Starogrčki jezik – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
SVg map
mNema sažetka izmjene
Red 1:
{{Infobox Language
|name =starogrčki jezik
|nativename ={{lang|grc|Ἑλληνική}}<br/>''{{transl|grc|ISO|Hellēnikḗ}}''
|region =istočni [[Mediteran]]
|extinct =razvio se u [[kojne grčki jezik]] do 4. veka p. n. e.
|familycolor =Indoevropski
|fam1=[[indoevropski jezik|indoevropski]]
|script =[[grčki alfabet]]
|iso2 =grc|iso3=grc
}}
[[Datoteka:AncientGreekDialects (Woodard) en.svg|thumb|250px|Starogrčki dijalekti oko [[400. pne.]]]]
'''Starogrčki jezik''' (''ἡ Ἑλληνικὴ γλῶττα, hē hellēnikē glōtta'', savremeni {{jez-grč|Ἀρχαία Ἑλληνική}}) je istorijski [[Indoevropski jezici|indoevropski jezik]] iz oblasti istočnog [[Mediteran]]a. <ref>
Roger D. Woodard (2008), "Greek dialects", in: The Ancient Languages of Europe, ed. R. D. Woodard, Cambridge: Cambridge University Press, p. 51.</ref>
 
Ovaj jezik predstavlja ranu fazu razvoja [[Grčki jezik|grčkog jezika]], u periodu od postanka [[Grčki alfabet|grčkog alfabeta]] (IX vek pne.) do početka [[Helenizam|helenističke ere]] (IV vek pne.). Starogrčki jezik se u književnosti koristio mnogo duže, do sedmog veka nove ere. Kao norma klasičnog grčkog jezika služio je dijalekt [[Atika|Atike]] iz 5. i 4. veka pne. Grčki jezik u periodu 600-[[1453]]. se označava kao srednjegrčki. Za njim je sledio [[Grčki jezik|novogrčki]], jezik moderne Grčke, koji se u kontinuitetu razvio iz starogrčkog.
Linija 10 ⟶ 21:
Po ISO 639 standardizaciji, oznaka za starogrčki jezik je grc.
 
==Razvoj Vidi još starogrčkog==
 
Porijeklo ranih oblika i rani razvoj grčkih narječja nije dobro poznat zbog nedostatka dokaza. Jedino potvrđeno narječje iz [[brončano doba|brončanog doba]] je [[mikenski grčki]] (1600. - 1100. pr. Kr.) koje se piše [[linear B|linearom B]], preuzetim s [[Kreta|Krete]]. Nakon toga dolazi [[Mračno doba (stara Grčka)|razdoblje u kojemu nema pisanja]], koje traje do osmog stoljeća pr. Kr., kada Grci prilagođavaju pismo od [[Feničani|Feničana]].
 
S [[Dorska seoba|invazijom Dorana]] 1120. pr. Kr. počinju se razvijati starogrčka [[narječje|narječja]]. U klasičnome razdoblju jezik se dijeli na:
 
*Zapadnu grupu: [[dorsko narječje|dorsko]] i ahajsko,
*Središnju grupu: [[eolsko narječje|eolsko]] i [[arkadociparsko narječje|arkadociparsko]], te
*Istočnu grupu: [[jonsko narječje|jonsko]] i [[atičko narječje|atičko]].
 
Arkadociparsko narječje najsličnije je mikenskom grčkom toliko da ga neki smatraju ostacima mikenske Grčke.
 
Dorsko narječje prostiralo se od južnog [[Peloponez]]a do Krete i južnih grčkih otoka te dorskih [[antička kolonizacija|kolonija]] u [[Južna Italija|južnoj Italiji]] i [[Sicilija|Siciliji]]. Smatra se da ahajska i sjeverozapadna narječja također spadaju u dorsku skupinu.
 
Jonsko narječje je steklo [[prestiž (jezikoslovlje)|prestiž]] između grčkih govornika zbog svoje povezanosti s jezikom Homerovih i Herodotovih djela. Homerova djela zapisana su [[homerski grčki jezik|homerskim grčkim]] koji se sastojao uglavnom od starojonskog s posuđenicama iz susjednog eolskog narječja, a jezično je blizak atičkome narječju kojime se govorilo u [[Atena|Ateni]]. Reforme pisanja provedene su u Ateni 403. pr. Kr., pri čemu je stari atički alfabet zamijenjen jonskom verzijom koju je koristio grad [[Milet]]. Ovo pismo je kasnije postalo standardni [[grčki alfabet]].
 
