Kroatofobija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
m pravopis
Red 3:
Iako se kroatofobija najčešće vezuje uz Hrvatima susjedne narode ([[Srbi]], [[Bošnjaci]], [[Crnogorci]], [[Slovenci]], [[Mađari]], [[Talijani]]), odnosno sukobe suparničkih [[nacionalizam|nacionalizama]] koji su obilježili 19. i 20. stoljeće, određeni fenomeni koji bi se mogli nazvati kroatofobijom datiraju i prije stvaranja Hrvata kao moderne nacije; to se prije svega odnosi na negativne stereotipe o Hrvatima kao "divljacima", "primitivcima" i "[[barbari]]ma" koji su bili rašireni na području današnje [[Italija|Italije]] i [[Centralna Evropa|Centralne Evrope]]. U potonjem slučaju je za takve stereotipe bila zaslužna [[dinastija Habsburg]] koja je ljudstvo iz [[Vojna krajina|Vojne krajine]] od 17. do 19. stoljeća koristila u brojnim evropskim ratovima, u kojima su [[krajišnici]], koje se tada nazivalo "Hrvatima" stekli reputaciju sličnu [[kozaci]]ma u [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]]. Za vrijeme [[revolucija 1848]] hrvatske, odnosno krajiške trupe su se istakle svojom odanošću dinastiji i gušenju mnogih revolucionarnih pokreta; zbog toga su među [[liberalizam|liberalnim]] i [[ljevica|lijevim]] dijelom njemačke i šire evropske inteligencije Hrvati općenito stekli reputaciju zadrtih [[konzervativizam|konzervativaca]] i [[reakcija (politika)|reakcionara]].
 
Kroatofobija je novu dimenziju dobila nakon [[prviPrvi svjetski rat|prvogPrvog svjetskog rata]] i stvaranja [[Jugoslavija|jugoslavenske]] države, u kojoj su Hrvati od srpskih, a pogotovo [[Velika Srbija|velikosrpskih]] nacionalista označavani kao "izdajnički", "[[subverzija|subverzivni]]" i [[separatizam|separatistički]] element. Relativno visoki udio Hrvata u predratnoj [[KPJ]] je, pak, stvorio i alternativni negativni stereotip Hrvata kao "bezbožnih" [[komunizam|komunista]] i subverzivnih ljevičara.
 
Negativni stereotipovi o Hrvatima su, pak, svoj vrhunac dobili zahvaljujući [[drugi svjetski rat u Jugoslaviji|drugom svjetskom ratu]], tokom koga je stvorena [[Nezavisna Država Hrvatska]] na čelu sa [[fašizam|fašističkim]] [[ustaše|ustaškim]] pokretom. Zločini koje je taj režim počinio su Hrvatima priskrbili reputaciju "genocidnog naroda", odnosno naroda kome drugi narodi, a pogotovo Srbi, "ne smiju vjerovati". Iako je ispoljavanje kroatofobije u [[SFRJ|poratnoj Jugoslaviji]] zabranjeno i službeno potiskivano pod parolom [[bratstvo i jedinstvo|bratstva i jedinstva]], nepovjerenje i negativni stereotipovi prema Hrvatima i Hrvatskoj su zadržali, a posebno došli do izražaja za vrijeme uspona srpskog nacionalizma 1980-ih. Takve osjećaje su uspješno iskoristili [[Velika Srbija|velikosrpski]] nacionalisti kako bi stvorili separatističke pokrete u Hrvatskoj i BiH i tako stvorili plodno tlo za [[Jugoslavenski ratovi|ratove]] u kojima su veliki dio žrtava bili upravo Hrvati. Izbijanje [[bošnjačko-hrvatski sukob|bošnjačko-hrvatskog sukoba]] 1992. je, pak, negativne stereotipove protiv Hrvata proširilo i među [[Bošnjaci]]ma.