Manitoba – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m to
m link
Red 42:
Ova provincija je locirana u središtu Kanade između provincije [[Saskačevan]] na zapadu, [[Ontario]] na istoku, teritorija [[Nunavut]] i Sjevernog ledenog okeana ([[Hadsonov zaliv]]) na sjeveru i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih država]] na jugu. Manitoba je područje ravnica bogato [[jezero|jezerima]] i [[rijeka|riječnim]] tokovima. Uprkos uobičajenim predrasudama ova provincija ima dosta brdsko-brežuljkastih terena. Najviša tačka u provinciji nalazi se na 832m [[nadmorska visina|nadmorske visine]]. Istočni i sjeverni dio provincije se nalazi na tlu bogatom [[granit]]nim stijenjem koje zapravo predstavlja dio planinskog masiva kanadskog štita.
 
Provincija je nagušće naseljena na području glavnog grada Vinipega. Vinipeg je lociran na terenu koji je nekada bio dno glacijalnog jezera. Područja koja nisu u blizini Vinipega ili u južnom dijelu Manitobe su izrazito rijetko naseljena. [[Gustina naseljenosti]] Manitobe iznosi 2.1 stanovnika po km². Ova kanadska provincija je bogata riječnim tokovima i jezerima. [[Winnipeg (jezero)|Jezero VinipegWinnipeg]] je deseto slatkovodno jezero po veličini u svijetu. Jezera zauzimaju oko 14.5% od ukupne površine ove provincije. Neka od jezera u Manitobi su: Vinipeg[[Winnipeg (jezero)|Winnipeg]], Manitoba, Vinipegozis i dr. Najveće rijeke u Manitobi su: [[Crvena rijeka]] (eng. Red river), [[Asinboine]], [[Nelson (rijeka)|Nelson]], Winnipeg i Churchill.
 
Manitoba u svojim južnim područjima ima izrazito oštru [[kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]] koja se postepeno u njenim sjevernim područjima pretvara u [[subpolarna klima|subpolarnu klimu]]. Zbog odsustva velikih toplih površina vode (topla mora ili jezera) kao i većih planinskih masiva koja bi štitila ovu provinciju od vremenskih ekstrema, [[klima]] je ovdje poznata po svojim [[temperatura|temperaturnim]] ekstremima. Iako je Manitoba vjerovatno najsunčanija provincija u Kanadi, sasvim je uobičajeno da zimska temperatura u ovoj provinciji bude -20′C tokom više hefti, a temperature od -40′c tokom zime su česta pojava.
Red 49:
Manitoba je područje koje je bilo naseljeno [[spisak indijanskih plemena|indijanskim plemenima]] od kraja posljednjeg [[ledeno doba|ledenog doba]]. Prvi [[evropa|Evropljanin]] koji je doveo ekspediciju u ove krajeve bio je [[Henry Hudson]] koji je doplovio u područje današnjeg Hadsonovog zaliva na krajnjem sjeveru Manitobe. Južnije krajeve provincije je godinu dana kasnije počeo istraživati [[Thomas Button]]. Početkom osamnestog vijeka u Manitobu pristižu [[francuska|francuski]] lovci na krzna koji se ubrzo miješaju sa domaćim [[indijanci|indijanskim]] stanovništvom. Oni će stvoriti novu etno-lingvističku grupu Metis indijance. Lord Selkirk je [[1811]]. uspostavio stanicu za trgovinu krznima, nedugo nakon toga [[Britanci]] dolaze u sukob sa [[Metis indijanci]]ma. Ova provincija će nakon toga biti obilježena [[antagonizam|antagonizmom]] i [[rat]]nim sukobima Metis indijanaca sa bijelim useljenicima (ponajviše s [[Englezi]]ma) kao i antagonizmom u [[19. vijek]]u između frankofonih Metisa i anglofonog bijelog stanovništva. Sukobi su bili vezani uz prava na zemlju, jezička prava i vjerske antagonizme katolika i protestanata. Ti su sukobi kulminirali potkraj devetnaestog vijeka u bezuspješnim pobunama Metisa koje je predvodio [[Louis Riel]]. Manitoba je pristupila Kanadi 1870te godine.
 
Na suvremenu historiju ove provincije ponajviše je utjecala gradnja [[željeznička pruga|pruge]] koja je povezala Kanadu od [[Atlantik]]a do [[Pacifik]]a. To se je dogodilo u 19. vijeku. Taj događaj je doveo do ubrzanog naseljavanja ove provincije. Usko vezani za gradnju te pruge bili su i sukobi Indijanaca sa Englezima. Manitoba je originalno obuhvatala samo područje oko grada Vinipega. Bila je poznata pod nadimkom "Provincija veličine poštanske marke". Provincija se je u devetnaestom[[19. vijekuvijek]]u širila na područja nenaseljenognenaseljenih [[Sjeverozapadni teritorijteritoriji|SjeverozapadneSjeverozapadnih terirorijeterirorija]]. Svoj današnji teritorijalni izgled postigla je početkom dvadesetog[[20. vijekavijek]]a.
 
== Stanovništvo ==