Razlike između izmjena na stranici "Bitka kod Waterlooa"

Dodano 20 bajtova ,  prije 8 godina
m/м
zamjena šablona using AWB
m/м (r2.7.3) (robot Mijenja: mr:वॉटर्लूची लढाई; kozmetičke promjene)
m/м (zamjena šablona using AWB)
{{Infokutija vojni sukob
{{Bitka
|bitkasukob = Bitka kod Vaterloa
|deo = [[Napoleonovi ratovi|Napoleonovih ratova]]
|slika = Sadler,_Battle_of_Waterloo.jpg
|komandant1 = [[Napoleon]]<br /> [[Mišel Nej]]
|komandant2 = [[Vojvoda od Velingtona]]<br /> [[Gebhard fon Bliher]]
|jačina1snaga1 = 73.000
|jačina2snaga2 = 67.000 saveznika <br /> 60.000 Prusa (48.000 angažovano do 18:00)
|gubici1 = 25.000 mrtvih ili ranjenih, 8.000 zarobljenih
|gubici2 = 22.000 mrtvih ili ranjenih
|napomene =
}}
'''Bitka kod Vaterloa''' počela je nedjelju [[18. lipnja]] [[1815.]] kod [[Waterloo]]a u današnjoj [[Belgija|Belgiji]], 2 &nbsp;km od [[Vaterlo]]a i 12 &nbsp;km od [[Brisel]]a. Carska francuska vojska, pod zapovjedništvom cara [[Napoleon]]a poražena je od Britanske vojske i njenih saveznika pod zapovjedništvom vojvode od [[Wellington]]a, [[Arthur Wellesley, Vojvoda od Wellingtona|Arthura Wellsleya]], zajedno s Pruskom vojskom, pod zapovjedništvom [[Gebhard von Blücher|Gebharda von Blücherchera]]. To je bila posljednja Napoleonova bitka. Poraz kod Watrlooa za Napoleona je značio kraj vladavine, a za [[Francuzi|Francuze]] kraj [[Sto dana]] (naziv za dane otkad se Napoleon vratio iz izbjeglištva 20. ožujka 1815.).
 
Kada se Napoleon vratio na vlast, mnoge su se države, koje su bile protiv njega, ujedinile u Sedmu koaliciju. Dvije velike snage pod vodstvom Wellingtona i von Blüchera sastale su se u blizini sjeveroistočne granice Francuske. Napoleon se odlučio za napad s ciljem da ih uništi prije nego se njihove snage udruže i krenu u invaziju na Francusku zajedno s preostalom Koalicijom. Nakon toga uslijedila je odlučujuća trodnevna borba (16. - 19. lipnja 1815.)
== Uvod ==
Šest dana pre nego što je Napoleon došao do [[Pariz]]a, na [[Bečki kongres|Bečkom kongresu]] je [[13.3.]] [[1815.]] bio proglašen pobunjenikom, a [[17.3.]] [[1815.]] četiri velike sile [[Velika Britanija]], [[Pruska]], [[Rusija]] i [[Austrija]] su se međusobno obavezale da će prikupiti 150.000 vojnika da bi svrgnuli Napoleona. [[Napoleon]] nije uspeo u pokušajima da uveri nekoga od članova Sedme koalicije da odustane od koalicije. Zbog toga je smatrao da je njegova jedina šansa ako prvi napadne, pre nego što koalicija sakupi svu vojsku. Kad bi južno od [[Brisel]]a uništio koalicijske snage, pre nego što dobiju pojačanja, tada bi Britance mogao da vrati na more, a Prusku izbaci iz rata.
[[Datoteka:Waterloo_campaign_mapWaterloo campaign map.png|thumb|305px|Mapa pohoda oko Vaterloa]]
 
Napoleon je podelio svoju vojsku na levo krilo pod komandom [[Mišel Nej|Mišela Neja]], desno krilo pod komandom [[maršala Gruši]]ja i rezervu, kojom je komandovao on lično. kada su prešli granicu sa Belgijom, Francuzi su izgurali koalicijske predstraže i Napoleon je osigurao centralnu poziciju na raskrsnici između Velingtonove savezničke vojske na severozapadu i Bliherove pruske vojske na severoistoku. Iako su članovi koalicije bili dobro informisani o Napoleonovim kretnjama i obnavljanju neprijateljstava, Velington nije reagovao sve do [[15.6.]]. Napoleon je Pruse smatrao najvećom pretnjom, pa se okrenuo najpre protiv njih, napadajući njihove predstražu u Tuenu blizu Šarlroa, zatim je napredovao kroz Šarlroa. To veče Napoleonovi izviđači su došli do Katre Bra. Citenova zaštitnica zadržala je Napoleonovo napredovanje, što je dalo [[Gebhard fon Bliher|fon Bliheru]] mogućnost da sakupi snage na Sombrefu, koji je ranije odabrao kao dobru obrambenu tačku. Napoleon je posla [[Mišel Nej|maršala Neja]] da osigura raskršće puteva u Katr Bra, prema kojem je Velington u žurbi koncentrovao svoju rasštrkanu armiju. Kada je Nej osigurao [[Katr Bra]], okrenuo se istočno i ojačao Napoleona.
== Bojni poredak ==
U bici je učestvovalo 71.947 francuskih vojnika. Saveznici iz Britanije, Brunsvika, Hanovera, Nasaua i Nizozemske imali su 67.661 vojnika. Od 26 pješadijskih brigada u Velingtonovoj vojsci bilo je 9 britanskih brigada. Od 12 konjičkih brigada 7 je bilo britanskih. U bici su sudjelovala 2 i po korpusa pruske vojske. Napadali su francusko desno krilo. Do 18:00 u bici je učestvovalo 48.000 pruskih vojnika. Dvije brigade napale su Lobau u 16:30, a 2. korpus i dijelovi 1. korpusa su se uključili u 18:00.
[[Datoteka:Braine-L'Alleud_Alleud -_Butte_du_Lion_dite_de_Waterloo Butte du Lion dite de Waterloo.jpg|thumb|right|Čuvene ravnice Vaterloa i veštačko brdo sa lavljim spomenikom|300px]]
 
== Bitka ==
 
== Zaključak ==
Velington i fon Bliher su se sreli oko 21:00, a to je označilo kraj bitke. Saveznici su imali 15.000 mrtvih ili ranjenih, a Prusi 7.000. Napoleon je imao 25.000 mrtvih ili ranjenih i 8.000 zarobljenih. [[Napoleon]] je bio svrgnut i jedno vrijeme je bio u begu, prije nego što se predao Britancima. Navodno je Napoleon pokušao da pobjegne u Severnu Ameriku. Bio je zatočen na Svetoj Heleni, gdje je i umro [[1821.]], ali tek nakon što je Velika Britanija "odala počast" njegovim mrtvim vojnicima u Bitki tri cara , bitki naroda i u ovoj koristeći ih kao gnojivo za svoja polja. <ref>London Observer 18.11.1822</ref> <ref>[http://www.independent.co.uk/opinion/commentators/fisk/robert-fisk-this-is-not-about-bad-apples-this-is-the-horror-of-war-6289046.html Robert Fisk: This is not about 'bad apples'. This is the horror of war]</ref>.
== Izvori ==
{{reference}}
{{Link FA|eo}}
{{Link FA|ro}}
 
[[ar:معركة واترلو]]
[[arz:معركة واترلو]]