Kraljevina Slavonija – razlika između verzija

'''Kraljevina Slavonija''' je bila administrativna jedinica [[Austrijsko CarstvoAustrijskogCarstvo|Austrijskog carstva]] između 1745 i 1868. godine. Kao i susjedna [[Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevina Hrvatska]] i Slavonija s kojom će se ujediniti 1868. godine bila je podijeljena na područje s civilnom vlašću i područje pod vojnom vlašću (imena [[Slavonska vojna krajina)]].

Kraljevina Slavonija se nalazila između 44.50° - 46.12° sjeverne zemljopisne širine i 17°-20.40° istočne zemljopisne dužine. Na zapadu ona graniči s [[Hrvatska pod Habsburzima|kraljevinom Hrvatskomhrvatskom]], na sjeveru i istoku s [[Ugarska|Ugarskom]] (oboje su delovi [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstvacarstva]]) i na istoku s [[Otomansko Carstvo|Otomanskim Carstvo]]. Te granice su određene rijekama tako da onu prema Hrvatskoj predstavlja rijeka [[Ilova]], onu prema Ugarskoj rijeke [[Drava]] i [[Dunav]],a onu prema Turskoj rijeka [[Sava]]. Veličina cjelokupnog područja je 6.600 četvornih milja s tim da je područje pod civilnom upravom zauzimalo 3.570 milja. Planine koje se prostiru na području Hrvatska i Bosne se pretvaraju u nizinu na području Slavonije s izuzetkom brda [[Papuk]] koji se penje na 953 metra nadmorske visine. U doba postojanja kraljevstva brdovita područja su bila prekrivena gustom [[šuma|šumom]], dok su seje na području plodnih slavonskih ravnica uzgajalateoretski najvažniji plod davala [[vinova loza]]a, zajednotek spotom je dolazilo drugimdrugo voćem[[voće]] i povrćem[[povrće]]. Najveći problem stanovništvu u plodnim ravnicama su činile česte [[poplava|poplave]] koje su dovele i do stvaranja [[močvara]].

Ekonomsku osnovu kraljevine Slavonije je činila [[poljoprivreda]]. Osim ranije spomenute vinove loze na njenim plodnim ravnicama se uzgajao [[kukuruz]], [[duhan]], kudelja[[kudelj]]a, [[lan]] i [[sladić]] dok su istovremeno uzgajane cele šume kestena[[kesten]]a, [[šljive|šljiva]],badema[[badem]]a, [[smokve|smokvi]],a dokbrao se istovremeno bere i divlji [[dud]].

Osim po pitanju uzgoja voća i povrća Kraljevina Slavonija je bila bogata i po životinjama. Nakorisnija od njih je jedna manja vrsta konja[[konj]]a koja se upotrebljava u poljoprivredi dok se normalno također masovno uzgajaju [[svinje]] i [[krave]]. U šumama su još uvek živjeli medvjedi[[medvjed]]i, vukovi[[vuk]]ovi, [[lisica|lisice]] i mnoge druge manje životinje.

Po pitanju minerala u Slavoniju su bile znane samo manje zalihe sumpora[[sumpor]]a, soli[[sol]]i, ugljena[[ugljen]]a i [[željezo|željeza]] tako da ih je bilo nepraktično koristiti.

Kako ova administrativna jedinica nije uopće imala industrije ona je izvozila samo poljoprivredne proizvode. Izvoz vinove loze to jest grožđa koji se masivno uzgajao u Srijemu[[Srijem]]u nikada nije bio zaživio zbog kratkog roka trajanja, ali su se kukuruz, svinje i krave izvozile u [[Austrija|Austriju]], duhan u [[Francuska|Francusku]], [[Belgija|Belgiju]] i talijanske državice, proizvodi od šljiva u [[Ugarska|Ugarsku]], Nemačke državice i [[Otomansko Carstvo]], svila također u Ugarsku, med, vosak i kože u Austriju i talijanske državice. Od za ekonomiju važnijih gradova poznat je [[Petrovaradin]] kao velika tržnica voća.

Na području cjelokupne Kraljevine Slavonije to jest civilne uprave i Slavonske vojne krajine praktički celokupno stanovništvo su [[Srpska pravoslavna crkva|pravoslavci]] i [[Zagrebačka nadbiskupija|katolici]]. Ovi prvi navedeni čine približno 60 posto stanovnika dok ovi drugi čine malo manje od 40 %. Pripadnika [[Protestantizam|protestantske vjere]] praktički nema pošto je njima bilo zabranjeno doseliti se u kraljevinu do 1827. godine, a jedini izuzetak od tog pravila je učinjen 1791 godine tako da je polovicom 19 veka tamo živjelo sveukupno 3.500 protestanata. Osim njih postojala je i malena zajednica od 300 [[Jevreji|Jevreja]] koji su pre svega živjeli u Zemunu[[Zemun]]u.

Tokom postojanja kraljevine bilo je aktivno 60 katoličkih osnovnih škola i dvije katoličke gimnazije, dok je s druge strane u Sremskim Karlovcima bilo sjedište [[Karlovačka patrijaršija|Karlovačka mitropolija/patrijaršije]] s pravoslavnom gimnazijom. Patrijaršija je upravljala s sveukupno 260 škola na području pod vlašću Austrije.

Celokupni teritorij Kraljevine Slavonije je bio podijeljen na civilni deo i vojni deo to jest Slavonsku vojnu krajinu. Sam civilni deo se prostirao na 3.570 četvornih milja,a imao je 348.000 stanovnika koji su živjeli podjeljeni u tri župe. Te župe su bile [[Srem]] u kojemu su pravoslavci to jest [[Srbi]] imali apsolutnu većinu, [[Požega]] i [[Virovitica]] s katoličkom to jest Hrvatskom[[Hrvati|hrvatskom]] većinom.

[[Slavonska vojna krajina]] se s druge strane prostirala na 3.030 četvornih milja i imala je 250.000 stanovnika koji su živjeli podijeljeni u nekoliko vojnih zona. Oni su bili:[[Petrovaradin]] s srpskom većinom, [[Slavonski Brod|Brod]] i [[Gradiška|Gradiška]] s hrvatskom većinom i posebna zona između Dunava[[Dunav]]a i [[Tisa|Tise]].