Atički grčki bio je prestižno narječje kojim se govorilo u [[Atika|Atici]] i Ateni. Od ostalih narječja je najsličnije kasnijim oblicima grčkog. Ponekad je uvršteno u istu skupinu s jonskim narječjem. Utjecaj atičkog širi se zajedno s kulturnim utjecajem Atene (klasični grčki).
 
S osvajanjima [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] u 4. stoljeću pr. Kr. atički grčki se širi na nova područja i pojednostavljuje, te se pretvara u koiné (Κοινή), zajednički jezik istočnog [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Ostaje dominantan jezik i nakon širenja [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]] na ta područja, pa je grčkom koiné napisan i biblijski Novi zavjet. Koiné se kasnije postepeno pretvara u srednjevjekovni odnosno bizantski grčki.
 
== Vidite još ==
* [[Gramatika starogrčkoga jezika]]
* [[Grčki prefiksi]]
* [[Grecizam]]
* [[Grčki jezik]]
* [[Grčko pismo]]
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* Francisco R. Adrados: ''Geschichte der griechischen Sprache von den Anfängen bis heute''. Tübingen 2002, ISBN 3-7720-2981-7.
* Egbert Bakker (Hrsg.): ''A Companion to the Ancient Greek Language''. Malden 2010.
* A.-F. Christidis (Hrsg.): ''A History of Ancient Greek: From the Beginnings to Late Antiquity''. Cambridge u.&nbsp;a. 2007 (orig. Thessaloniki 2001).
* Hans Eideneier: ''Von Rhapsodie zu Rap. Aspekte der griechischen Sprachgeschichte von Homer bis heute''. Tübingen 1999, ISBN 3-8233-5202-4.
* Lothar Willms: ''Klassische Philologie und Sprachwissenschaft''. Göttingen 2013, ISBN 978-3-8252-3857-5.
* Albert Thumb u.&nbsp;a.: ''Handbuch der griechischen Dialekte''. Heidelberg. Bd.&nbsp;1: 1932; Bd.&nbsp;2: 1959.
* Carl Darling Buck: {{lang|en|''The Greek Dialects''. Bristol 1999}}, ISBN 1-85399-556-8 (Repr. d. Ausg. Chicago 1928).
* Antonín Bartonek: ''{{lang|en|Classification of the West Greek Dialects at the time about 350 B.C.}}'' Amsterdam 1972.
* José L. Garcia-Ramón: ''{{lang|fr|Les origines postmycéniennes du groupe dialectal éolien}}''. Salamanca 1975.
* Rüdiger Schmitt: ''Einführung in die griechischen Dialekte''. Darmstadt 1991, ISBN 3-534-05672-8.
* Wolfgang Blümel: ''Die aiolischen Dialekte. Phonologie und Morphologie der inschriftlichen Texte aus generativer Sicht''. Göttingen 1982, ISBN 3-525-26218-3.
* Yves Duhoux: ''{{lang|fr|Introduction aux dialectes grecs anciens}}''. Louvain-La-Neuve 1984, ISBN 2-87077-177-0.
* Domenico Musti (Hrsg.): ''{{lang|it|Le origini dei greci – Dori e mondo egeo}}''. Rom 1990, ISBN 88-420-3517-3.
* Julian Mendez Dosuna: ''{{lang|es|Los dialectos Dorios del noroeste. Gramatica y estudio dialectal}}''. Salamanca 1985, ISBN 84-7481-327-1.
* Robert Stephen Paul Beekes: ''Etymological dictionary of Greek''. Leiden 2010, ISBN 978-90-04-17420-7 (2 Bände).
* Pierre Chantraine: ''Dictionnaire étymologique de la langue grecque. Histoire des mots''. Klincksieck, Paris 2009, ISBN 978-2-252-03681-5
* Hjalmar Frisk: ''Griechisches etymologisches Wörterbuch''. Heidelberg 1973 (3 Bände).
* Alois Vanicek: ''Griechisch-lateinisches etymologisches Wörterbuch''. Wiesbaden 1972 (Nachdruck der Ausgabe Leipzig 1877). Digitalisate: [http://www.archive.org/stream/griechischlatei00vanigoog#page/n5/mode/2up Band I], ISBN 3-500-24610-9; [http://www.archive.org/stream/griechischlatei01vangoog#page/n7/mode/2up Band II] ISBN 3-500-24620-6.
* Wilhelm Gemoll: ''Griechisch–Deutsches Schul- und Handwörterbuch''. München 2006, ISBN 3-486-13401-9.
* Langenscheidt: Langenscheidts Taschenwörterbuch Altgriechisch, München, ISBN 978-3-468-11032-0 (basierend auf dem Wörterbuch von H. Menge).
* Henry Liddell, Robert Scott, Henry Stuart Jones u.&nbsp;a.: ''{{lang|en|A Greek-English Lexicon}}''. Oxford 1996, ISBN 0-19-864226-1.
* Wilhelm Pape: ''Handwörterbuch der griechischen Sprache in 4 Bänden''. ADEVA, Graz 1954 (Nachdruck der Ausgabe Braunschweig 1842).
* Wilhelm Pape: ''Griechisch-Deutsch [Elektronische Ressource] : altgriechisches Wörterbuch'', Neusatz und Faksimile, Directmedia Publishing, Berlin 2005, ISBN 3-89853-517-7.
* Eduard Bornemann und Ernst Risch: ''Griechische Grammatik''. Frankfurt/M. 1986, ISBN 3-425-06850-4.
* Herbert W. Smyth: {{lang|en|''Greek Grammar''.}} Cambridge/Mass. 1984, ISBN 0-674-36250-0.
* Adolf Kaegi: ''Kurzgefasste griechische Schulgrammatik''. Hildesheim 2001, ISBN 3-615-70100-3 (Erstausgabe Berlin 1884).
* Eduard Schwyzer: ''Griechische Grammatik''. München 1990 ff. (3 Bände).
* Helmut Rix: ''Historische Grammatik des Griechischen. Laut- und Formlehre''. Wissenschaftliche Buchgesellschaft, Darmstadt 1992, ISBN 3-534-03840-1.
* Andrew L. Sihler: ''{{lang|en|New Comparative Grammar of Greek and Latin}}''. New York 1995, ISBN 0-19-508345-8.
* W. Sidney Allen: ''{{lang|en|Vox Graeca. A Guide to the Pronunciation of Classical Greek}}''. Cambridge 1968 (Taschenbuchausgabe 1987), ISBN 978-0-521-33555-3.
{{refend}}
 
