|
[[Datoteka:OpenOffice.org Writer.png|300px|thumb|Open Office - primjer softvera otvorenog koda]]
'''Softver''' ('''software''') je zbirka [[kompjuterski program|kompjuterskih programa]] i pratećih [[podatak]]a koji zajedno daju instrukcije [[kompjuter]]skom [[hardver]]u što i kako da radi. Softver čine svi [[računalni program|programi]] i podaci koji se nalaze na kompjuteru, uključujući [[operacijski sustav]]. Također se koriste termini '''programska podrška''' ili '''programska potpora'''.<ref name="InfoRjecnik">Kiš Miroslav, ''Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik'', Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 847</ref> Softver kolokvijalno označava aplikacijski softver, dok je u [[informatika|informatici]] i softverskom inženjeringu to naziv za sve informacije koje procesiraju kompjuterski sustav, programi i podaci.
Prvu teoriju o softveru osmislio je [[Alan Turing]] [[1935.]] u svom eseju ''Computable numbers with an application to the Entscheidungsproblem (Decision problem)''. Termin softver prvi je koristio [[John W. Tukey]] [[1958.]] godine.
== Podjela ==
=== Opis ===
Većina softvera ima priloženu dokumentaciju koja krajnjem korisniku objašnjava kako se koristi i što radi. Bez dobrog sustava pomoći softver može biti teško koristiti, pogotovo ako je riječ o nekom vrlo specijaliziranom i kompleksnom programu kao što je [[Photoshop]] ili [[AutoCAD]]. Također može biti dostupna i dokumentacija za ''developere'', s priloženim [[kod]]om kao komentarima i/ili odvojenim [[datote]]kama, koja objašnjava kako program radi i kako se može izmijenitiizmeniti.
[[Softverske knjižice]] su kolekcija funkcija i funkcionalnosti koje se mogu ugraditi u druge aplikacije. Operacijski sustavi dolaze sa standardnim softverskim knjižnicama, a većina aplikacija se distribuira s njihovim vlastitim softverskim knjižnicama. Na Windowsima većina njih ima [[datotečni nastavak|nastavak]] .dll ili, nešto rjeđe, .ocx.
Pošto softver može biti dizajniran pomoću brojnih programskih jezika za brojne razne operacijske sustave, softverski standard potreban je kako bi različit softver mogao razumjeti i međusobno izmjenjivati informacije. Tako bi se, na primjer, [[e-mail]] poslan [[Microsoft Outlook]]om trebalo moći pročitati u [[Yahoo! Mailu]] i obrnuto.
Pošto softver može biti dizajniran pomoću brojnih programskih jezika za brojne razne operacijske sustave, softverski standard potreban je kako bi različit softver mogao razumjeti i međusobno izmjenjivati informacije.
=== Suradnja softvera i hardvera ===
Softver ne može raditi bez [[hardver]]a, kao što hardver ne može raditi bez softvera. Na hardveru (kao što je što je [[tvrdi disk]]), se nalazi softver (kao što je operacijski sustav), softver upravlja hardverom. Obično, softver s tvrdog diska se učitava na [[RAM]] memoriju odakle se prosljeđuje procesoru koji izvršava naredbe koje sadrži neki program - softver. Najniži nivo softvera je [[strojni kod|strojni]] ili binarni kod, najjednostavniji oblik programa koji je obično teško promijeniti. Softver se zato češće piše u [[programski jezik|programskim jezicima]] višeg nivoa koje ljudi mnogo bolje razumiju nego li nule i jedinice. Za prevođenje programskih naredbi se koristi kompajler koji ponovo prevodi taj kod u, najniži, strojni kod koji kompjuter razumije - nule i jedinice.
