribojedov.JPG|thumb|left|Kanal [[Aleksandr Gribojedov|Gribojedov]], sa [[Crkva Hristovog Voskresenija (Sankt
Sankt
Grad je ponikao na bivšem [[Močvara|močvarnom]] zemljištu na ušću Neve u Finski zaliv. Područje grada se prostire na 606 km² (od 1999. gradsko područje je prošireno na 1.431 km² uključivanjem predgrađa u sastav grada, na primer [[Peterhof]]a i [[Puškin (grad)|Puškina]]), od čega je nekih 10 % pod vodom. U gradu postoji 42 ostrva. Nekad ih je bilo više, ali su neki od kanala koji su ih razdvajali vremenom zatrpani. Sank Peterburg je sagrađen na 2 do 4 metra nadmorske visine. Ušće Neve se nalazi približno na nivou mora, tako da su njene obale u početku učvršćene [[granit]]nim stenama. Ove stene štite grad od vode ali i daju gradu specifičan karakter. [[Aleksandar Puškin]] ga je opisao rečima: „''Grad obučen u granitu''“.
Zbog niskog položaja gradu nekada preti stanje visokih voda. Nivo mora uz susedno ostrvo [[Kronštat]] služi kao referentna tačka nivoa mora. Sankt
Sankt
Reka Neva je sa 74 kilometra toka prilično kratka, ali i jedna os vodom najbogatijih reka Evrope. Široka je do 600 metara i ima jaku maticu. Od 74 kilometra toka, 28 kilometara se nalazi unutag gradskog područja Sankt
Do 19. veka živi svet plitkog Nevskog zaliva je bio dovoljan da prečisti [[otpadne vode]] Sankt
Od [[1978.]] sovjetske vlasti su počele izgrdnju [[Sanktpeterburška brana|Sanktpeterburške brane]] preko Nevskog zaliva, koja bi zaštitila grad od poplava. Za razliku od većine poplava koje su posledica naraslog nivoa reka, poplave u Sankt
=== Klima ===
Sankt
Srednja maksimalna dnevna temperatura u julu je 22 °C. Rekordno niska temperatura od -35,9 °C zabeležena je 1883. Reka Neva se obično ledi u novembru ili decembru, a led se obično lomi u aprilu. U periodu decembar-mart u proseku je 123 dana sa snežnim pokrivačem. Klima u gradu je nešto toplija nego u predgrađima. Vremenske prilike su veoma promenljive u toku cele godine.<ref>Vidi: ''[http://www.tutiempo.net/en/Climate/St_Peterburg/260630.htm Historical weather records for Saint Petersburg (since 1932)]'', ''[http://rp5.ru/archive.php?wmo_id=26063 Historical weather in Saint Petersburg]''.</ref>
Red 81:
{| class="wikitable" style="text-align:right"
|+ [[Datoteka:Nuvola apps kweather.png|20pxx]] '''Meteorološki podaci Sankt
|-
!style="text-align:right"|mesec!!jan!!feb!!mart!!apr!!maj!!jun!!jul!!avg!!sep!!okt!!nov!!dec!!godišnje
Red 152:
== Istorija grada ==
=== Predistorija, osnivanje i izgradnja grada ===
Osnivanje grada Sankt
Ova popularna priča je zanemarivala predistoriju oblasti pod imenom [[Ingemarland]]. Tu su od 10. veka živela [[Fino-ugri|fino-ugarska]] plemena baveći se poljoprivredom. Početkom 14. veka [[Švedska]] i [[Novgorodska republika]] su se nadmetale za kontrolu ove oblasti. Švedska tvrđava je uništena oko 1301. Posle toga regija oko ušća Neve je ostala kao ničija zemlja u kojoj se nisu smela podizati utvrđenja.
U narednim vekovima u ovoj regiji se trgovalo, naročito u doba švedske dominacije. Tvrđava [[Nienšanc]] je sagrađena 1611. i oko nje se razvio grad. Tvrđava i grad su se nalazili na teritoriji današnjeg Sankt
Istorija Nienšanca se okončala 1. maja 1703. u toku [[Veliki severni rat|Velikog severnog rata]], kada su grad zauzele trupe [[Boris Šeremetjev|Borisa Šeremetjeva]]. Šveđani su preventivno još ranije delimično uništili ovaj grad. Gotovo u isto vreme počinje istorija Sankt
Ne postoje dokazi da je Petar u početku ovde nameravao izgraditi veliku tvrđavu, niti novi glavni grad. Petropavlovska tvrđava je trebalo da preuzme ulogu Nienšanca i da strateški osigura ušće Neve, ovaj put za Ruse. Reka je ovde često plavila obale, a zemljište nije bilo pogodno čak ni za poljoprivredu. Tu su samo u leto boravili retki ribari.
