Otvori glavni meni

Izmjene

Dodano 6.949 bajtova ,  prije 6 godina
nema sažetka uređivanja
| opis =
| ime_po_rođenju =
| datum_rođenja = <!-- {{Birth date and age|YYYY1960|MM12|DD14|df=y}} -->
| mjesto_rođenja = Sarajevo
| datum_smrti = <!-- {{Death date and age|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD|df=y}} -->
| mjesto_smrti =
| prebivalište =
| državljanstvo =
| zanimanje = predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine<br>potpredsjednik i član Predsjedništva Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne<br>
| zanimanje =
| roditelji =
}}
'''Dario Kordić''' ([[Sarajevo]], [[14. 12.]] [[1960]].), jedan od političara u zajednici bosanskih Hrvata: od [[1991]]. do [[1995]]., predsjednik [[Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine|Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine]] (HDZ-BiH); od 1992. do 1995., potpredsjednik i član Predsjedništva Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne (HZ H-B), a kasnije [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|Hrvatske Republike Herceg-Bosne]] (HR H-BHRHB). Zbog [[ratni zločin|ratnih zločina]] u [[Hrvatsko-bošnjački sukob|Hrvatsko-bošnjačkom sukobu]], [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (ICTY) osudio ga je na 25 godina zatvora.<ref name="icty">{{cite web|title=“LAŠVANSKA DOLINA” (IT-95-14/2) KORDIĆ i ČERKEZ|url=http://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/cis/bcs/cis_kordic_and_cerkez_bcs_1.pdf|publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|ICTY]]|date=2006.|accessdate = 08. 11. 2010.}}</ref>
 
== Životopis ==
Osuđen je zbog [[pokolj u Ahmićima|pokolja u Ahmićima]], [[etničko čišćenje u Lašvanskoj dolini|etničkog čišćenja u Lašvanskoj dolini]] i napada na Busovaču.<ref>{{cite web|title=Hague Tribunal Convicts Bosnian Croat for War on Muslims|url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C05E2D81F39F934A15751C0A9679C8B63&scp=2&sq=dario%20kordic&st=cse|publisher=[[The New York Times|New York Times]]|author=Marlise Simons|date = 27. 02. 2001.|accessdate = 08. 11. 2010.}}</ref> Specifičnije, time je izvršio sljedeća kaznena djela:
Dario Kordić rodio se je 14. prosinca 1960. godine. Potječe iz vrlo religiozne obitelji. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u [[Busovača|Busovači]]. [[1983]]. diplomirao je na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu. Bio je [[novinar]], a od 1985. bio je zaposlen u firmi “Vatrostalna” u Busovači.<ref name="icty2"/>
 
2009. jednom broju institucija, udruga i najzaslužnijim pojedincima za osnivanje i funkcioniranje Zbornog područja [[Vitez]] dodijeljene su plakete, a trojici ratnih zapovjednika, te srednjobosanskom političkom lideru, poslije predsjedniku HDZ-a BiH, Dariju Kordiću, novoutemeljeno priznanje – “Zlatni prsten s grbom ZP-a Vitez”.
<ref>{{cite web|title=‘Zlatni prsten’ Dariju Kordiću
|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/BiH/tabid/68/articleType/ArticleView/articleId/44195/Default.aspx|publisher=[[Slobodna Dalmacija]]|date=1. ožujka 2009.|author=Zvonimir Čilić|accessdate=8. studenoga 2010.}}</ref>
 
== Uloga u ratu ==
Velikom brzinom uspinjao se u HDZ-BiH. Kordić je svoju političku karijeru započeo u Busovači tako što je postao tajnik lokalnog ogranka [[HDZ]]-a (u rujnu 1990.). Dana 26. kolovoza 1991. HDZ BiH uveo je izvanredno stanje u HDZ BiH zbog srpske agresije i izjavio da će se općinski odbori HDZ-a povezati jedni s drugima u jedinstveni sistem obrane. Postao je predsjednik stranke u općini [[Busovača]], predsjednik travničke regionalne zajednice i potpredsjednik HZ H-B. 18. studenog 1991. jedan je od potpisnika odluke o osnivanju HRHB-a.<ref name="moljac"/> 1993. HZ H-B je preimenovana u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu (HRHB), pri čemu je Dario Kordić ostao njen potpredsjednik. 1994. on je postao predsjednik HDZ-BiH.<ref name="icty2"/>
 
