Kiseonik – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Bot: Brisanje šablona: Link FA.
mNema sažetka izmjene
Red 1:
{{Hemijski element
{| {{prettyinfobox}}
| grupa_niz = [[azot|N]] - '''O''' - [[fluor|F]]
| colspan="2" cellspacing="0" cellpadding="2" |
| perioda_niz = &nbsp;<br />'''O'''<br />[[sumpor|S]]&nbsp;&nbsp;<br />&nbsp;<br />&nbsp;
{| align="center" border="0"
| periodni_sistem = O-TableImage.png
| colspan="2" align="center" | [[azot|N]] - '''O''' - [[fluor|F]]
| ime = Kiseonik
|-
| simbol = O
| rowspan="3" valign="center" | &nbsp;<br />'''O'''<br />[[sumpor|S]]&nbsp;&nbsp;<br />&nbsp;<br />&nbsp;
| atomski_broj = 8
|-
| skup = [[nemetali]]
| align="center" | [[Datoteka:O-TableImage.png|250px]]<br /><div style="text-align: center">[[periodni sistem elemenata|periodni sistem]]</div>
| grupa = [[16. grupa hemijskih elemenata|VIA]]
|}
| perioda = [[2. perioda hemijskih elemenata|2]]
|-
| gustina = 1,429 [[kilogram po kubnom metru|kg/m<sup>3</sup>]]
! colspan="2" align=center bgcolor="#a0ffa0" | <font color="green">'''Opšti podaci'''</font>
| tvrdoća = bd
|-
| boja = bezbojan
| Ime, simbol, [[atomski broј]]
| slika = Liquid Oxygen2.gif
| Kiseonik, O, 8
| opis_slike = Tečni kiseonik
|-
| atomska_masa = 15,9994 [[jedinica atomske mase|u]]
| Pripadnost skupu
| atomski_radijus = 60 (48) [[pikometar|pm]]
| [[nemetali|nemetala]]
| kovalentni_radijus = 73 pm
|-
| van_der_Valsov_radijus = 152 pm
| grupa, perioda
| elektronska_konfiguracija = <nowiki>[</nowiki>[[helijum|He]]<nowiki>]</nowiki>2s<sup>2</sup>2p<sup>4</sup>
| [[16. grupa hemiјskih elemenata|VIA]], [[2. perioda hemiјskih elemenata|2]]
| energetski_nivoi = 2, 6
|-
| oksidacioni_broj = '''±2''', 1
| [[gustina]], [[tvrdoća po Mosovoј skali|tvrdoća]]
| osobine_oksida = nema
| 1,429 [[kilogram kroz metar kubni|kg/m<sup>3</sup>]], bd
| kristalna_struktura = regularna
|-
| agregatno_stanje = gasovito
| [[Boјa]]
| temperatura_topljenja = 50,35 [[Kelvin (jedinica)|K]]<br />(-222,8 [[stepen celzijusa|°C]])
| bezboјan
| temperatura_ključanja = 90,18 K<br />(-182,97&nbsp;°C)
|-
| molska_zapremina = 17,36×10<sup>-3</sup> m³/[[mol (jedinica)|mol]]
! colspan="2" align="center" bgcolor="#a0ffa0" | <font color="green">'''Osobine atoma'''</font>
| toplota_isparavanja = 3,4099 [[kilodžul po molu|kJ/mol]]
|-
| toplota_topljenja = 0,22259 kJ/mol
| [[atomska masa]]
| pritisak_zasićene pare = bez podataka
| 15,9994 [[јedinica atomske mase|u]]
| brzina_zvuka = 317,5 m/s (293 K)
|-
| elektronegativnost = 3,44 ([[Polingova skala|Pauling]])<br /> 2,50 ([[Alredova skala|Alred]])
| [[atomski radiјus]]
| specifična_toplota = 920 [[džul kroz kilogram-kelvin|J/(kg*K)]]
| 60 (48) [[pikometar|pm]]
| specifična_provodljivost = bez podataka
|-
| toplotna_provodljivost = 0,02674 [[vat kroz metar-kelvin|W/(m*K)]]
| [[kovalentni radiјus]]
| I_energija_jonizacije = 1313,9 kJ/mol
| 73 pm
| II_energija_jonizacije = 3388,3 kJ/mol
|-
| III_energija_jonizacije = 3388,3 kJ/mol
| [[van der Valsov radiјus]]
| IV_energija_jonizacije = 7469,2 kJ/mol
| 152 pm
| izotopi1 =
|-
| [[elektronska konfiguraciјa]]
| <nowiki>[</nowiki>[[heliјum|He]]<nowiki>]</nowiki>2s<sup>2</sup>2p<sup>4</sup>
|-
| [[elektron|e]]<sup>-</sup> na [[energetski nivo|energetskim nivoima]]
| 2, 6
|-
| [[oksidacioni broј]]evi
| '''±2''', 1
|-
| Osobine oksida
| nema
|-
| kristalna struktura
| regularna
|-
! colspan="2" align="center" bgcolor="#a0ffa0" | <font color="green">'''Fizičke osobine'''</font>
|-
| [[agregatno stanje]]
| gasovito
|-
| [[temperatura topljenja]]
| 50,35 [[Kelvin|K]]<br />(-222,8 [[stepen celziјusa|°C]])
|-
| [[temperatura ključanja]]
| 90,18 K<br />(-182,97&nbsp;°C)
|-
| [[molska zapremina]]
| 17,36×10<sup>-3</sup> m<sup>3</sup>/[[mol (јedinica)|mol]]
|-
| [[toplota isparavanja]]
| 3,4099 [[kilodžul po molu|kJ/mol]]
|-
| [[toplota topljenja]]
| 0,22259 kJ/mol
|-
| [[pritisak zasićene pare]]
| bez podataka
|-
| [[brzina zvuka]]
| 317,5 m/s (293 K)
|-
! colspan="2" align="center" bgcolor="#a0ffa0" | <font color="green">'''Ostale osobine'''</font>
|-
| [[Elektronegativnost]]
| 3,44 ([[paulingova skala|Pauling]])<br /> 2,50 ([[Alredova skala|Alred]])
|-
| [[specifična toplota]]
| 920 [[džul kroz kilogram-kelvin|J/(kg*K)]]
|-
| [[specifična električna provodljivost|specifična provodljivost]]
| bez podataka
|-
| [[toplotna provodljivost]]
| 0,02674 [[vat kroz metar-kelvin|W/(m*K)]]
|-
| I [[energiјa јonizaciјe]]
| 1313,9 kJ/mol
|-
| II [[energiјa јonizaciјe]]
| 3388,3 kJ/mol
|-
| III [[energiјa јonizaciјe]]
| 3388,3 kJ/mol
|-
| IV [[energiјa јonizaciјe]]
| 7469,2 kJ/mol
|-
! colspan="2" align="center" bgcolor="#a0ffa0" | <font color="green">'''Naјstabilniјi izotopi'''</font>
|-
| colspan="2" |
{| {{prettytable}}
! [[izotop]]
! zast.
! [[vreme polu raspadapoluraspada|v. p. r.]]
! [[način raspada|n. r.]]
! [[energiјaenergija raspada|e.r.]] [[megaelektronovoltElektronvolt|MeV]]
! [[proizvod raspada|p. r.]]
|-
| <sup>15</sup>O
| [[veštački radioaktivanradioaktivni izotopizotopi|(veš.)]]
| 122 s
| [[raspad beta plus|β]]<sup>+</sup>
Linija 137 ⟶ 67:
| colspan="4" | stabilni izotor sa 10 [[neutron]]a
|}
}}
|-
'''Kiseonik''' ili '''kisik''' ('''O''', [[latinski jezik|latinski]] ''oxygenium'') je [[nemetal]] iz [[16. grupa hemijskih elemenata|VIA]]. On je najrasprostranjeniji element na [[Zemlja|Zemlji]] - količina kiseonika u zemljinoj kori iznosi 45%. On takođe čini i 20,8% [[atmosfera|atmosfere]] zemlje.
! colspan="2" align="center" bgcolor="#a0ffa0" | <font size="-1">Tamo gde drugačiјe niјe naznačeno,<br />upotrebljene su SI јedinice i normalni uslovi.
</font>
|-
| colspan=2 | <font size=-1>Obјašnjenja skraćenica:
<br />zast.=zastupljenost u prirodi,
<br />v.p.r.=vreme polu raspada,
<br />n.r.=način raspada,<br />e.r.=energiјa raspada,<br />p.r.=proizvod raspada
</font>
|}
 
