Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1990 – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 1:
Prvi slobodni, neposredni, tajni i višestranački izbori s općim pravom glasa su na teritoriju današnje [[Hrvatska|Hrvatske]] održani [[1990]]. kada je tadašnja [[Socijalistička Republika Hrvatska]] bila dio [[SFRJ|bivše Jugoslavije]].
 
Izbore su omogućile amandmani na Ustav SRH iz [[1974]]. godine, koje je početkom 1990. donio [[Hrvatski sabor|Sabor]] na poticaj tada još uvijek dominantnog [[Savez komunista Hrvatske|Saveza komunista Hrvatske]], ali i pod pritiskom javnosti koja je zahtjevala iste demokratske reforme kao u tadašnjoj Sloveniji, odnosno u državama bivšeg Istočnog bloka poslije pada berlinskog zida.
 
Dok su ustavni amandmani uvođenjem slobodnih višestranačkih izbora odbacili tzv. ''delegatski sistem'', struktura Sabora koji se trebao birati je ostala nepromijenjena u odnosu na nekadašnji [[Samoupravni socijalizam|samoupravni sistem]]. Tako su se biralabirao 351 zastupnik u tri doma - Vijeće općina (115 zastupnika), Društveno-političko (80 zastupnika) vijeće i Vijeće udruženog rada (156 zastupnika). Posljednji dom su birali ''radni ljudi'' u svojim samoupravnim organizacijama kao što su poduzeća, javne institucije i škole, pa su se zato izbori održali radnim danom, odnosno u ponedjeljak, dan iza izbora za ostala dva vijeća.
 
NaimeIzborni zakon, prvidonesen višestranačkina izboritemelju provedenipreporuka su[[Smiljko poSokol|Smiljka većinskomSokola]], sustavu.je Topredviđao znači[[dvokružni davećinski jesistem]] zemljapo bila podjeljenauzoru na izborne jedinice u kojima se birao jedan zastupnik[[Francuska|Francusku]]. UPrema Društveno-političkonjemu vijeće biralo se 80, u Vijeće udruženog rada 156, a u Vijeće općina 115je zastupnika; ukupnotrebao se biralo 351 zastupnik u Saboru SR Hrvatske. Za zastupnikabiti izabran je kandidat za kojeg je glasala natpolovična većina birača koji su pristupili izborima, uz uvjet da broj glasova koje je dobio nije manji od jedne trečine broja ukupno upisanih birača u izbornoj jedinici. Ako ni jedan kandidat nije dobio potreban broj glasova, izbori sesu ponavljajuponavljali za 14 dana (drugi krug, što je i bio slučaj). Na ponovljenim izborima (odnosno u drugom krugu) mogli su sudjelovati oni kandidati koji su u prvom krugu izbora (prvom glasanju) dobili najmanje 7% glasova birača koji su pristupili izborima. U drugom krugu izbora za zastupnika je izabran kandidat koji je dobio najveći broj glasova birača koji su glasali.
Izbori su bili raspisani za tri vijeća od kojih je bio ustrojen Sabor SR Hrvatske (Društveno-političko vijeće, Vijeće općina, Vijeće udruženog rada), a održani su u dva kruga. Prvi krug izbora za zastupnike u Društveno-političkom vijeću te Vijeću općina održan je u nedjelju, [[22.4.]] [[1990]]. godine, a za Vijeće udruženog rada sljedećeg dana, [[23.4.]] [[1990]]. Drugi krug izbora održao se 6. i 7.5.
 
