'''Treći krstaški rat''' trajao je od [[1189]]. do [[1192]]. godine i pokrenulo ga je [[Saladin]]ovo osvajanje [[Jerusalim]]a [[1187]].godine. Krstaši nisu uspeli da osvoje Jerusalim i pohod se okončao dogovorom da Jerusalimskoj kraljevini ostane obala od Tira do Jope i da hrišćani imaju slobodan pristup Jerusalimu.
Osamdesetih godina [[12. stoljeće|dvanaestog stoljeća]] na povijesnoj se sceni pojavio genijalni kurdski vođa [[Saladin]]. On je [[1187]]. ponovno ujedinio [[Egipat]] i muslimanski [[Bliski Istok]]. U boju kod Tiberasa potukao je [[križari|križare]], oslobodio [[Jeruzalem]] i osvojio sav ostatak kraljevstva. NatoNa to su kršćani, da spase preostale države i ponovno osvoje Jeruzalem, organizirali i Treći, najslavniji križarski rat. Njemačko-rimski car [[Fridrik I. Barbarossa]] uspio je proći kroz čitavu Europu i Malu Aziju, ali se na koncu utopio na kupanju. Druga su dva monarha, engleski [[Rikard I. Lavljeg Srca]] i francuski [[Filip II. August]], sretno stigli na cilj i otpočeli neprijateljstva. Nakon dvije godine opsjedanja, 1191. zauzet je veliki obalni grad Akon, nakon čega su križari nastavili prema Jeruzalemu. Rikardova se vojska sukobila sa Saladinovim snagama i porazila ih. Naređuje da se 3000 zarobljenika - od kojih su mnogi bili žene i djeca - izvede iz grada i zakolje. Neki su raskomadani, ne bi li pronašli progutane dragulje. Biskupi su davali blagoslove. "Nevjernički životi nemaju vrijednosti". Kroničar [[Ambroise]], ushićeno piše: "Pobijeni su svi odreda. Neka je za to blagoslovljen Stvoritelj!" TurciSaraceni su bili odbačeni i prisiljeni na defenzivu, ali križari, razdirani nesuglasicama, nisu znali iskoristiti pobjedu. Mirovni ugovor iz [[1192]]. priznao je Francima vlast nad obalom i dao kršćanskim hodočasnicima pravo posjeta Jeruzalemu. Ipak je on i dalje ostao u turskimsaracenskim rukama. Križarski ratovi nanijeli su mnogim krajevima velike patnje, a namjeravani cilj nisu postigli. Značajnije su posljedice imali za gospodarski, politički, kulturni i vjerski razvoj europskih zemalja. Europljani su se nedvojbeno upoznali s [[islam]]skom [[kultura|kulturom]] i [[znanost|znanošću]], svidjela su im se egzotična jela, svilene tkanine, sagovi i druga fina roba. Ako ništa drugo, križarski su ratovi pojačali antagonizme između katolika i pravoslavaca, te dakako između kršćana i muslimana.
