Šljiva – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
dodatak sa srpske Wikipedije
Red 1:
{{Taxobox
| color = lightgreen
| name = Šljiva
| image = Plum on tree02.jpg
| image_width = 250px
| image_caption = šljive
| regnum = [[Plantae]]
| divisio = [[Magnoliophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| ordo = [[Rosales]]
| familia = [[Rosaceae]]
| subfamilia = [[Prunoideae]]
| genus = ''[[Prunus]]''
| subgenus = '''''Prunus'''''
| zivotna_forma = P (fanerofite), NP (nanofanerofite)
}}
 
'''Šljiva''' (''Prunus domestica'') je voćka iz porodice šljiva (''prunoidae'') koja naraste do 8 m, a čiji plod predstavlja [[voće]]. Plodovi se jedu svježi, ili se prerađuju u pekmez i rakiju ([[šljivovica]]).
 
{{U začetku}}
 
== Sistematika šljiva ==
 
Filogenetski posmatrano, šljiva pripada istom rodu (''Prunus'') u koji spadaju i [[badem]], [[breskva]], [[kajsija]], [[višnja]], [[trešnja]], [[lovorvišnja]] i [[džanarika]], a koji kao plod imaju [[koštunica|koštunicu]]. Rod ''Prunus'' sadrži nekoliko podrodova, među kojima je i podrod ''Prunus'', koji se dalje deli na tri sekcije: ''Prunus'' (šljive Starog Sveta), ''Prunocerasus'' (šljive Novog Sveta) i ''Armeniaca'' (kajsije).
 
* '''Genus ''Prunus'''''
** Subgenus ''Prunus''
*** Sect. ''Prunus''
*** Sect. ''Prunocerasus''
*** Sect. ''Armeniaca''
 
Podrod ''Prunus'' se od ostalih podrodova razlikuje po tome što ima usamljene terminalne i lateralne pupoljke, kao i glatku košticu. Ovakvo čisto morfološko razlikovanje podrodova ima praktični značaj, ali se u novijim filogenetskim istraživanjima pokazala mala taksonomska vrednost takvih karaktera u rodu ''Prunus''. Iz sekcije ''Prunus'' na prostorima Balkana široko su rasprostranjene ''P. domestica'' L. [[šljiva#domaća šljiva|domaća šljiva]], ''P. cerasifera'' Ehrh.[[džanarika]] i ''P. spinosa'' L. [[trnjina]].
 
== Galerija - plodovi i cvetovi šljiva ==
 
<gallery caption="domaća šljiva">
Slika:Red Plums on tree.jpg
Slika:Prunus domestica pruim 'Opal' flowers.jpg
</gallery>
<gallery caption="trnjina">
Slika:Closeup of blackthorn aka sloe aka prunus spinosa sweden 20050924.jpg
Slika:Prunus spinosa 130403.jpg
</gallery>
<gallery caption="dženarika">
Slika:Prunus cerasifera branch fruits bgiu.jpg
Slika:Prunus cerasifera1.jpg
</gallery>
 
== Informacije o hranljivosti plodova šljive ==
 
{| border="1" cellspacing="0" cellpadding="5" style="border-collapse:collapse;"
| colspan="8" align="center" bgcolor=#ececec | U 100g šljiva nalazi se:
|-
| [[kalorija|kcal]] || [[džul|kJ]] || [[voda|vode]] || [[mast]]i || [[kalijum]]a || [[kalcijum]]a || [[magnezijum]]a || [[vitamin]]a C
|- align="center"
| 47-48 || 197-206 || 84-86 g || 0,2 g || 221 mg || 14 mg || 10 mg || 5 mg
|}
Izvor: EU Nährwertkennzeichnungsrichtlinie (EU NWKRL 90/496/EWG) & REWE Nährwerttabelle
 
 
{| border="1" cellspacing="0" cellpadding="5" style="border-collapse:collapse;"
| colspan="4" align="center" bgcolor=#ececec | % dnevnih potreba koji se unese sa 100g šljiva
|-
| [[kalijum]]a || [[kalcijum]]a || [[magnezijum]]a || [[vitamin]]a C
|- align="center"
| 11% || 2% || 3% || 7%
|}
Izvor: EU Nährwertkennzeichnungsrichtlinie (EU NWKRL 90/496/EWG)
 
== Domaća šljiva ==
 
Smatra se da je domaća šljiva nastala hibridizacijom između trnjine i džanarike. Do danas je proizveden veliki broj sorti (kultivara) domaće šljive, preko 2000. Gaji se u čitavoj [[Evropa|Evropi]] izuzev krajnjeg severa, severnoj i južnoj [[Afrika|Africi]], severozapadnoj [[Indija|Indiji]], istočnoj [[Azija|Aziji]], [[Severna Amerika|Severnoj Americi]].
Sve sorte svrstane su u dve grupe (kojima je dat [[taksonomske kategorije|taksonomski rang]] podvrste):
*** '''cepače ili prave šljive''', subsp. ''domestica'', koje se karakterišu odsustvom trnja, zelenobelim [[cvet|kruničnim listićima]], spljoštenim [[plod|endokarp]]om (koštica), koji se lako odvaja od „mesa" ploda ([[plod|mezokarp]]);
 
*** '''turgunje ili trnošljive''', subsp. ''insititia'' (L.) C.K.Schneider, koje imaju trnje, čisto bele krunične listiće, okruglast endokarp za koji je srastao mezokarp.
 
