Petar Baćović – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 43:
Snage: od Prozora, koji će biti posednut jednim bataljonom VI. arm. korpusa, dejstvovaće druge jedinice pomenutog arm. korpusa, antikomunističke formacije (prim: Baćović), uz podršku 1—2 druga vaša pojačana bataljona. Od Tomislav-Grada: ustaške jedinice koje će biti određene sporazumom s komandom hrvatskog arm. korpusa u .Sarajevu. Od oblasti Aržano i od Sinja: ukupno bar 3—4 bataljona XVIII arm. korpusa, 1 ustaški bat. iz Imotskog, koji će zatim posetiti Livno, antikomunističke formacije XVIII (prim: Đujić) i eventualno VI arm. korpusa (prim: Baćović).<ref>NAREĐENJE VIŠE KOMANDE ORUŽANIH SNAGA »SLOVENIJA — DALMACIJA« OD 9. OKTOBRA 1942. ZA PREBUZIMANJE DRUGE FAZE OPERACIJE »DINARA« (ZAUZIMANJE LIVNA) [http://znaci.net/00001/4_13_1.htm]</ref>|NAREĐENJE ITALIJANSKE KOMANDE OD 9. OKTOBRA 1942. KOMANDANTU 18. ARMIJSKOG KORPUSA ZA PREDUZIMANJE DRUGE FAZE OPERACIJE »DINARA« (ZAUZIMANJE LIVNA)}}
 
Četničke i okupatorske snage su tokom [[Operacija Alfa|Operacije Alfa]] (deo operacije Dinara) vršile teror nad stanovništvom zbog podrške partizanima (vidi [[pokolj u Makarskoj]]), o čemu je Baćović izvestio [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićev]] štab depešama od [[10. oktobar|10.]] i [[23. oktobar|23. oktobra]] [[1942]]. On javlja da je "popaljeno 15 katoličkih sela" i "zaklano preko 2.000 šokaca i muslimana. Većinom ustaše ili komunisti".<ref>Knjiga primljenih depeša štaba Draže Mihailovića, Arhiv Vojnoistorijskog instituta, četnički fond, registarski broj. 1/1, kutija 280</ref> Baćovićev zloglasni izveštaj generalu Mihailoviću iz septembra 1942 godine glasi:
{{citat|„Vratio sam se sa puta po Hercegovini. Četiri naša bataljona, oko 900 ljudi, krenuli su 30 avgusta preko Ljubuškog, Imotskog i Podgore i izbili kod Makarske na more. Sedamnaest sela spaljeno, 900 ustaša ubijeno, nekoliko katoličkih sveštenika živo odrano. Prvi put posle sloma poboli srpsku zastavu u more i klicali kralju i Draži. Naši gubici minimalni."<ref name="Saslušanje">[http://www.znaci.net/00001/60_1_6.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih]</ref>}}
 
Poslije toga Bačević je dobio titulu vojvode, uz nadimak Kalinovički. Sredinom decembra [[1942]]. Italijani su transportovali njegov odred jačine 2.800-3.000 ljudi u Knin radi pojačanja osovinskih položaja. Učestvovao je u borbi za [[Gračac (Lika)|Gračac]]u januara [[1943]], kad su njegovi borci zajedno sa Italijanima odbili napad [[Druga lička brigada NOVJ|Druge ličke brigade]] na grad. Koncem siječnja 1943. izvršili su pokolj u Vrlici i okolici. Početkom februara [[1943]]. Italijani su prebacili njegov odred u [[Split]]. Odatle se kopnenim putem pridružuje velikom četničkom okupljanju radi [[Bitka na Neretvi|ofenzive u prostoru Neretve]] na glavninu partizanskih snaga u veljači i ožujku 1943. Njegov odred zauzeo je [[4. mart]]a [[1943]]. [[Imotski]] od [[Peta dalmatinska brigada NOVJ|Pete dalmatinske brigade]]. Od njegovih četnika stradava civilno pučanstvo, posebice u Imotskom i okolici.