Red 164:
Petar Veliki je kasnije odlučio da ovde podigne grad, i pored očigledno teških uslova za izgradnju, iz dva razloga. Tu je bilo moguće izgraditi [[Morska luka|morsku luku]] koja bi bila povezana sa sistemom ruskih reka i jezera. To je vidljivo na gradskom grbu gde je uz [[skiptar]] prikazano more i [[sidro]]. Drugi razlog je blizina Zapadne Evrope, jer je njegova namera bila da modernizuje Rusiju po zapadnom uzoru.
Rad na izgradnji novog grada uistinu je započeo [[1706.]] kada su regrutovani brojni kmetovi za građevinske radove na ušću Neve. Ovaj projekat je ostvaren za par godina pod efikasnim i surovim vođstvom Petra Velikog. Dok su nicali gradski temelji, car je zabranio izgradnju građevina od kamena u celoj Rusiji, osim Sankt
Godine 1706. prinudno je odvedeno 30.000 ruskih kmetova za potrebe izgradnje grada. Godine 1707. bilo ih je 40.000. Oko polovina njih je uspela da pobegne tokom puta na severozapad. Tokom izgradnje grada umrle su desetine hiljada prinudnih radnika i seljaka-robova. Umirali su od [[Malarija|malarije]], [[skorbut]]a, [[Dizenterija|dizenterije]] ili prosto od gladi i iscrpljenosti. Veliki delovi grada su izgrađeni na masovnim grobnicama umrlih radnika, tako da se pričalo da grad počiva na [[skelet]]ima. Pre 1721. vođeno je nekoliko borbi u [[Veliki severni rat|ratu protiv Švdeske]] u blizini novoosnovane carske prestonce. Grad je postao sigurna teritorija tek posle pobede nad Švedskom 1709. u [[Bitka kod Poltave|Bici kod Poltave]].
Pošto rusko plemstvo nije bilo voljno da se preseli u Sankt
=== Sankt
Ambiciozan projekat izgradnje mogao je biti realizovan samo uz preduzimanje drastičnih mera. Građevinski materijal je na ušću Neve bio oskudna roba. [[Ukaz]] iz 1710. naredio je da svi stanovnici grada moraju godišnje da donesu 100 komada kamena ili da plate visoku globu. Svaki teretni brod, koji bi ovde pristao, morao je da kao deo tereta isporuči kamen. Naredba iz 1714. nalagala je da se građevine od kamena mogu podizati samo u Sankt
=== Vreme procvata ===
Petar Veliki, jedan od pionira [[Industrijska špijunaža|industrijske špijunaže]], doveo je u Sankt
Nakon smrti Petra Velikog 1725. opao je entuzijazam ruskih vladara za „Prozor na severu“. Moskva je ponovo postala prestonica. [[Ana Ivanovna|Carica Ana]] ju je vratila u Sankt
[[Carica Jelisaveta]] (1741–62), i još više [[Katarina II Velika]] (1762–92), snažno su orijentisale Rusko carstvo ka zapadu i dovele u grad mnoge umetnike i arhitekte. Za vreme Jelisavete podignuta su reprezentativna zdanja koje i danas daju gradu prepoznatljivu siluetu ([[Zimski dvorac]], manastir Smoljni). [[Jekaterinski dvorac]] je podignut u čast njene majke, a stil arhitekte [[Frančesko Rastreli|Frančeska Rastrelija]] je postao dominantan.
Verovatno najznačajnija ličnost u istoriji Sankt
Krajem 18. i početkom 19. veka grad je doživeo nejveći procvat, prvenstveno kulturni, a kasnije i naučno-tehnički. Prva ruska baletska škola otvorena je ovde [[1738]]. Akademija umetnosti otvorena je 1757, gde su se školovali Datotekari, vajari i arhitekte. Pojavili su se muzeji, pozorišta, visoke škole i biblioteke. [[Marinski teatar]] otvoren je 1783. i u njemu su izvođene velike nacionalne opere [[Mihail Glinka|Mihaila Glinke]]. Godine 1819. Pedagoški institut je postao [[Peterburški univerzitet]].
=== Ustanci, atentati, revolucije ===
U gradu Sankt
Revolucionarne partije i pokreti su osnivani u Sankt
=== Lenjingrad ===
Posle [[Vladimir Iljič Lenjin|Lenjinove]] smrti 1924. nekadašnji carski grad je dobio ime Lenjingrad. Centar moći u SSSRu se, međutim, pomerao sve više ka Moskvi. Funkcioneri [[KPSS]]a iz Lenjingrada su u početku bili uticajni, što se promenilo kada je [[Josif Staljin|Staljin]] preuzeo apsolutnu vlast. U okviru [[Staljinističke čistke|staljinističkih čistki]] prvo je 1934. u svom kabinetu ubijen popularni lenjingradski partijski funkcioner [[Sergej Mironovič Kirov|Sergej Kirov]]. Nekadašnji predsednik petrogradskog sovjeta [[Grigorij Zinovjev]] osuđen je na montiranom procesu, dok je drugi predsednik sovjeta, [[Lav Trocki]], ubijen u egzilu u Meksiku.
