Himalaja – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: ilo:Himalaya
m popravak
Red 1:
{{Koordinate|28_N_82_E_type:mountain(8850)_region:IN/CN_dim:2000000|28° SG Š, 82° IGD}}
{{Planinski masiv
 
|ime='''Himalaja'''
|deo= [[Alpe|Alpsko]]-himalajskog masiva
|slika=Himalayas.jpg
|opis=Himalaji snimljeni iz svemira
|dužina=2500
|širina=300
|površina=
|vrh=[[Mount Everest]]
|visina=8 850
|zaštita=
|država={{flag|Pakistan}}</br>{{flag|Indija}}</br>{{flag|Nepal}}</br>{{flag|Kina}}</br>{{flag|Butan}}
}}
'''Himalaja''' ili '''Himalaya''' predstavlja najviši planinski masiv na Zemlji. Nalazi se u [[Azija|Aziji]] između Indo-gangeske ravnice na jugu i visoravni [[Tibet]] na sjeveru. Pruža se od zapada ka istoku u dužini od 2500 km, s time da je prosječno širok 300 km.
 
Linija 7 ⟶ 19:
Na Himalajima se nalazi najviši planinski vrh na Zemlji [[Mont Everest]]. ''Himalaji'' znači "snežno boravište" na [[Sanskrit]]u ( od ''hima'' "sneg", i ''aalaya'' "boravište").
 
Himalaji se pružaju kroz pet država [[Pakistan]], [[Indija]], [[Kina]], [[Butan]] i [[Nepal]]. Otprilike 750 miliona ljudi živi u području reka koje izviru na Himalajima, a taj broj uključuje i [[Bangladeš]].
 
[[Datoteka:Himalayas.jpg|thumb|350px|right|Himalaji snimljeni iz svemira]]
 
== Geografija ==
Himalaji se protežu oko 2400 km, od Nanga Parbata u [[Pakistan]]u na zapadu do Namče Barva na istoku. Širina Himalaja je između 250 i 300 km. Venac Himalaja sastoji se od tri paralelna venca, koji se razlikuju po visini i geološkoj starosti. Najmlađi je Podhimalajski venac sa visinom od oko 1200 m. Venac se sastoji od erozionog materijala sa Himalaja. Paralelno sa tim lancem je lanac Niži Himalaji koji ima visinu između 2.000 i 5.000 metara. Najseverniji lanac se naziva Veliki Himalaji i najstariji je od tri lanca. Visina mu je veća od 6.000 m i tu se nalaze mnogi najviši vrhovi sveta, uključujući i tri najveća [[Mont Everest]], [[K2]] i [[Kančendžunga]]. Većina [[Nepal]]a i [[Butana]] leži na Himalajima. Na Himalajima leži i većina od indijskih država [[Džamu i Kašmir]], [[Himačal Pradeš]], [[Utarančal]], [[Sikim]] i [[Arunačal Pradeš]], kao i pakistanska država Baltistan. Mali delovi [[Tibet]]a leže na Himalajima. Po definiciji Tibetske visoravni po definiciji nije na Himalajima.
Linija 23 ⟶ 32:
Himalaji sadrže veliki broj glečera, od kojih je posebno poznat [[Sjačen glečer]], jer je najveći na svetu van arktičkog kruga. Neki od najpoznatijih glečera su: Gangotri, Jamunotri, Nubra, Biafro, Baltoro, Zemu i Kumbz. Najviša područja Himalaja pokrivena su snegom preko cele godine. Na Himalajima se nalaze izvori nekoliko reka, od kojih većina formira dva porečja.
* Zapadne reke se kombinuju u sliv [[Ind]]a. Ind izvire na [[Tibet]]u i teče kroz Pakistan do [[Arabijsko more|Arabijskog mora]].
* Većina drugih himalajskih reka otiče Gang[[Ganges]]-Bramaputra[[Brahmaputra]] slivom. Dve glavne reke u [[GangGanges]] i [[BramaputraBrahmaputra]]. Gang[[Ganges]] izvire kao Bagirati na glečeru Gangotri i teče jugoistočno kroz nizije severne Indije. Najveće pritoke su Alaknanda i [[Jamuna]]. Bramaputra[[Brahmaputra]] izvire kao Cangpo na zapadnom Tibetu[[Tibet]]u, teče istočno kroz tibetTibet i zapadno kroz nizije [[Asam]]a. Gang i Bramaputra sreću se u [[Bangladeš]]u i utiču u [[Bengalski zaliv]] stvarajući najveću [[Riječna delta|rečnu deltu]] na svetu.
 
Većina istočnih reka pripada slivu [[Iravadi]]ja, koji izvire na istočnom Tibetu i teče kroz [[Mijanmar]] u [[Andamansko more]].
Salvin, [[Mekong]], Jangcekjang i Huangho potiču iz delova Tibeta, koji geografski ne pripada Himalajima. Zadnjih godina naučnici primećuju povećanje brzine povlačenja glečera, kao rezultat globalne promene klime. Taj efekat ima potencijalnu mogućnost da bude katastrofalan za stotine hiljada ljudi koji tokom suhe sezone zavise o rekama, koje potiču sa glečera.
[[Datoteka:Pangong lake by martinl.jpg|thumb|250px|Pangong Co je najveće jezero na Himalajima i nalazi se na 4600 metara nadmorske visine]]
 
== Jezera ==