Deva – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.2+) (Bot: mijenja sv:Camelus sa sv:Kameler |
m r2.7.3) (robot Dodaje: pa:ਊਠ; kozmetičke promjene |
||
Red 14:
| genus_autorstvo = [[John Edward Gray|Gray]], 1821.
}}
'''Deve''' ili '''kamile''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Camelidae'') su porodica [[sisavci|sisavaca]] iz reda [[parnoprstaši|parnoprstaša]] (Artiodactyla), i jedina su danas još živuća porodica podreda [[Tylopoda]]. Porodicu se može podijeliti u dvije osnovne skupine, [[deve starog svijeta]] (Camelus) s dvije vrste, [[jednogrba deva|jednogrbom]] (dromedarom) i [[dvogrba deva|dvogrbom devom]] (baktrijskom
== Obilježja ==
Red 20:
Deve su generalno velike životinje obilježene dugim, tankim vratom, malom glavom i relativno dugačkim, vitkim nogama. U odnosu na veličinu, postoje značajne razlike između [[deve starog svijeta|deva starog svijeta]] i deva novog svijeta. Dok su vrste iz novog svijeta teške između 35 i 150 kg, deve starog svijeta teže od 300 pa do 700 kg.
Naziv podreda, [[Tylopoda]], potječe od građe stopala ovih životinja (prijevod je, od prilike, "žuljevito stopalo"). Suprotno većini drugih [[parnoprstaši|parnoprstaša]] koji se oslanjaju na vrhove prstiju "obučene" u [[kopito]], deve dodiruju tlo predzadnjim i zadnjim člancima prstiju. Nemaju kopita nego samo savijene nokte koji štite samo prednji rub stopala. Prsti se oslanjaju na elastične "jastučiće" od [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]] koji tvore
[[Datoteka:Vicugna vicugna 1 AB.jpg|thumb|230px|Vikunje su najmanje živuće deve]]
Lubanje deva su plosnate i izdužene, i nemaju rogove. [[Usta|Gornja usna]] im je rascijepljena, a [[nos]]nice mogu zatvoriti. Imaju 30 do 34 [[zub]]a. U svakoj polovici gornje [[čeljust]]i imaju po jedan sjekutić oblikom sličan očnjaku, a ukupno 6 sjekutića lopatastog oblika u donjoj čeljusti istureno je prema van. Do kutnjaka imaju prazninu koju se naziva [[dijastema]].
Red 49:
== Sistematika i razvojna povijest ==
== Vanjske veze ===
Uz [[preživači|preživače]] (Ruminantia) i [[nepreživači|nepreživače]] (svinjolike [[Suina]]), deve se uvrštavaju u [[parnoprstaši|parnoprstaše]] (Artiodactyla). (Prema [[kladistika|kladističkom]] gledanju, u ovu skupinu se moraju ubrojati i [[kitovi]]). Ranije se smatralo, da su deve bliski srodnici preživača, no novija molekularnogenetička
[[Cetartiodactyla]] ([[Parnoprstaši]] i [[kitovi]])
|--'''Deve''' ([[Tylopoda]])
Red 64:
=== Unutrašnja sistematika ==
=
[[Kategorija:Problemi]]=▼
Danas postoji potpuna suglasnost o podjeli ove porodice samo kada je riječ o [[deve starog svijeta|devama starog svijeta]]. To su dvije vrste, obuhvaćene rodom [[Camelus]]. Takva suglasnost ne postoji kad je riječ o devama novog svijeta. Prema dijelu autora <ref>Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, ISBN 953-6036-29-0 (cjelina), ISBN 953-6036-33-9 (dio)</ref>postoje dvije divlje vrste, [[vikunja]] (''Vicugna vicugna'') i [[gvanako]] (''Lama guanicoe''), i dva [[domesticiranje|domaća]] oblika, oba potomci gvanaka: [[ljama]] (''Lama glama'') i [[alpaka]] (''Lama pacos''). Prema ovom pristupu, podjela izgleda kako slijedi:
* [[Deve starog svijeta]] (Camelus)
Red 79:
== Domesticiranje ==
Pretpostavke o prvom domesticiranju deva su različite i kreću se od prije 4000 do 6000 godina unatrag, no smatra se prihvaćenom pretpostavka, da je domesticiranje počelo najkasnije u trećem tisućljeću pne. Korištene su prvenstveno kao teretne životinje i za vuču, ali i za dobivanje [[vuna|vune]], [[mlijeko|mlijeka]] i mesa, a u jednake svrhe koriste se i danas. Jednogrba deva danas postoji još samo u domesticiranom obliku, divlje su izumrle vjerojatno još prije oko 2000 godina. Dvogrbe deve žive u divljini još samo u u [[Kina|Kini]] i [[Mongolija|Mongoliji]].
== Izvori ==
Red 94:
{{Commonscat|Camelidae}}
[[Kategorija:Parnoprstaši]]
Linija 172 ⟶ 173:
[[nv:Ghą́ą́ʼaskʼidii]]
[[oc:Camèl]]
[[pa:ਊਠ]]
[[pcd:Camioe]]
[[pl:Wielbłąd]]
| |||