Vulkan – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
mNema sažetka izmjene |
||
Red 1:
[[Datoteka:Augustine Volcano Jan 12 2006.jpg|mini|desno|250px|Vulkan [[Augustine]], [[Aljaska]], [[SAD]]]]
[[Datoteka:Mahameru-volcano.jpeg|250px|right|thumb|Vulkan Muhameru u Indoneziji]]
[[Datoteka:MSH80 st helens eruption plume 07-22-80.jpg|mini|desno|250px|Erupcija Svete Helene, [[Sjedinjene Američke Države|Amerika]]]]
'''Vulkan''' je [[geologija|geološki]] oblik (najčešće [[planina]], no također ima i [[Podmorski vulkan|podmorskih vulkana]]) gdje [[lava]] izlazi na površinu [[Zemljina kora|Zemljine kore]]. Vulkani bitno utječu na oblikovanje Zemljinog [[reljef]]a. Na Zemlji, najčešće se susreću na rubovima [[litosferne ploče|litosfernih ploča]]. Vulkan može biti aktivan ili neaktivan, ovisno o njegovim erupcijama i tektonskoj aktivnosti u njegovoj blizini. Najistaknutiji dio vulkana je vulkanska kupola koja se neprestano povećava. Na vrhu kupole se nalazi [[krater]], a vezu između kratera i vulkanskog ognjišta čini vulkanski kanal. Naziv "vulkan" potječe od [[rimska mitologija|rimskog boga]] [[Vulkan (mitologija)|Vulkan]]a, boga vatre i vulkana. Proučavanjem vulkana se bavi [[vulkanologija]].<ref>{{cite web|url=http://enviroliteracy.org/nsfmod/NaturesFury.pdf |title=Earthquakes, Volcanoes, and Tsunamis |work=Resources for Environmental Literacy |author=NSTA Press |date=2007 |accessdate=April 22, 2014}}</ref>
Prodor magme može se dogoditi iz više razloga kao što su [[tektonika|tektonski]] utjecaji i promjene dubinskog [[tlak]]a koji je guraju, visoka temperatura (600 do 1200 [[°C]]) koja povećava pokretljivost magme te [[taljenje|tali]] stijene ili zbog [[plin]]ova i para koji povećavaju [[uzgon]] magme. Magmu na površini Zemlje nazivamo lava.
Linija 33 ⟶ 34:
Zanimljivo bi bilo spomenuti još i [[Mauna Kea|Maunu Keu]], vulkansku planinu na Havajima koja je, mjerena od dna Tihog oceana, visoka 10 203 metara što je za oko 2,5 km više od [[Mount Everest]]a.
== Pojavni oblici vulkana ==
Najuobičajenije shvatanje vulkana je da je on kupastog oblika sa otvorom u sredini ([[Vulkanski krater|krater]], [[krater|ždrelo]] ili [[krater|grotlo]]) preko koga je povezan sa žarištem. Međutim vulkani mogu biti najraznolikijih oblika pa čak i oblika platoa ([[bazalt]]ni platoi).
Ustanovljeno je da pojavni oblik vulkana zavisi od više faktora a jedan od njih je svakako kiselost magme.
* Ukoliko su magme sa sadržajem [[silicijum]]a (Si) većim od 63% radi se o kiselim [[magma]]ma. Ovakve magme su najopasnije jer imaju veliku [[viskoznost fluida|viskoznost]] i teže da zarobe gasove koji su prisutni, ovo dalje izaziva da magma izbija pod izuzetno velikim pritiscima i dolazi do stvaranja ''stratovulkana''. Posledice ovakve erupcije su katastrofalne. Stvaraju se piroklastični tokovi (ovako nastaju stene [[ignimbrit]]i), razvijaju se temperature do 1200 °C usled kojih ovi tokovi prže sve pred sobom, a formiraju [[Sloj (geologija)|slojeve]] koji mogu biti i nekoliko metara debeli. Vulkanski pepeo koji se iznese u [[Zemljina atmosfera|atmosferu]] može preći veoma velike udaljenosti a njegovom sedimentacijom (taloženjem) nastaju [[tuf]]ovi.
* Ukoliko magma sadrži od 52-63% silicijuma (Si) lava je intermedijarna. Ovakva lava se obično javlja iznad zona [[subdukcija|subdukcije]].
* Ukoliko magma sadrži između 52% i 45% silicijuma (Si) onda je bazična lava. Ova lava (sadrži povećani procenat [[magnezijum]]a (Mg) i [[gvožđe|gvožđa]] (Fe)), je mnogo manje [[viskoznost fluida|viskoznosti]] od kisele magme, a viskoznost zavisi od temperature. Ovakva lava obično ima nekoliko čestih pojavnih oblika: pillow lava (iznad okeanskih riftova), formira novu okeansku i kontinentalnu koru, i bazaltni platoi.