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=GKO Ethnologue (14th)]
*[http://www.ethnologue.com/15/show_language.asp?code=grc Ethnologue (15th)]
*[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=grc Ethnologue (16th)]
 
{{klica-jezik}}
Linija 18 ⟶ 94:
[[Kategorija:Indoevropski jezici]]
[[Kategorija:Grčki jezik]]
 
[[bg:Старогръцки език]]
[[ca:Grec antic]]
[[cdo:Gū Hĭ-lé-nà̤-ngṳ̄]]
[[cs:Starořečtina]]
[[da:Oldgræsk]]
[[de:Altgriechische Sprache]]
[[el:Αρχαία ελληνική γλώσσα]]
[[en:Ancient Greek]]
[[eo:Antikva greka lingvo]]
[[es:Griego antiguo]]
[[fi:Muinaiskreikka]]
[[fr:Grec ancien]]
[[gl:Grego antigo]]
[[hi:प्राचीन यूनानी भाषा]]
[[hr:Starogrčki jezik]]
[[hu:Ógörög nyelv]]
[[ia:Lingua grec ancian]]
[[id:Bahasa Yunani Kuno]]
[[is:Forngríska]]
[[ko:고대 그리스어]]
[[la:Lingua Graeca Antiqua]]
[[li:Aajdgrieks]]
[[lij:Lengua græca antiga]]
[[lmo:Grech Antich]]
[[lt:Senovės graikų kalba]]
[[mk:Старогрчки јазик]]
[[nds:Ooltgreeksche Spraak]]
[[nl:Oudgrieks]]
[[no:Gammelgresk]]
[[pl:Język grecki klasyczny]]
[[pt:Língua grega antiga]]
[[ro:Limba greacă veche]]
[[ru:Древнегреческий язык]]
[[simple:Ancient Greek language]]
[[sk:Starogréčtina]]
[[sr:Старогрчки језик]]
[[sv:Klassisk grekiska]]
[[uk:Давньогрецька мова]]
[[zh:古希臘語]]