Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1990

Prvi slobodni, neposredni, tajni i višestranački izbori s općim pravom glasa su na teritoriju današnje Hrvatske održani 1990. kada je tadašnja Socijalistička Republika Hrvatska bila dio bivše Jugoslavije.

Izbore su omogućile amandmani na Ustav SRH iz 1974. godine, koje je početkom 1990. donio Sabor na poticaj tada još uvijek dominantnog Saveza komunista Hrvatske, ali i pod pritiskom javnosti koja je zahtjevala iste demokratske reforme kao u tadašnjoj Sloveniji, odnosno u državama bivšeg Istočnog bloka poslije pada berlinskog zida.

Izbori su bili raspisani za tri vijeća od kojih je bio ustrojen Sabor SR Hrvatske (Društveno-političko vijeće, Vijeće općina, Vijeće udruženog rada), a održani su u dva kruga. Prvi krug izbora za zastupnike u Društveno-političkom vijeću te Vijeću općina održan je u nedjelju, 22.4. 1990. godine, a za Vijeće udruženog rada sljedećeg dana, 23.4. 1990. Drugi krug izbora održao se 6. i 7.5.

Naime, prvi višestranački izbori provedeni su po većinskom sustavu. To znači da je zemlja bila podjeljena na izborne jedinice u kojima se birao jedan zastupnik. U Društveno-političko vijeće biralo se 80, u Vijeće udruženog rada 156, a u Vijeće općina 115 zastupnika; ukupno se biralo 351 zastupnik u Saboru SR Hrvatske. Za zastupnika izabran je kandidat za kojeg je glasala natpolovična većina birača koji su pristupili izborima, uz uvjet da broj glasova koje je dobio nije manji od jedne trečine broja ukupno upisanih birača u izbornoj jedinici. Ako ni jedan kandidat nije dobio potreban broj glasova, izbori se ponavljaju za 14 dana (drugi krug, što je i bio slučaj). Na ponovljenim izborima (odnosno u drugom krugu) mogli su sudjelovati oni kandidati koji su u prvom krugu izbora (prvom glasanju) dobili najmanje 7% glasova birača koji su pristupili izborima. U drugom krugu izbora za zastupnika je izabran kandidat koji je dobio najveći broj glasova birača koji su glasali.

U utrci za 351 zastupničko mjesto sudjelovalo je 1705 kandidata, 33 političke stranke i 16 raznih udruženja.

Na temelju izbornih rezultata 30.5. iste godine konstituiran je prvi višestranački Sabor - dan koji se do 2001. godine slavio kao Dan državnosti RH. Taj je Sabor donio mnoge povijesno važne odluke, između ostalog i danas važeći božićni Ustav 22.12. 1990. te Ustavnu odluku o samostalnosti i nezavisnosti 25.6. 1991. te Odluku o prekidu državnopravnih sveza s bivšom SFRJ 8.10. 1991., kojom je Hrvatska i de facto postala samostalna i nezavisna država

Izvori

• Hrvatski izborni podaci
• Odluka o raspisivanju izbora za zastupnike u Sabor Socijalističke Republike Hrvatske
• Zakon o izboru i opozivu odbornika i zastupnika (Narodne novine, broj 7/1990.) - izborni zakon po kojem su provedeni izbori
• Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Vijeće udruženog rada Sabora SR Hrvatske
• Zakoni o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Društveno-političko vijeće Sabora SR Hrvatske
• Odluka o verifikaciji mandata zastupnika Društveno-političkog vijeća Sabora Socijalističke Republike Hrvatske - izborni rezultati za vijeće
• Odluka o verifikaciji mandata zastupnika Vijeća općina Sabora Socijalističke Republike Hrvatske - izborni rezultati za vijeće
• Odluka o verifikaciji mandata zastupnika Vijeća udruženog rada Sabora Socijalističke Republike Hrvatske - izborni rezultati za vijeće