Evropa – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Vraćena izmjena 1307826 korisnika 212.178.227.3 (razgovor)
Red 84:
 
=== Mediteranska fasada (pogled na Gibraltar) ===
Mediteranska fasada je treće pročelje Evrope. To je Mediteran, to je more u sred kopna, to je Sredozemlje. Ovo more je nastalo u sinklinali Tetis. [[Tetis]] je kolevka svih mlađih venčanih planina Evrope. Tu se , od četiri veća poluostrva Evrope, nalaze tri: Pirinejsko (Iberijsko), Apeninsko i Balkansko poluostrvo. Ona približuju Evropu [[Afrika|Africi]] odnosno [[Azija|Aziji]]. Ova poluostrva podelila su Sredozemno more, na zapadni i istočni deo (uzročnici podele su Apeninsko poluostrvo i ostrvo Sicilija), potom na niz manjih mora, kao što su: [[Ligursko more]] (zaliv), [[Tirensko more|Tirensko]], [[Jonsko more|Jonsko]], [[Jadransko more|Jadransko]], [[Egejsko more|Egejsko]], [[Levantsko kore|Levantsko]], [[Mramorno more|Mramorno]], [[Crno more|Crno]] i [[Azovsko more]] (koji svi zajedno čine jedinstvenu akvatoriju). Pomeranja u Zemljinoj kori tokom [[tercijar]]a uticala su i na morfološku raznolikost kod ovih mora, jer svako ima posebnu karakteristiku morskog dna i obalnog područja. U osnovi su tu dva tipa obale: prve, stenovite, razuđene i visoke i druge peskovite i niske. Stvoren je niz tipova obala: tektonska obala (npr. grčka), eroziona (npr. jadranska), akumulativna (npr. jadransko-itali­janska) itd. Od [[Gibraltar]]a do najistočnije tačke ovog akvatorija je 5.020 km, nešto manje od dužine Atlantskog pročelja. Mestimično se [[Sredozemno more|Mediteran]] duboko "uvukao" u kopno npr. kod Crnog i Azovskog mora, potom kod Jadrana, sve do [[Trst]]a.
 
Od reljefnih oblika nema [[fjord]]ova ni [[estuar]]a već se javljaju akumulativne [[delta|delte]] i brojne uvale kao i [[klif]]ovi. Kod dalmatinske obale brojne su uvale i kanali, kod francuske obale, njen istočni deo smena klifova i [[uvale|uvala]], a zapadni deo je plitak i akumulativan tip obale, na Crnom moru su karakteristični limani, dok se oko ušća velikih reka npr. [[Dunav]]a javlja lagunarni tip obale, kao i kod ušća reke [[Po (reka)|Po]]. Najrazuđenije obale Sredozemnog pročelja su obale [[Dalmacija|Dalmacije]] i Grčke, koje predstavljaju splet kanala, zaliva i zatona. Ponegde zalivi liče na fjordove, npr. [[Boka kotorska|Bokokotorski zaliv]], mada on to jeste samo morfografski, ali morfogenetski je to potopljena rečna dolina, zaliv, poligenetskog načina postanka.