=== Kvaliteta i pouzdanost softvera ===
Kvaliteta softvera veoma je bitna, posebno za komercijalni i sistemski softver, npr. [[Microsoft Office]], [[Microsoft Windows]] i [[Linux]]. Ako je softver pun ''[[bug]]ova'' (grešaka u kodu) odnosno ''buggovit'', može izbrisati korisnikov rad, srušiti kompjuter te raditi ostale neočekivane stvari. Većina bugova se otkriva i eliminira softverskim testiranjem. Ipak, softversko testiranje rijetko kada - ako i uopće - eliminira svaki bug; neki programeri kažu da "svaki program ima barem jedan bug više" (Lubarskyev zakon). Sve velike softverske kompanije, primjerice [[Microsoft]], [[Novell]] i [[Sun Microsystems]] imaju svoje odjele za testiranje s specifičnim ciljem. Postoje razne metode testiranja, poput ''unit testing'' - testiranje individualnih dijelova koda kako bi se provjerilo rade li. Testiranje se provodi "ručno" ili još češće automatski, jer količina koda potrebna za testiranje zna biti dosta velika.
=== Licenca i patent ===
[[Softverska licenca]] daje korisniku pravo da koristi program u licenciranom okruženju. Postoje razne licence: licenca koja se dobije kad korisnik kupi neki komercijalni program, [[OEM]] licenca softvera koji dolazi s hardverom (npr. OEM licenca operacijskog sustava), softverska licenca [[softver otvorenog koda|softvera otvorenog koda]] koja daje korisniku pravo da modificira i dedistribuira softver, [[freeware]] te na kraju [[shareware]] licenca.
Softver je može patentirati u nekim, ali ne u svim zemljama. Softverski patenti mogu biti kontroverzni u softverskoj industriji gdje razni ljudi imaju razne poglede na njih. Kontroverza je u tome da se specifični algoritmi ili tehnike koje softver koristi drugi ne smiju duplicirati jer spadaju u [[intelektualno vlasništvo]], a njegova povreda se smatra kršenjem [[autorska prava|autorskih prava]].
=== Verzije softvera ===
Kako vrijeme odmiče, tako se pojavljuju nove inačice svakog kvalitetnog softvera (primjenjuje se ista logika kao i kod [[automobilska industrija|automobilske industrije]]). Kako tehnologija napreduje, ljudi je žele koristiti, a vole i redizajn starih stvari. Obično se programi označavaju brojevima u rastućem nizu - 1.0, 2.0 itd. Ponekad autori neke programe odmah nazovu 2.0 ili 3.0, čime žele reći da su njihovi programi dobri i stabilni, jer su već davno prošli 1.0 inačicu. Također se događa da se neki brojevi preskoče.
Kad se radi o softveru [[otvoreni kod|otvorenog koda]], često su publici dostupne razne inačice dotičnog softvera, npr. stare verzije, prije godinu, dvije ili čak i više dana, zatim zadnja stabilna (provjerena) inačica, te ''beta'' inačica. [[Beta]] inačica je program koji još nije prošao testiranje, no možete ga koristiti na vlastitu odgovornost, i ako dođe do problema javiti ih autorima softvera i na taj im način pomoći u izradi boljeg programa.
=== Softverska industrija ===
Veliki broj softverskih tvrtki i programera u svijetu čine softversku industriju. Softver može biti jako profitabilna industrija: [[Bill Gates]], osnivač tvrtke [[Microsoft]], u 2009. godini bio je najbogatija osoba na svijetu velikim dijelom zahvaljujući prodaji Windowsa i Microsoft Officea. Isto vrijedi i za [[Larry Ellison|Larrya Ellisona]] koji se obogatio zahvaljujući svojoj bazi podataka [[Oracle]]. Tijekom vremena softverska industrija se sve više specijalizirala.
Neprofitne softverske organizacije uključuju [[Free Software Foundation]], [[GNU Project]] i [[Mozilla Foundation]]. Organizacije za softverski standard poput W3C i IETF razvijaju softverske standarde tako da većina softvera može vršiti međusobne interakcije pomoću standarda kao što su [[XML]], [[HTML]], [[HTTP]] i [[FTP]].
Ostale poznate velike kompanije uključuju [[Novell]], [[SAP]], [[Symantec]], [[Adobe Systems]] i [[Corel]]. Male softverske tvrtke nerijetko uvode inovacije.