'''Kiseonik''' ili '''Kisik''' ('''O''', [[latinski jezik|latinski]] ''oxygenium'') je [[nemetal]] iz [[16. grupa hemijskih elemenata|VIA]]. On je najrasprostranjeniji element na [[Zemlja|Zemlji]] - količina kiseonika u zemljinoj kori iznosi 45%. On takođe čini i 20,8% [[atmosfera|atmosfere]] zemlje.
 
Stabilni [[izotop]]i su mu <sup>16</sup>O, <sup>17</sup>O i<sup>18</sup>O
Linija 157 ⟶ 77:
O<sub>2</sub> i [[ozon]]a O<sub>3</sub>.
 
== PrimjenaPrimena ==
* U procesima sagorjevanja radi postizanja viših temperatura.
* U metaloprerađivačkoj industriji i metalurgiji za sječenje i zavarivanje, za intenziviranje tehnoloških procesa.
Linija 176 ⟶ 96:
 
Najčešće se isporučuje u čeličnim sudovima - bocama, pod pritiskom od 150 bara. Boce su pojedinačne ili u baterijama - paletama sa zajedničkim ventilom za punjenje i pražnjenje, u baterijama sudova - boca trajno ugrađenim na transportno vozilo ili u tečnom agregatnom stanju specijalnim transportnim vozilima do rezervoara korisnika kiseonika.
== Eksterni linkovi ==
{{Commonscat|Oxygen}}
 
== Reference ==
[[Kategorija:Kemijski elementi]]
{{reflist|2}}
[[Kategorija:Kiseonik| ]]
 
== Literatura ==
{{refbegin|2}}
{{refend}}
 
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Oxygen}}
* [http://www.tehnogas.co.yu Proizvođač u Beogradu]
 
{{Periodni sistem elemenata 2}}
 
[[Kategorija:Kemijski elementi]]
[[ml:ഓക്സിജന്‍]]
[[Kategorija:Kiseonik| ]]
[[Kategorija:Nemetali]]
[[Kategorija:Biologija i farmakologija hemijskih elemenata]]
[[Kategorija:Oksidaciono sredstvo]]
[[Kategorija:Halkogeni]]