SKH je držao da će uz ovakav izborni sistem lakše zadržati vlast nego u [[proporcionalni sistem|proporcionalnom sistemu]], s obzirom na veliki broj malih i još uvijek nepoznatih stranaka za koje se držalo da će rasuti glasove [[antikomunizam|antikomunistički]] i [[nacionalizam|nacionalistički]] raspoložene većine glasača.
Naime, prvi višestranački izbori provedeni su po većinskom sustavu. To znači da je zemlja bila podjeljena na izborne jedinice u kojima se birao jedan zastupnik. U Društveno-političko vijeće biralo se 80, u Vijeće udruženog rada 156, a u Vijeće općina 115 zastupnika; ukupno se biralo 351 zastupnik u Saboru SR Hrvatske. Za zastupnika izabran je kandidat za kojeg je glasala natpolovična većina birača koji su pristupili izborima, uz uvjet da broj glasova koje je dobio nije manji od jedne trečine broja ukupno upisanih birača u izbornoj jedinici. Ako ni jedan kandidat nije dobio potreban broj glasova, izbori se ponavljaju za 14 dana (drugi krug, što je i bio slučaj). Na ponovljenim izborima (odnosno u drugom krugu) mogli su sudjelovati oni kandidati koji su u prvom krugu izbora (prvom glasanju) dobili najmanje 7% glasova birača koji su pristupili izborima. U drugom krugu izbora za zastupnika je izabran kandidat koji je dobio najveći broj glasova birača koji su glasali.
 
== Kampanja ==
 
U utrci za 351 zastupničko mjesto sudjelovalo je 1705 kandidata, 33 političke stranke i 16 raznih udruženja.
 
==Rezultati==
 
{| align="center" width="750" border="0" cellpadding="1" cellspacing="0"
|-
| colspan="4" bgcolor="#6E83BA" align="center" | Izbori 1990
|-
| colspan="4" bgcolor="#6E83BA" align="center" | '''Društveno-političko vijeće'''
|-
| bgcolor="#C5D2EB" align="left" | Party || bgcolor="#C5D2EB" align="right" | udio, prvi krug || bgcolor="#C5D2EB" align="right" | udio, drugi krug || bgcolor="#C5D2EB" align="right" | mjesta (udio)
|-
| [[Hrvatska demokratska zajednica]]
| align="right" | 40,07% || align="right" | 40,79% || align="right"|205 (57,58%)
|-
| kandidati uz podršku HDZ
| align="right" | 0,34% || align="right" | 1,60% || align="right"| zajedno
|-
| [[Savez komunista Hrvatske - Stranka demokratskih promjena]]
| align="right" | 22,63% || align="right" | 26,61% || align="right"| 107 (30.06%)
|-
| kandidati uz podršku SKH-SDP
| align="right" | 4,89% || align="right" | 7,25% || align="right"| zajedno
|-
| [[Koalicija narodnog sporazuma]]
| align="right" | 10.55% || align="right" | 9,56% || align="right"| 21 (5,90%)
|-
| SS-SSH
| align="right" | 6.23% || align="right" | 3,31% || align="right"| -
|-
| HDS
| align="right" | 3.80% || align="right" | 4,08% || align="right"| -
|-
| SDS
| align="right" | 1.55% || align="right" | 2,00% || align="right"| 5 (1,40%)
|-
| Independent candidates
| align="right" | - || align="right" | - || align="right"| 13 (3.65%)
|-
| ostali
| align="right" | - || align="right" | - || align="right"| 5 (1.40%)
|-
| bgcolor="#C5D2EB" | Turnout
| align="right" bgcolor="#C5D2EB" | 84.54% ||align="right" bgcolor="#C5D2EB" | 74.82% ||align="right" bgcolor="#C5D2EB" | -
|}
 
Literatura: Hrvatska u Izborima '90: I. Grdesić, M. Kasapović, I. Šiber, N. Zakošek plus Fakultet političkih znanosti u Zagrebu
 
== Posljedice ==
 
 
Na temelju izbornih rezultata [[30.5.]] iste godine konstituiran je prvi višestranački Sabor - dan koji se do [[2001]]. godine slavio kao [[Dan državnosti RH]]. Taj je Sabor donio mnoge povijesno važne odluke, između ostalog i danas važeći ''[[Ustav Republike Hrvatske|božićni]]'' Ustav [[22.12.]] [[1990]]. te Ustavnu odluku o samostalnosti i nezavisnosti [[25.6.]] [[1991]]. te Odluku o prekidu državnopravnih sveza s bivšom SFRJ [[8.10.]] [[1991]]., kojom je [[Hrvatska]] i ''de facto'' postala samostalna i nezavisna država