* Ređe se javljaju magme sa manje od 45% silicijuma, a zovu se ultrabazične. Ustanovljeno je da se poslednja erupcija ovakve magme odigrala tokom [[proterozoik]]a.
== Najviše vulkanske kupe ==
# [[Mauna Kea|Mauna Kea]] ([[Havaji]]) - 8818 m (pod vodom 4650 m), aktivan
# [[Čimboraso]] ([[Južna Amerika]]) - 6268 m, ugašen
# [[Kilimandžaro]] ([[Afrika]]) - 5895 m, ugašen
# [[Damavand]] ([[Iran]]) - 5670 m, ugašen
# [[Popokatepetl]] ([[Meksiko]]) - 5452 m, ugašen
# [[Kenija]] (Afrika) - 5200 m, ugašen
# [[Ararat]] ([[Turska]]) - 5165 m, ugašen
# [[Ključevskaja Sopka]] ([[Kamčatka]]) - 4800 m, aktivan
Takođe i [[prečnik]] kratera može imati znatne razmere. [[Vezuv]] i [[Etna]] imaju prečnik kratera oko 600 m, vulkani na [[Java|Javi]] oko 7 km, dok vulkani na [[Havaji|Havajskim ostrvima]] dostižu i do 15 km u prečniku.
== Geografski raspored vulkanskih oblasti na zemlji ==
# [[vatreni pojas Pacifika]]
# [[Sredozemno-transazijska oblast]]
# [[Srednjoatlantski greben|Atlantsko-okeanska oblast]]
Vatrenom pojasu Pacifika pripada najveći broj aktivnih vulkana. Od preko 600 aktivnih vulkana, vatrenom pojasu Pacifika pripada 418 vulkana.
== Značajne vulkanske erupcije ==
# Erupcija vulkana [[Vezuv]]
#* U podne 24. avgusta [[79]]. godine snažna erupcija je uništila [[Pompeja|Pompeju]], usmrtivši oko 20.000 ljudi.
# Erupcija vulkana [[Tamboro]]
#* Erupcija ovog vulkana koji se nalazi na [[Sumatra|Sumatri]] potpuno je zatrpala [[1815]]. godine [[Sumbava|Sumbavu]], gradić sa 14.000 stanovnika. Od direktnih posledica erupcije, obrušavanja velikih talasa na okolna ostrva i od gladi stradalo je preko 44.000 ljudi.
# Erupcija vulkana [[Krakatau]]
#* Jedan od najstravičnijih vulkana se nalazi na istoimenom [[ostrvo|ostrvu]] u [[Indonezija|Indoneziji]]. Vulkan je [[1883]]. godine bukvalno eksplodirao raznevši dve trećine ostrva, formirao je [[Depresija (geologija)|depresiju]] dubine 300 m. Vulkan je izazvao velike talase ([[cunami]]je) koji su bili uočeni na svim otvorenim morima sveta. Zvuk koji je proizvela [[eksplozija]] vulkana čula je jedna dvanaestina Zemljine kugle. To je inače najjači zvuk proizveden na Zemlji u zabeleženoj istoriji. Na indonežanskim ostrvima od posledica erupcije stradalo je preko 40.000 ljudi.
== Reference ==
{{reflist|2}}
== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* Cas, R.A.F. and J.V. Wright, 1987. <cite>Volcanic Successions</cite>. Unwin Hyman Inc. 528p. ISBN 0-04-552022-4
* Macdonald, Gordon and Agatin T. Abbott. (1970). <cite>Volcanoes in the Sea</cite>. University of Hawaii Press, Honolulu. 441 p.
* {{cite book | author=Marti, Joan and Ernst, Gerald. | title=Volcanoes and the Environment | publisher=Cambridge University Press | year=2005 | isbn=0-521-59254-2}}
* [[Ollier, Cliff]]. (1988). <cite>Volcanoes</cite>. Basil Blackwell, Oxford, UK, ISBN 0-631-15664-X (hardback), ISBN 0-631-15977-0 (paperback).
* [[Haraldur Sigurðsson|Sigurðsson, Haraldur]], ed. (1999). ''Encyclopedia of Volcanoes''. Academic Press. ISBN 0-12-643140-X. This is a reference aimed at geologists, but many articles are accessible to non-professionals.
{{refend}}
== Vanjske poveznice ==
Linija 44 ⟶ 93:
|wikicitat =
}}
* {{dmoz|Science/Earth_Sciences/Geology/Volcanoes|Volcanoes}}
* [http://www.fema.gov/hazard/volcano/index.shtm Volcano], U.S. Federal Emergency Management Agency FEMA
* [http://volcano.oregonstate.edu/ Volcano World]
* [http://www.worsleyschool.net/science/files/volcano/page.html Volcanos] (Worsley School)
| |||