1997. [[Feral Tribune]] objavljuje dokument o tajnim ciljevima HRHB-a. Prema tom dokumentu, 12. studenog 1991. u [[Grude|Grudama]] je održan radni sastanak predsjednika kriznih štabova Hercegovačke regionalne zajednice i Travničke regionalne zajednice - u kojima je uz Kordića sudjelovao i Jozo Marić, Božo Raić, Željko Raguž, Ivan Bender, Vladimir Šoljić, Mijo Tokić i drugi - a na susretu je sačinjen tajni dokument u kojemu se "zajednički i jednoglasno odlučuje da hrvatski narod u Bosni i Hercegovini mora konačno povesti odlučnu, aktivnu politiku, koja treba dovesti do realizacije našeg vjekovnog sna - '''zajedničke hrvatske države'''".<ref name="moljac">{{cite web|url=http://www.moljac.hr/biografije/kordic.htm|title=Dario Kordić - Biografija|publisher=Moljac.hr|accessdate=30. listopada 2012}}</ref> Potpisnici ovog dokumenta - među kojim je i Kordić - oslanjaju se na zaključke usvojene na dogovorima s [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]] 13. i 20. lipnja 1991. godine u Zagrebu, dakle i prije nego što je [[JNA]] krenula u vojnu ofenzivu protiv Hrvatske i Slovenije.<ref>{{cite web|url=http://feral.audiolinux.com/tpl/weekly1/article_tisak.tpl?IdLanguage=7&NrIssue=919&NrSection=1&NrArticle=3375|publisher=Feral Tribune|title=Što smo doista radili u Bosni: Feralova alternativna deklaracija o Domovinskom ratu|date=25. travnja 2003.|accessdate=30. listopada 2012}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.bosnia.org.uk/bosrep/novdec97/plans.cfm|publisher=Bosnia.org.uk|title=Plans for a 'Greater Croatia'|date=1997.|accessdate=30. listopada 2012}}</ref>
 
== Suđenje u Haagu ==
Prva optužnica izdana je 10. studenog 1995. Optuženi se predao Međunarodnom sudu [[6. listopada]] [[1997]]. i prvi put se pojavio pred sudom dva dana kasnije kada se izjasnio da "nije kriv". Suđenje je započelo 12. travnja 1999., a izvođenje dokaza i izlaganje strana završeno je 15. prosinca 2000.: zasjedalo se 240 dana. Svjedočio je ukupno 241 svjedok, od kojih 122 za tužiteljstvo, 117 za obranu, a dva su svjedočila kao svjedoci suda. Tužiteljstvo je podnijelo 30 transkripata iskaza svjedoka iz drugih predmeta pred Međunarodnim sudom. Obrana je podnijela 53 afidavita i 10 transkripata. Predano je 4665 dokaznih predmeta, od kojih je 2721 predala optužba, a 1643 obrana.<ref name="icty2">{{cite web|title=Tužitelj protiv Darija kordića i Marija Čerkeza - Presuda|url=http://www.icty.org/x/cases/kordic_cerkez/tjug/en/kor-tj010226e.pdf|publisher=[[MKSJ]]|date=veljača 2001.|accessdate=8. studenoga 2010.}}</ref>
 
MKSJ navodi da dokazi jasno pokazuju da su na početku bosanski Hrvati i [[Bošnjaci]] bili ujedinjeni u borbi protiv njihovog zajedničkog neprijatelja, [[Srbi|Srba]]. Međutim, kad su se njihovi odnosi pogoršali krajem 1992. i početkom 1993., izbile su borbe između Bošnjaka i bosanskih Hrvata. Sukob između [[HVO]]-a i [[Armija Bosne i Hercegovine|ABiH]] koji je uslijedio preklopio se sa sukobom između bosanskih Hrvata i Bošnjaka s jedne strane, i Srba s druge.<ref name="icty2"/>
 
