Mračno doba (Evropa) – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m ilustracija
Red 4:
 
'''Mračno doba''' ili '''mračna vremena''' je izraz kojim se u dijelu historiografije nastoji slikovito opisati [[srednji vijek]], odnosno [[historija Evrope]] od kraja [[Stari vijek|Starog vijeka]] do početka [[Novi vijek]]; odnosno kolaps i nazadovanje [[Zapadni svijet|zapadne]] [[civilizacija|civilizacije]] i [[kultura|kulture]] koja je svoja nekadašnja [[antika|antička]] dostignuća počela dosizati tek u doba [[Renesansa|Renesanse]]; u tom smislu je, pogotovo, u popularnoj kulturi taj period poznat kao '''mračni srednji vijek'''. Kod historičara, međutim, postoji mnogo izraženija tendencija da se korištenje izraza ograniči isključivo na [[rani srednji vijek]] i/li područja [[Zapadna Evropa|Zapadne]] i [[Sjeverozapadna Evropa|Sjeverozapadne Evrope]], odnosno da se time prije nastoji opisati nedostatak pisanih izvora i historijskih artefakata u odnosu na prethodne i kasnije periode; u tom smislu se koristi izraz '''Mračna doba''' ({{lang-en|Dark Ages}}) ili '''Mračni vijekovi''' ({{lang-de|Dunkle Jahrhunderte}}). Dio historičara, pak, nastoji u potpunosti odbaciti korištenje tog izraza smatrajući ga nepreciznim, neobjektivnim, omalovažavajućim i [[politička korektnost|politički nekorektnim]].
 
==Porijeklo i korištenje pojma kroz historiju==
 
Pojam "mračno doba" se tradicionalno pripisuje [[italija]]nskom [[srednji vijek|srednjovjekovnom]] pjesniku [[Petrarca|Petrarci]], koji je proveo veliki dio života putujući po [[Evropa|Evropi]] i prevodeći klasične [[grčki jezik|grčke]] i [[latinski jezik|latinske]] tekstove. On je, uspoređujući dostignuća nekadašnjeg [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] sa svakidašnjicom tadašnje Evrope počeo vlastito vrijeme opisivati kao doba "mraka" a antičku civilizaciju kao doba "svjetla". U tome je najeksplicitniji bio u pogovoru vlastitog epa ''[[Africa (Petrarca)|Africa]]'' iz 1343. godine u kome je izrazio da će njegovi čitatelji živjeti u neko bolje i "svjetlije" vrijeme. Takvo stajalište su počeli propagirati [[humanizam|humanisti]], posebno [[Leonardo Bruni]] i [[Flavio Biondo]] koji su u svojim historijskim tekstovima sveukupnu historiju počeli dijeliti na "svjetlo" antičko, "burno"ili "mračno" srednjovjekovno, kome su dodali "novo", odnosno vlastito vrijeme u kome se počela vraćati antička "svjetlost". Na temelju te podjele je nastala današnja tradicionalna podjela na Stari, Srednji i Novi vijek.
 
Širenju humanističkog stava o "mračnom" srednjem vijeku je u 16. i 17. vijeku značajno pridonijela [[Reformacija]], te uz nju vezane podjele u Evropi. Među [[protestantizam|protestantima]] se iskristalizirao negativan stav prema srednjem vijeku na temelju činjenice da je tadašnjim [[kršćanski svijet|kršćanskim svijetom]] dominiralo [[papinstvo]], često povezivano s [[Antikrist]]om; u tome se posebno istakala knjiga ''[[Magdeburške centurije]]'' (1559 - 1574), odnosno [[historija kršćanstva]] u prvih 13 vijekova. [[Katolička crkva]] je na to reagirala sa svojom službenom historijom ''[[Annales Ecclesiastici]]'' (1588 - 1607) [[Caesar Baronius|Cezara Baronijusa]] koja je srednji vijek, odnosno barem njegov period koji se naziva [[razvijeni srednji vijek]] (11 - 12. vijek) opisivala kao [[zlatno doba]]; isti je tekst, međutim, zbog nedostatka izvora i prilično eksplicitnih opisa papinstva u dva vijeka neposredno pred [[gregorijanska reforma|gregorijansku reformu]] koristio izraz [[saeculum obscurum]] od koga potiče izraz opći izraz ''[[mračno doba]]''; time je implicitno i sama Crkva priznala da je srednji vijek imao vlastitu "mračnu" komponentu.
 
==V. također==