Verzija na datum 4 maj 2015 u 12:21 uredi 178.148.137.61 (razgovor) Nema sažetka izmjene ← Starija izmjena		Verzija na datum 4 maj 2015 u 13:02 uredi poništi Orijentolog (razgovor \| doprinos) Autopatroleri, Premještač datoteka, Patrolci, Vraćači 131.831 izmena m Vraćene izmjene 178.148.137.61 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Maria Sieglinda von Nudeldorf Novija izmjena →
Red 16: '''Krastavac''' ([[latinski\|lat]]. ''Cucumis sativus'') jednogodišnja je [[biljka]] iz porodice tikvi (lat. ''Cucurbitaceae''). [[Plod]] je [[zelena\|zelen]], valjkast, tvrd, dug do 60 [[cm]], a širok do 10 cm, jestiv je i sirov. Sastoji se od 97% [[voda\|vode]], ima 9,7 [[kalorija]] na 100 [[gram]]a. Bogat je [[vitamini]]ma i [[minerali (nutrijenti)\|mineralima]]. Važan je ~~deo~~dio [[prehrana\|prehrane]] svjež ili konzerviran. [[Sjeme]] se razvija u dozrelim plodovima. S botaničkog gledišta prema sjemenu i [[cvijet]]u pripada u [[voće]] (kao i [[rajčica]]), ali se u svakodnevnom životu tretira [[povrće]]m. Potječe iz [[Indija\|Indije]]. U zapadnoj Aziji, uzgaja se 3000 godina. Jeli su ga [[Babilonci]] i spominje se u njihovom [[Ep o Gilgamešu\|Epu o Gilgamešu]]. U [[Europa\|Europu]] su ga donijeli [[Rimski imperij\|Rimljani]]. Uzgoj krastavaca spominje se u spisima u [[Francuska\|Francuskoj]] u 9. vijeku, u [[Engleska\|Engleskoj]] u 14. v., a u [[Sjeverna Amerika\|Sjevernoj Americi]] u 16. v.

Krastavac – razlika između verzija