Čak se u prostornom planiranju Lenjingrada video uticaj Moskve. Generalnim planom iz 1935. bilo je predviđeno da se centar grada pomeri na jug, na novoizgrađeni Moskovski trg na Moskovskom prospektu. Centralna građevina trebala je da bude Zgrada sovjeta, slično Palati sovjeta koja je planirana u Moskvi. Moskovski trg je projektovan u tipičnoj formi „socijalističkog grada“ koja je primenjivana širom SSSRa. Izbijanje Drugog svetskog rata i nedostatak građevinskog materijala su sprečile selidbu centra grada. Moskovski trg je do danas ostao najveći gradski trg. Plan o prekomponovanju grada imao je ideološki cilj da marginalizuje stari Sankt
=== Opsada Lenjingrada ===
Red 229:
Obnova Lenjingrada posle „Velikog otadžbinskog rata“ je bila gigantski projekat od velikog političkog značaja. Grad je postao simbol ratnih stradanja i otpora fašizmu, a njegovi su političari vodili borbu za prevalst protiv političara iz Moskve koja je trajala i u 1950im. Obnova grada je bila pitanje prestiža Sovjetskog Saveza. Za kratko vreme tu je dovedeno milion radnika koji su radili na ponovnoj izgradnji, pri čemu je restauracija kulturnih spomenika imala posebnu težinu. Već 1945. grad je dobio titulu ''[[Grad heroj Sovjetskog Saveza|Grada heroja Sovjetskog Saveza]]''.
U posleratnim godinama iznikle su mnoge nove gradske četvrti, tako da je 1953. u gradu sagrađeno više stambenog prostora nego ikad pre ili kasnije. Dvestapedeseta godišnjica Sankt
Kasnije je Sankt
Požar iz 1988. je uništio oko milion knjiga u [[Ruska akademija nauka|Ruskoj akademiji nauka]]. <ref>[http://www.newsinfo.ru/articles/2008-02-14/historyfourtfebr/37305 newsinfo.ru; preuzeto 16. marta 2008.]</ref> Centar grada je 1989. proglašen za spomenik kulture.
Red 238:
Na referendumu 12. juna [[1991.]] 54 procenta stanovništva se izjasnilo da se gradu vrati istorijsko ime, koje je zvanično vraćeno 6. septembra 1991. Stanovnici upravne oblasti u okolini grada su, takođe referendumom, odlučili da ona zadrži dotadašnje ime ([[Lenjingradska oblast]]).
Kada se oktobra 1993. u Moskvi dogodio puč protiv [[Boris Jeljcin|Borisa Jeljcina]], tadašnji gradonačelnik Sankt
Godine [[1999.]] teritorija grada je znatno proširena na okolne satelitske gradove: [[Kolpino]], [[Puškin (grad)|Puškin]], [[Lomonosov (grad)|Lomonosov]], [[Kronštat]], [[Peterhof]] i druga naselja. Ovi gradovi danas važe za gradske rejone i više ne pripadaju Lenjingradskoj oblasti.
Red 244:
Obeležavanje jubileja 300 godina Santkt Peterburga je počelo 27. maja [[2003]]. U okviru ovih dešavanja sanirani su mnogi delovi starog grada i palata, i rekonstruisana je legendarna [[Ćilibarska soba]]. Ruska država je za rekonstrukciju potrošila jedanu do dve milijarde evra, a rekonstrukciju je pomogla i nemačka firma [[E. ON]]<ref>[http://www.eon-ruhrgas.com/cps/rde/xchg/er-corporate/hs.xsl/2278.htm Offizielle Website der E.ON Ruhrgas AG; abgerufen am 16. März 2008]</ref>. Dana 31. maja ruski predsednik [[Vladimir Putin]] i nemački kancelar [[Gerhard Šreder]] su zvanično otvorili rekonstruisanu Ćilibarsku sobu.
Sankt
== Stanovništvo ==
Po rezultatima poslednjeg popisa stanovništva od 9. oktobra [[2002.]] Sankt
Sankt
Nekada veoma multikulturni grad danas je dominantno naseljen [[Rusi]]ma (89,1%). Uz njih, tu su [[Jevreji]] 2,1%, [[Ukrajinci]] 1,9%, [[Belorusi]] 1,9% i manje grupe [[Tatari|Tatara]], pripadnika kavkaskih naroda, [[Uzbeci|Uzbeka]], [[Vepsi|Vepsa]] i [[Finci|Finaca]].
