Prvi svjetski rat – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
m zamjena šablona using AWB
Red 15:
|strana3=
|komandant1={{flagicon|Francuska}} [[Joseph Joffre]]<br />{{flagicon|Francuska}} [[Ferdinand Foch]]<br />{{flagicon|Francuska}} [[Robert Nivelle]]<br />{{flagicon|Francuska}} [[Philippe Pétain]]<br />{{flagicon|Francuska}} <small>[[Georges Clemenceau]]</small><br />{{flagicon|Italija|1861-state}} [[Viktor Emanuel III.]]<br />{{flagicon|Italija|1861-state}} [[Luigi Cadorna]]<br />{{flagicon|Italija|1861-state}} [[Armando Diaz]]<br />{{flagicon|Italija|1861-state}} [[Vittorio Orlando]]<br />{{flagicon|Rusija|1914}} [[Nikola II., ruski car|Nikola II.]]<br />{{flagicon|Rusija|1914}} [[Aleksej Brusilov]]<br />{{flagicon|VB}} [[Herbert Henry Asquith]]<br />{{flagicon|VB}} [[Douglas Haig]]<br />{{flagicon|VB}} [[John Jellicoe]]<br />{{flagicon|SAD|1912}} [[Woodrow Wilson]]<br />{{flagicon|SAD|1912}} [[John Pershing]]<br />{{flagicon|Srbija|1882}} [[Aleksandar I. Karađorđević|regent Aleksandar]]<br />{{flagicon|Srbija|1882}} [[Pavle Jurišić Šturm|Pavle Jurišić]]
|zapovijednik2komandant2={{flagicon|Austro-Ugarska}} [[Franjo Josip I.]]<br />{{flagicon|Austro-Ugarska}} [[Karlo I. Austrijski|Karlo I.]]<br />{{flagicon|Austro-Ugarska}} <small>[[Conrad von Hötzendorf]]</small><br />{{flagicon|Austro-Ugarska}} [[Svetozar Borojević]]<br />{{flagicon|Austro-Ugarska}} [[Stjepan Ljubičić]]<br />{{flagicon|Austro-Ugarska}} [[Oskar Potiorek]]<br />{{flagicon|Austro-Ugarska}} [[Stjepan Sarkotić]]<br />{{flagicon|Njemačka|empire}} [[Vilim II., njemački car|Vilim II.]]<br />{{flagicon|Njemačka|empire}} [[Erich von Falkenhayn]]<br />{{flagicon|Njemačka|empire}} [[Paul von Hindenburg]]<br />{{flagicon|Njemačka|empire}} [[Reinhard Scheer]]<br />{{flagicon|Njemačka|empire}} [[Erich Ludendorff]]<br />{{flagicon|Njemačka|empire}} <small>[[August von Mackensen]]</small><br />{{flagicon|Otomansko Carstvo}} [[Mehmed V.]]<br />{{flagicon|Otomansko Carstvo}} [[İsmail Enver]]<br />{{flagicon|Otomansko Carstvo}} [[Mustafa Kemal Ataturk|Kemal Atatürk]]<br />{{flagicon|Bugarska|1861}} [[Ferdinand I., bugarski kralj|Ferdinand I.]]
|komandant3=
|snaga1=
Red 35:
Neposredni povod ratu bio je [[Sarajevski atentat|atentat na austrougarskog prijestolonasljednika]], [[Franjo Ferdinand|nadvojvodu Franju Ferdinanda]] u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[28. lipnja]] [[1914.]], koji je izvršio [[Gavrilo Princip]]. Napad Austro-Ugarske na [[Srbija|Srbiju]] aktivirao je niz savezništava koji su pokrenuli lančanu reakciju objava rata. Za mjesec dana veći se dio Europe zaratio.
 
Rat se vodio na nekoliko bojišta koja su naširoko okruživala Europu. [[Zapadno bojište]] odlikovalo se sustavom [[rov]]ova i utvrđenja koje je odvajala ''[[ničija zemlja]]''.<ref name="Ashworth">Ashworth, Tony (2000.), ''Trench warfare, 1914-18 : the live and let live system'', London: Pan, ISBN 0-330-48068-5</ref> Ova su se utvrđenja prostirala dužinom većom od 600 &nbsp;km<ref name="Ashworth"/>. Na [[Istočno bojište|Istočnom bojištu]] velika prostranstva istočnoeuropskih nizina i ograničena željeznička mreža nisu omogućile da se ovdje razvije stanje kao na Zapadu, iako su sukobi bili podjednako žestoki. Na balkanskom, bliskoistočnom i talijanskom bojištu također su vođene žestoke borbe, a bitke su se odvijale i na moru te prvi put - i u zraku.
 
Rat je završen potpisivanjem nekoliko mirovnih sporazuma, od kojih je najvažniji [[Versajski ugovor]] [[28. lipnja]] [[1919.]], iako su sile Antante potpisale primirje s Njemačkom [[11. studenog]] [[1918.]] Najuočljivija posljedica rata bila je nova teritorijalna podjela Europe. Sve članice Središnjih sila izgubile su teritorij, a stvorene su nove države. Njemačko Carstvo izgubilo je svoje kolonije, proglašeno je odgovornim za rat i prinuđeno da plaća veliku odštetu. Austro-Ugarska i Osmansko Carstvo bili su ukinuti. Od teritorija koje je zauzimala Austro-Ugarska stvorene su [[Austrija]], [[Mađarska]], [[Čehoslovačka]] i [[Kraljevina SHS]]. Osmansko Carstvo je ukinuto: teritoriji carstva izvan [[Anadolija|Anadolije]] bili su dodijeljeni silama Antante kao protektorati, a jezgra Osmanskoga Carstva reorganizirana je u [[Turska|Republiku Tursku]]. [[Rusko Carstvo]], koje je izašlo iz rata nakon [[Oktobarska revolucija|oktobarske revolucije]], izgubilo je veliki dio svoje zapadne granice, a na tim teritorijima stvorene su nove države: [[Finska]], [[Estonija]], [[Latvija]], [[Litva]] i [[Poljska]]. Nakon rata osnovana je [[Liga Naroda]] kao međunarodna organizacija posvećena izbjegavanju budućih ratova i rješavanju sporova između država diplomatskim putem. Prvi svjetski rat označio je kraj poretka koji je postojao nakon [[Napoleonski ratovi|Napoleonovih ratova]] i bio je važan faktor izbijanju Drugog svjetskog rata.
Red 67:
 
