Mračno doba (Evropa) – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 12:
 
Stav o "mračnom" srednjom vijeku je svoju najveću popularnost stekao u 18. vijeku, odnosno u vrijeme kada je [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljski]] pokret počeo na organiziranu religiju, odnosno [[kršćanstvo]] i njegovu dominaciju nad sveukupnim kulturnim životom Evrope gledati kao izvor zadrtosti, nasilja, primitivizma, sujeverja i općenito prepreku svakom ozbiljnijem društvenom [[progres]]u. Kod prosvjetitelja se razvio stav da je upravo dominacija Crkve kao zamjena za svjetovnu rimsku vlast, odnosno njeno neprijateljstvo prema "[[paganstvo|poganskoj]]" nauci i kulturi, razlog zbog čega je došlo do nazadovanja Evrope u srednjem vijeku. U tome je najuticajniji bio engleski historičar [[Edward Gibbon]] i njegovo kapitalno djelo ''[[The History of the Decline and Fall of the Roman Empire]]''.
 
Već u 19. vijeku se počinje javljati, i to vrlo eksplicitno suprotstavljanje tom stavu, kome snažan poticaj daje kulturni pokret [[romantizam|romantizma]] i s njime blisko povezana ideologija [[nacionalizam|nacionalizma]]. Odbacivanje stava o "mračnom" srednjem vijeku je blisko vezan uz činjenicu da je idealiziranje starovjeke antičke civilizacije bilo najizraženije među [[romanski narodi|romanskim narodima]] na jugu Evrope, dok se krivnja za njenu propast pripisivala [[Germani]]ma čiji su potomci nakon [[Velike seoba naroda|Velike seobe naroda]] stvorili (ili kao u slučaju [[Njemačka|Njemačke]]) nastojali stvoriti vlastite [[nacionalna država|nacionalne države]] na sjeveru Evrope. Romantični nacionalisti su počeli obrtati perspektivu tih događaja, pa su germanski "barbari" pretvoreni u [[plemeniti divljak|plemenite divljake]] koji su uništili [[dekadencija|dekadentni]] i "izopačeni" urbani Rim i zamijenili ih jednostavnijim ruralnim poretkom u kome se živjelo u "harmoniji s prirodom" i drevnim običajima. Negativne posljedice [[industrijska revolucija|industrijske revolucije]] kroz nekontroliranu urbanizaciju i zagađenje su također dovele do reakcije u obliku idealizacije "čistog" i "svijetlog" srednjeg vijeka; on se danas može vidjeti kroz trendove tzv. [[neomedijevalizam|neomedijevalizma]] ili idealistički prikaz feudalnih društava u mnogim djelima [[fantasy]] literature.
 
U 20. vijeku se stav o "mračnom srednjem vijeku" počeo napuštati i zbog toga što je sa sobom povlačio optužbe za nedostatak objektivnosti, odnosno [[eurocentrizam]] te s njim povezane kulturne i rasne predrasude. Među historičarima i u javnosti, pogotovo u posljednje vrijeme, se sve češće spominjalo da je "mrak" u srednjovjekovnoj Evropi koincidirao sa procvatom kulture i nauke u novostvorenom [[islamski svijet|islamskom svijetu]] koji je od oko 750. do 1250. imao vlastito [[Islamsko zlatno doba|zlatno doba]], te da su u isto vrijeme stvorena značajna dostignuća nauke i tehnike u [[Indija|Indiji]] i [[Kina|Kini]] koja će tek postepeno doprijeti do Evrope.
 
==V. također==