=== Sorte domaće šljive gajene u Srbiji (prema „''Flori SR Srbije''") ===
[[Slika:Šljive.JPG|mini|Srpska šljiva]]
Šljiva čini više od 40 % stabala u Srbiji.<ref>[http://82.117.206.28/vesti.nsf/feaee540dc011162c1256e7d0032cb98/c12b8587d38919b0c1256f96007b06ad?OpenDocument ''Blic'', 28. 1. 2005, str. 6 ]</ref> Gaje se ove sorte:
* Aženka (Prune d'Agen);
* Belošljiva - domaća sorta, rasprostranjena u [[Podunavski okrug|smederevskom Podunavlju]] i slivu [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]];
* Bilska rana (Quatsche de Bühle);
* Viktorija (Queen Victoria);
* Geršteterova (Ruth Gerstetter);
* Drenovka (crnošljiva) - domaća sorta, rasprostranjena u slivu [[Zapadna Morava|Zapadne Morave]];
* Zelena renkloda (Reine Claude verte);
* Ilinjača - domaća sorta, rasprostranjena u svim šljivarskim regionima Srbije;
* Imperial (Imperial);
* Italijanka (Prugna d'Italia);
* Kalifornijska (Sugar Prune, California Blue);
* Metlaš - domaća sorta, rasprostranjena oko [[Čačak|Čačka]];
* Moravka - domaća sorta, rasprostranjena oko [[Požarevac|Požarevca]], [[Petrovac na Mlavi|Petrovca na Mlavi]] i po jugozapadnim obroncima [[Homoljske planine|Homoljskih planina]];
* Nansijka mirabela (Mirabele de Nansy);
* Papračanka (debeljača) - domaća sorta, rasprostranjena oko [[Knjaževac|Knjaževca]];
* Požegača (mađarka) - odomaćena sorta, najzastupljenija među sortama šljiva u Srbiji;
* Prezident (President);
* Ranka crvena - domaća sorta, rasprostranjena u svim šljivarskim regionima Srbije;
* Sitnica (saridža) - domaća sorta, rasprostranjena u široj okolini [[Pirot]]a;
* Stenli (Stenley)
* Trnovača (piskavac) - domaća sorta, rasprostranjena oko [[Čačak|Čačka]] i [[Valjevo|Valjeva]];
* Fruškogorska bela - domaća sorta, nalazi se na padinama [[Fruška Gora|Fruške Gore]];
* Cimerova rana (Quetsche Zimmer);
* Dženarika (džanarika, purkače, purak, migoljac, migavac, pljuskavac)- domaća sorta, rasprostranjena u svim šljivarskim regionima Srbije i spontano se širi.
 
==Reference==
<references/>
 
==Spoljašnje veze==
{{commons|Prunus domestica}}
*[http://www.kallipolis.com/diet/food.php?id=9279&w=2 Plum nutrition information]
*[http://www.kallipolis.com/diet/food.php?id=9291&w=2 Prune nutrition information]
* [http://www.deutschlands-obstsorten.de/ Deutschlands Obstsorten ], ein etwa 100 Jahre altes antiquarisches Fachbuch, in dem mehr als 300 Äpfel-, Birnen-, Pflaumen-, Erdbeeren-, Aprikosen- und Weinsorten mit Abbildungen beschrieben werden
 
[[Kategorija:Voće]]
[[Kategorija:Rosales]]
 
[[ca:Prunera]]
[[da:Blommetræ]]
[[de:Pflaume]]
[[el:Δαμάσκηνο]]
[[en:Plum]]
[[es:Prunus (subgénero)]]
[[fa:آلو]]
[[fi:Luumu]]
[[fr:Prunier]]
[[frp:Promiér]]
[[gl:Ameixeira]]
[[he:שזיף]]
[[hr:Šljiva]]
[[it:Prunus domestica]]
[[ja:スモモ亜属]]
[[ko:자두]]
[[nl:Pruim]]
[[nn:Plomme]]
[[pl:Śliwa domowa]]
[[pt:Ameixeira]]
[[ru:Слива]]
[[simple:Plum]]
[[sr:Шљива]]
[[sv:Plommon]]
[[tr:Erik]]
[[uk:Слива домашня]]
[[vi:Mận]]
[[vls:Prume]]
[[zh:李]]