=== Istorija promene broja stanovnika Sankt
Ispod je dat pregled promene broja stanovnika Sankt
[[Datoteka:Saint Petersburg population history.svg|thumb|400px||Broj stanovnika kroz istoriju (sa predgrađima);<br />x-osa: 1760 – 2003, svaki podeok: 24 godine;<br />y-osa: 0 – 5,2 miliona, svaki podeok predstavlja 1 milion]]
{| border="1" cellspacing="0" cellpadding="5"
Red 329:
[[Datoteka:Alexandrinsky Theatre.jpg|thumb|Aleksandrovski teatar na Trgu Ostrovskog]]
Sankt
=== Pozorište ===
Red 336:
Aleksandrinski teatar je osnovan 1756. po nalogu carice Jelisavete I. Neki od kadeta oficirske škole su osnovali prvo stalno pozorište Rusije. Ansambl pozorišta se uselio u sadašnju zgradu 1832, koja je nastala po projektu arhitekte [[Karlo Rosi (arhitekt)|Karla Rosija]].
U gradu su živeli i radili [[Mihail Ivanovič Glinka|Mihail Glinka]], [[Modest Petrovič Musorgski|Modest Musorgski]], [[Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov|Nikolaj Rimski-Korsakov]], [[Pjotr Iljič Čajkovski|Pjotr Čajkovski]], [[Igor Fjodorovič Stravinski|Igor Stravinski]] i [[Dmitri Dmitrijevič Šostakovič|Dmitri Šostakovič]]. Posebno je vezana za grad šostakovičeva sedma, ili ''[[Lenjingradska simfonija]]'', koja je nastala u vreme opsade grada u Drugom svetskom ratu, i predstavljala simbol opstanka ruske kulture u najtežim uslovima. Prvi put je izvedena u Moskvi, a potom je [[8. avgust]]a [[1942.]] izvedena u Sankt
=== Balet ===
Sankt
=== Šah ===
U Sankt
=== Književnost ===
Red 349:
U gradu se nalazi više značajnih biblioteka. ''[[Mihail Jevgrafovič Saltikov-Ščedrin|Saltikov-Ščedrinova]] biblioteka'', nastala 1795, danas je deo [[Nacionalna biblioteka Rusije|Nacionalne biblioteke Rusije]]. Ona je sa 30 miliona dela druga najveća biblioteka Rusije posle [[Državna biblioteka Rusije|Državne biblioteke Rusije]] u Moskvi. U njoj se čuvaju knjige na 85 jezika. U zbirci se nalazi i najstariji datirani [[Istočni Sloveni|istočnoslovenski]] rukopis, [[Crkvenoslovenski jezik|crkvenoslovensko]] [[Ostromirovo jevanđelje]] iz 1057. Biblioteka [[Ruska akademija nauka|Ruske akademije nauka]] iz 1714. poseduje 17 miliona knjiga. [[Puškinova biblioteka]] je sa 5000 dela značajno manja, ali sadrži vrednu kolekciju dela iz privatne kolekcije velikog pisca.
Brojni čuveni ruski umetnici su živeli i radili u Sankt
=== Arhitektura ===
==== Spomenici i građevine ====
Sankt
==== Dominantni stilovi ====
Red 363:
* Moderni Peterburg, to jest, poznu verziju klasicizma, reprezentuju veličanstvene zgrade arhitekte [[Frederik Lidval|Frederika Lidvala]] uz obalu reke.
* Posle Oktobarske revolucije realizovani su mnogi [[Konstruktivizam u arhitekturi|konstruktivistički]] projekti, kao što je upravna zgrada Kirovskog rejona (projekat [[Noj Trocki|Noja Trockog]]).
* Za razliku od Moskve, u Sankt
* U rekonstrukciji grada posle 1945, stare građevine su obnovljene, dok su nove podizane u stilu sovjetske arhitekture. Veoma upešatljivi primeri ovog stila su stanice [[metro]]a na Moskovskom prospektu.
Red 389:
== Adthumbstrativna podela ==
[[Datoteka:Spb all districts 2005 abc rus.svg|thumb|Gradski rejoni Sankt
{| class="wikitable"
|-class="hintergrundfarbe6"
Red 528:
== Gradovi pobratimi ==
Sankt
<table border=0><tr valign=><td>
* {{ZD|Finska}} [[Turku]], [[Finska]], od 1957
Red 556:
{{Commonscat|Saint Petersburg}}
* [http://eng.gov.spb.ru Zvanični sajt gradske uprave]
* [http://www.mr-spb.ru/info/map/ Mapa Sankt
* [http://www.nevsky-prospekt.com/ Stranice i slike o istoriji Sankt
{{Rusija}}
|