Kastilja – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.3) (robot Uklanja: nn:Kongedømet Castilla
m popravak šlamperaja, ali treba još
Red 1:
[[Datoteka:Provinzen kastilien.svg|thumb|right|300px|Karta mogućeg teritorija Kastilje, sporna teritorija je iscrtana]]
[[Datoteka::Castilian people.PNG|Nezvanična mapa onoga za šta se tradicionalno veruje da je bila Kastilja (prikazano crvenom), iako je definicija oblasti iz koje se sastojala Kastilja sporna.|200px|thumb|right]]
 
'''Kastilja''' ({{jez-es|Castilla}}), je ime istorijskehistorijske regije u [[ŠpanijaŠpanjolska|ŠpanijiŠpanjolskoj]], koja obuhvatase unutrašnjiprostirala po deounutrašnjosti [[PirinejskoIberijski poluostrvopoluotok|PirinejskogIberijskog poluostrvapoluotoka]]. ImeRegija je dobila ime po brojnim [[Fortifikacija|utvrđenjima]] građenim u borbi protiv [[MavriMauri|MavaraMauara]], akoje koja[[Španjolci]] sezovu nazivaju- '''kastel''' ([[kaštel]]).
 
== GeografskiGeografske podacikarakteristike ==
Ova regija''Kastilja'' se delidijelila na Staru Kastilju, na severusjeveru (66.107 km²) i Novu Kastilju na jugu (73.363 km²). Na području Nove Kastilje nalazi se i [[glavni grad]] [[ŠpanijaŠpanjolska|Španije]] [[Madrid]].
 
== IstorijaHistorija ==
Kada su [[Arapi]], odnosno [[MavriMauri]], u [[8. vekvijek]]u osvojili veći dio [[PirinejskoIberijski poluostrvopoluotok|PirinejskogIberijskog poluostrvapoluotoka]]], [[Vizigoti]] i drugo hrišćansko[[Kršćanstvo|kršćansko]] stanovništvo održaliuspjeli su se oduprijeti toj najezdi na severusjeveru, formirajući kraljevinu [[Kraljevina Asturija|Asturiju]]. U [[9. vekvijek]]u Asturija preotima od Arapa područje do reke [[DueraDuero]]. Formira se grofovija Kastilja. U [[10. vekuvijek]]u kastiljski grofovi[[grof]]ovi stiču nezavisnost.
 
HrišćanskeKršćanske državice na tom području, neprekidno su ratovale protiv Arapa, ali i međusobno. Godine [[1029]]. Kastilja potpada pod kraljevinu [[Navara]], koja se već [[1035]]. raspada na Kastilju, [[Navara|Navaru]] i [[Aragon]]. Kastiljski kralj [[Fernando I]] osvojio je [[Leon]] i deodio [[Navara|Navare]].
Nakon njegove smrti kraljevina je podeljenapodjeljena međuizmeđu njegovimnjegovih sinovimasinova. [[Alfonso VI Hrabri]] u borbi sa svojom braćom ponovo ujedinjuje zemlje pod vlašću svoga oca. Godine [[1085]]. osvaja arapski [[Toledo]], što je prvo veće hrišćansko[[Kršćanstvo|kršćansko]] osvajanje i početak [[rekonkvista|rekonkviste]].
 
Nakon dugotrajnih dinastičkih borbi, kralj [[Fernando III od Kastilje]] postiže odlučne uspehe. Konačno je pod jednom krunom sjedinio Kastilju i [[Leon]] ([[1230]]), noseći titulu "kralj Kastilje i Leona". Potiskuje Arape iz [[Kordoba|Kordobe]] ([[1236.]].), Murcije ([[1241.]]) i [[SeviljaSevilla|SeviljeSeville]] [[1248.]]. Time je Kastilja postala najjača država na [[Pirinejsko poluostrvo|Pirinejskom poluostrvupoluotoku]].
 
Godine [[1257]]. [[Alfonso X Mudri]] osvajauspio je [[1257]]. zauzeti [[KadizCádiz]]. U isto vreme napreduje kraljevstvo [[Aragon]], s kojim se Kastilja bori za prevlast.
 
Početkom [[15. vekvijek]]a [[Henrik II]] zaposedaosvaja Kanarska[[Kanari|Kanarski ostrvaarhipelag]]. Godine [[1462]]. [[Henrik IV Kastiljski|Henrik IV]] ([[1425]]-[[1474]]) osvaja [[Gibraltar]].
[[Henrik IV]] godine [[1465]]. je prisiljen na abdikaciju u korist svog brata Alfonsa. Ovaj međutim umire [[1468]]. Borbe za nasledstvonasljedstvo prerastaju u [[građanski rat]].
 
== Stvaranje ŠpanijeŠpanjolske ==
Nakon smrti Henrika IV [[1474]]. godine, njegova polusestra [[Izabela I. odKastiljska|Izabela KastiljeI. Kastiljska]] (1451-1504) proglašava se kraljicom i dobija podršku [[Kortes]]a. Ona je bila udata za aragonskog prestolonaslednika [[Fernando II od Aragona|Fernanda II od Aragona ]], koji nakon smrti svog oca [[1479]]. postaje kralj Aragona.
 
Iako svako zadržava svoje titule, zajedno vladaju Kastiljom, Leonom i Aragonom. Vladaju kao apsolutisti i provode odlučne i često okrutne političke i administrativne meremjere za ujedinjenje sve tri kraljevine.
Njihova kćerkakćer [[Huana I od Kastilje]] je nakon smrti nekoliko braće i sestara, postala Izabelina naslednica. Nakon smrti njenog muža [[Filip Lepi|Filipa Lepog]] zbog bizarnog i opsesivnog ponašanja, [[Kortes]] ju je proglasio ludom i zatvorio, ali Fernando nije uspeo u pokušaju da bude proglašen [[kralj]]em.
 
Njen sin [[Karlo I od Španije|Karlo I Habzburški]] ([[1500]]-[[1558]]) biva proglašen za podvladara; faktički će, od svog punoletstva, vladati sam. Od oca je nasledio titulu burgundskog vojvode, od dede [[1516]]. krunu Aragona, a [[1519]]. izabran je za nemačkog cara kao [[Karlo I od Španije|Karlo V]]).