[[Ultimatum]]i koji vlade međusobno šalju jedna drugoj 1912. i 1913. jasno ukazuju na ono što će se dogoditi godinu dana poslije.
 
 
=== Ratni planovi ===
Linija 188 ⟶ 187:
 
== Bojišta ==
[[Datoteka:World_War_1World War 1.gif|350px|thumb|'''Antanta i Centralne Sile u Prvom svjetskom ratu:'''<br />*<font color="59be6e"> '''Tamno zelena'''</font> - Antanta<br />*<font color="a9da7f"> '''Svijetlo zelena'''</font> - kolonije, dominioni, teritoriji ili okupirani teritoriji Antante<br />*<font color="f7b433"> '''Tamno naračasta'''</font> - Središnje sile<br />*<font color="f2db76"> '''Svijetlo narančasta'''</font> - kolonije i okupirani teritorij Centralnih sila<br />*<font color="cccccc">'''Siva'''</font> - neutralno]]
Bitke su se vodile na četiri glavna bojišta: istočnom (Poljska, Galicija, Karpati), zapadnom (Belgija i Francuska), talijanskom i balkanskom. Još nekoliko bojišta otvoreno je u Africi, Bliskom istoku (kavkasko, sinajsko, mezopotamsko), Aziji i Pacifiku, no bitke na tim bojištima nisu imale presudan značaj za ishod rata.
 
* '''ISTOČNO BOJIŠTE''': Godine [[1915.]] Centralne sile počele su protunapad i fronta je probijena kod [[Gorlic]]a u [[Galicija (srednja Europa)|Galiciji]]. Rusi su odbačeni na istok. Centralne sile zauzele su teritorij Poljske, do crte [[Riga]] - [[Dnjesta]]r. Motiviranost slavenskih vojnika nije bila jaka na ovom bojištu, jer se smatralo da se ratuje protiv ''"slavenskog brata"'', za državu koja Slavenima ne želi dati veća prava, iako su većina.
 
* '''TALIJANSKO BOJIŠTE''': Austro-Ugarska imala je uspjehe zahvaljujući i iznimnoj motiviranosti slavenskih vojnika i polovica njezine vojske ondje je ratovala. Austrougarska mornarica nije ubrzo napuštala [[Jadran]] jer je Antanta imala snažniju flotu.
 
* '''BALKANSKO BOJIŠTE''': Godine 1915. [[Kraljevina Srbija|Srbija]] poražena je nakon nekoliko neuspjelih velenapada zbog iznimne srpske motiviranosti, zbog lošega vrhovnog zapovjedništva, zbog iznenadno brze ruske mobilizacije i prijetnje proboja galicijskog bojišta, ali i nesuradnje bugarskih saveznika, koji su čekali da Austro-Ugarska ''"obavi posao"''. Stoga su u napade na Srbiju uz Austro-Ugarsku krenuli i [[Njemačko Carstvo|Nijemci]] i [[Kraljevina Bugarska|Bugari]]. Vlada Srbije povukla se na otok [[Krf]]. Poražena je i [[Kraljevina Rumujska|Rumunjska]], tek što se priključila u rat na strani Antante. Godine 1915. Velika Britanija i Francuska te australski i novozelandski vojnici u njihovoj službi izvršile su [[Galipoljska bitka|desant na Galipolje]] kako bi osvojile tjesnace [[Bospor]] i [[Dardanele]]. Saveznička vojska doživjela je strahovite gubitke. Nakon neuspjeha Francuzi i Britanci iskrcali su se u grčkoj luci [[Solun]]u i otvorili novo, [[Solunsko bojište]], gdje su odnijeli pobjedu.
Linija 202 ⟶ 201:
 
== Vojna tehnika ==
[[Datoteka:USA_bryter_de_diplomatiska_förbindelserna_med_Tyskland_3_februari_1917USA bryter de diplomatiska förbindelserna med Tyskland 3 februari 1917.jpg|300px|thumb|Predsjednik Wilson pred Kongresom objavljuje raskid svih veza s Njemačkom i ulazi u rat]]
U Prvom svjetskom ratu došlo je do promjene u naoružanju. Brzometni i dalekometni [[top]]ovi te automatske puške bili su primljeni svuda. [[Tenk]]ove su prvi primijenili [[Britanci]] u [[Bitka na Sommi (1916)|bitci na rijeci Sommi]], a [[1917]]. u bitci kod Cambraija slomili su njemačku obranu. Podmornice, plovila koja su nosila strašno oružje, torpeda, gotovo su paralizirale plovidbu morima.
 
Linija 480 ⟶ 479:
{{Link FA|sr}}
{{Link FA|vi}}
 
[[af:Eerste Wêreldoorlog]]
[[als:Erster Weltkrieg]]