{{citat3|Iako se prisustvo dijela trupa Hrvatske vojske koje su vidjeli promatrači i druga tijela može objasniti dobrovoljnim braniteljima, to ne objašnjava ogromnu većinu trupa [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]] viđenih u susjednim područjima od strateškog značaja za sukob. Vijeće primjećuje da, čak i ako te osobe nisu formalno bile u sastavu Hrvatske vojske, one su hrvatski državljani vojno uključeni u borbu između bosanskih Hrvata i bosanskih Muslimana u koju je bila uključena i Hrvatska.<ref name="icty2"/>}}
 
Pretresno vijeće zaključilo je da "se napadi na sela ne bi dogodili bez odobrenja mjesnih političkih vlasti, među kojima je bio i Kordić". On je kao jedan od najviših dužnosnika HRHB-a sudjelovao u stvaranju politike o etnički čistoj HRHB, što je kao posljedicu imalo progon Bošnjaka iz Hercegovine. Nadalje, MKSJ je donio sljedeću presudu o sukobu Hrvata i Bošnjaka:
{{citat3|Sudsko vijeće zaključuje da je predsjednik [[Franjo Tuđman|Tuđman]] gajio teritorijalne pretenzije prema [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], koje su bile dio njegovog sna o [[Velika Hrvatska|Velikoj Hrvatskoj]] koja bi uključivala zapadnu Hercegovinu i Srednju Bosnu.<ref name="icty2"/>}}
 
Osuđen je zbogZbog [[pokolj u Ahmićima|pokolja u Ahmićima]], [[etničko čišćenje u Lašvanskojdolini doliniLašve|etničkog čišćenja u Lašvanskoj dolini]] i napada na Busovaču., Kordić je osuđen na 25 godina zatvora<ref>{{cite web|title=Hague Tribunal Convicts Bosnian Croat for War on Muslims|url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9C05E2D81F39F934A15751C0A9679C8B63&scp=2&sq=dario%20kordic&st=cse|publisher=[[The New York Times|New York Times]]|author=Marlise Simons|date = 27. 02.veljače 2001.|accessdate = 088. 11.studenoga 2010.}}</ref> Specifičnije, time je izvršio sljedeća kaznena djela:
za sljedeća kaznena djela:
*Protupravni napad na civile; protupravni napad na civilne objekte; bezobzirno razaranje koje nije opravdano vojnom nuždom; pljačkanje javne ili privatne imovine; uništavanje ili hotimično oštećivanje vjerskih ili obrazovnih ustanova (kršenja zakona ili običaja ratovanja)
*Hotimično lišavanje života; nečovječno postupanje; protupravno zatvaranje civila (teška kršenja [[Ženevske konvencije|Ženevskih konvencija]])
*Progoni na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; ubojstvo; nehumana djela; zatvaranje ([[zločin protiv čovečnosti|zločin protiv čovječnosti]])
 
Sam odvjetnik [[Ante Nobilo]], koji je na sudu branio Kordića, je za bosanske novine Avaz izjavio što misli o HRHB:
:{{citat3|Projekt "Herceg-Bosne" bio je marionetski projekt u rukama vrha HDZ-a i [[Franjo Tuđman|Tuđmana]]. Cijela "Herceg-Bosna" djelovala je kao agent u ime Hrvatske, jednako kao što su [[SAO Krajina]] i pobunjeni Srbi u Hrvatskoj djelovali u ime i za račun Srbije. To vam je isti paralelizam.<ref>{{cite web|url=http://www.avaz.ba/mobile/vijesti/teme/33140-anto-nobilo-za-dnevni-avaz-hrvatska-ce-u-hagu-biti-proglasena-agresorom.html|publisher=avaz.ba|title=Anto Nobilo za "Dnevni avaz": Hrvatska će u Hagu biti proglašena agresorom|date=30. travnja 2011|accessdate=30. listopada 2012}}</ref>}}
 
==Vidi također==
*[[Mario Čerkez]]
*[[Slobodan Praljak]]
*[[Vladimir Šantić]]
*[[Jadranko Prlić]]
*[[Mate Boban]]
== Izvori ==
{{Reference}}