== Spoljne veze ==
[http://softverberza.com Softver Berza]
== Izvori ==
{{izvori}}
{{Commonscat|Software}}
[[Kategorija:Kompjuteri]]
[[Kategorija:Anglicizmi]]
[[af:Sagteware]]
[[als:Software]]
[[an:Software]]
[[ar:برمجية]]
[[arz:سوفت وير]]
[[ast:Programa d'ordenador]]
[[az:Proqram təminatı]]
[[bat-smg:Pruogramėnė īronga]]
[[be:Праграмнае забеспячэнне]]
[[be-x-old:Праграмнае забесьпячэньне]]
[[bg:Софтуер]]
[[bn:কম্পিউটার সফটওয়্যার]]
[[br:Meziant]]
[[bs:Softver]]
[[ca:Programari]]
[[ckb:نەرمەواڵە]]
[[cs:Software]]
[[cy:Meddalwedd]]
[[da:Computerprogram]]
[[de:Software]]
[[el:Λογισμικό]]
[[en:Software]]
[[eo:Programaro]]
[[es:Software]]
[[et:Tarkvara]]
[[eu:Software]]
[[fa:نرمافزار]]
[[fi:Ohjelmisto]]
[[fo:Ritbúnaður]]
[[fr:Logiciel]]
[[ga:Bogearraí]]
[[gd:Bathar-bog]]
[[gl:Software]]
[[gu:સૉફ્ટવેર]]
[[he:תוכנה]]
[[hi:तन्त्रांश]]
[[hr:Programska podrška]]
[[hsb:Softwara]]
[[hu:Szoftver]]
[[ia:Programmatura]]
[[id:Perangkat lunak]]
[[ilo:Software]]
[[is:Hugbúnaður]]
[[it:Software]]
[[iu:ᐊᕿᑦᑐᖅ ᖃᕆᑕᐅᔭᐅᑉ ᑎᑎᕋᕐᕕᖓ]]
[[ja:ソフトウェア]]
[[kk:Бағдарламалық жасақтама]]
[[kn:ತಂತ್ರಾಂಶ]]
[[ko:컴퓨터 소프트웨어]]
[[ku:Nermalav]]
[[ky:Програмдык жабдуу]]
[[la:Programmatura computratralis]]
[[lb:Software]]
[[lmo:Prugramadura]]
[[ln:Litámbwisi]]
[[lo:ຊອຟຕ໌ແວຣ໌]]
[[lt:Programinė įranga]]
[[lv:Programmatūra]]
[[mg:Rindrankajy]]
[[mhr:Программе вораҥдыш]]
[[mk:Програмска опрема]]
[[ml:കമ്പ്യൂട്ടർ സോഫ്റ്റ്വെയർ]]
[[mn:Програм хангамж]]
[[mr:सॉफ्टवेअर]]
[[ms:Perisian]]
[[my:ကွန်ပျူတာ ဆော့ဖ်ဝဲလ်]]
[[nds:Software]]
[[ne:सफ्टवेयर]]
[[new:सफ्टवेर]]
[[nl:Software]]
[[nn:Programvare]]
[[no:Programvare]]
[[oc:Logicial]]
[[pl:Oprogramowanie]]
[[pnb:سوفٹ وئر]]
[[pt:Software]]
[[qu:Llamp'u kaq]]
[[ro:Software]]
[[ru:Программное обеспечение]]
[[rue:Проґрамове забеспечіня]]
[[sah:Софтуэр]]
[[scn:Software]]
[[si:පරිගණක මෘදුකාංග]]
[[simple:Computer software]]
[[sk:Softvér]]
[[sl:Programska oprema]]
[[so:Software]]
[[sq:Software]]
[[sr:Софтвер]]
[[sv:Programvara]]
[[ta:மென்பொருள்]]
[[te:కంప్యూటర్ సాఫ్ట్వేర్]]
[[th:ซอฟต์แวร์]]
[[tl:Software]]
[[tr:Yazılım]]
[[tt:Программа белән тәэмин ителеш]]
[[uk:Програмне забезпечення]]
[[ur:مصنع لطیف]]
[[uz:Dasturiy vosita]]
[[vec:Programatura]]
[[vi:Phần mềm]]
[[war:Software]]
[[yi:ווייכווארג]]
[[zh:软件]]
[[zh-min-nan:Nńg-thé]]
[[zh-yue:電腦軟件]]
| 