Peloponeski rat – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
TjBot (razgovor | doprinos)
m r2.7.2) (robot Dodaje: lv:Peloponēsas karš
Red 27:
* '''Prva faza''' je trajala deset godina, od [[431. pne.]] do [[421. pne.]] . Karakterisana je kopnenim prodorima Peleponeskog saveza na Atiku i pustošenjem atinske zemlje. Atinjani, vođeni [[Perikle|Periklom]], su izabrali da ne ulaze u direktan sukob sa nadmoćnom dorskom vojskom, već su se oslonili na svoju flotu kojom su napadali obale [[Peloponez]]a i trudili se da ometu trgovinu [[Korint]]a sa Sicilijom. Taj period je obeležen i pojavom kuge, usled koje je Atina izgubila četvrtinu svoje stanovništva i trećinu hoplita. Prva faza je okončana [[Nikijin mir|Nikijinim mirom]] [[421. pne.]] .
 
* '''Druga faza''' je trajala, takođe, deset godina od [[421. pne.]] do [[411. pne.]] . Najvažniji događaj je atinskiSpartanski pohod na Siciliju ([[415. pne.]] ), pre svega protiv grada [[Sirakuza|Sirakuze]]. Ekspedicija se, posle pomorskog poraza u sirakuškoj luci, završila i katastrofom kopnene vojske. Atinske snage su izgubile preko 200 brodova i 35.000 hoplita. Posle poraza [[Atina]] se našla u očajnom položaju, bez novčanih rezervi i sa sve nepouzdanijim saveznicima. Vrhunac krize predstavlja oligarhijski prevrat koji na vlast dovodi tzv. Veće od četiri stotine i otvoren raskol prevratnika sa flotom i vojskom stacioniranom u Joniji.
 
* '''Treću fazu''' (od [[411. pne.]] do [[404. pne.]] ) odlikuju borbe za kontrolu [[Helespont]]a, preko koga se vršio uvoz žita i drvne građe iz oblasti oko Crnog mora. Tokom poslednjih sedam godina, atinska flota je očajnički branila konvoje. Iako su Atinjani imali znatnih uspeha u bitkama kod Abida, Kizika i Arginusa, podlegli su poslednjoj bici kod Egospotama [[405. pne.]] .