Ivan Stambolić – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: pt:Ivan Stambolić
3 (c) slike koje dokumentiraju isto? Dvije su nepotebne, zadržao sam onu koja se koristi i u drugim člancima
Red 35:
 
=== Saradnja sa Miloševićem ===
 
[[Datoteka:Stambolic-milosevic.jpg|thumb|Stambolić i Milošević zagrljeni.]]
 
[[1965]]. godine, postaje direktor preduzeća „Tehnogas“ a njegov zamenik tada je bio [[Slobodan Milošević]]. Nakon što Stambolić odlazi iz »Tehnogasa«, Milošević prelazi na upražnjeno mesto direktora. Milošević će mu sve vreme tokom karijere biti naslednik na upražnjenim foteljama. [[1975]]. godine, Stambolić postaje predsednik [[Privredna komora|Privredne komore]] Beograda.
Red 46:
{{main|Osma sednica CK SKS}}
Nakon redovne smene partijskog rukovodstva u Srbiji [[januar]]a [[1986]]. godine Ivan Stambolić postaje predsednik SR Srbije, a Miloševiću daje odlučujuću podršku prilikom njegovog izbora za novog predsednika Predsedništva CK SK Srbije. Nakon dolaska na čelo CK SKS, Milošević ojačava partijski aparat, oko sebe okuplja lojalne saradnike i formira frakciju, koja se u proleće 1987. otvoreno sukobljava sa delom komunista koje predvode [[Dragiša Pavlović]] i Ivan Stambolić.<ref name="pescanik"/> Ovaj period je obeležio [[Memorandum SANU|Memorandum Srpske akademije nauke i umetnosti]], koji je uznemirio jugoslovensku javnost. Nakon njegovog pojavljivanja u septembru [[1986]] godine, Stambolić je bio jedan od najoštrijih kritičara tog Memoranduma. Dan nakon objave memoranduma, predsednik SR Srbije Ivan Stambolić ga je nazvao ratnim manifestom za srpske komesare.
 
[[Datoteka:Stambolic i milosevic.jpg|thumb|Stambolić i Milošević na IX sednici CK SKJ o Kosovu, [[1987]].]]
 
Usled naraslih međunacionalnih tenzija između [[Albanci|Albanaca]] i [[Srbi|Srba]], Stambolić je u aprilu [[1987]]. godine poslao tadašnjeg predsednika Saveza komunista Srbije [[Slobodan Milošević]]a na [[Kosovo]] da posreduje u [[srpsko-albanski sukob|sukobu]]. Umesto toga, on se stavio na stranu Srba, koristeći kontrolu nad medijima i partijsku mašineriju za podstrekivanje nacionalizma.<ref>[http://www.post-gazette.com/pg/04242/368273.stm Atrocities in Yugoslavia unraveled much later]</ref> Stambolić je nakon ovoga pokušao organizovati smenu Slobodana Miloševića preko beogradske organizacije Saveza Komunista, čiji je predsednik tada bio [[Dragiša Pavlović]]. Sukob između dve frakcije se sve više produbljivao. Milošević je već imao važne medije pod svojom kontrolom, koji su ga opisivali kao narodnog tribuna, te je na stranu Miloševića stao najveći deo javnosti. U međuvremenu se dogodio [[masakr u paraćinskoj kasarni]] koji je doveo do provale [[albanofobija|anti-albanskog raspoloženja]] širom Srbije i dao dodatnu podršku Miloševiću.