Ustanak u Crnoj Gori 1941. – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 72:
Rascep započet u ustanku dovršiće se na pitanju daljeg nastavljanja antiokupatorske borbe. [[Komunisti]] su se zalagali za ofanzivnu strategiju i [[socijalne promene]], a [[četnici]] za iščekivanja slabljenja velikih okupatorskih sila u ime opstanka naroda, što će se na ovom području završiti u [[kolaboracija četnika|otvorenoj kolaboraciji]].<ref name="Petranović"/>
 
=== CrveniLijeva terorskretanja ===
{{main|Zločini partizana u Drugom svetskom ratu}}
 
Masovne likvidacije bile su prateća pojava ideoloških zastranjivanja, naročito u Crnoj Gori i istočnoj Hercegovini. U Crnoj Gori su obračuni partizana sa četnicima bili posebno okrutni. Tako britanski oficir za vezu [[Bil Hadson]] primećuje:
{{citat|U Crnoj Gori partizani su doveli u pitanje politiku pomirenja čak u jesen 1941. Komunističke okrutnosti tamo bile su preterane. Likvidirano je 216 četnika, dok ih je 40 poginulo od italijanskog bombardovanja.<ref>[http://www.znaci.net/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]</ref>}}
Red 81:
Grubi obračuni i egzekucije nad stvarnim i izmišljenim protivnicima izazvali su sasvim suprotan efekat od očekivanog, odvajajući od narodnooslobodilačkog pokreta i njegove dotadašnje pristalice. „Crveni teror" izaziva duboke podele, izolaciju pokreta i sužavanje njegove društvene osnove. U sredini gde plemensko-bratstvena osećanja imaju duboke korene, likvidacije pripadnika pojedinih bratstava - naročito za nedokazana dela kolaboracije ili neprijateljske manifestacije - okreću kompaktne grupe protiv narodnooslobodilačkog pokreta. Ova "lijeva skretanja" uveliko će iskoristiti četničke snage u Crnoj Gori.<ref name="Petranović"/>
 
[[Branko Petranović|Petranović]] navodi da za partizanske zločine "crvenog terora" u Crnoj Gori niko nije odgovarao, jer je do njih dolazilo u okviru opšte orijentacije CK KPJ, s jedne strane, a s druge, nosioci ove linije su bili „najdosledniji komunisti".<ref name="Petranović"/> O tim streljanjima [[Milovan Đilas]] kaže27. marta 1942. godine piše drugovima:
{{citat|"Streljati nekoga to je tehničko pitanje, kako kaže [[Sreten Žujović|drug Crni]], ali je osnovno ubediti masu u neophodnost toga streljanja."<ref>ACKSKJ, CK KPJ, 1942., K-7, Pismo M. Đilasa drugovima (CK KPJ) od 27. marta 1942, Reg. br. 147.</ref>}}
 
Đilas u pismu javlja kako se „[[kulak|kulački]] elementi" po selima plaše da će komunisti sve komunizirati, da će uskoro kod nas biti sovjeti, da su [[NOO]] škola za [[sovjet]]e, da je objavljen rat londonskoj vladi i da sve to unosi paniku u srednje seljaštvo; „tutnjavom o revoluciji" zaboravlja se na [[fašizam]] i borbu protiv njega.<ref>ACKSKJ, CK KPJ, 1942., K-7, Pismo M. Đilasa drugovima (CK KPJ) od 27. marta 1942, Reg. br. 147.</ref>
 
Okupator je svim snagama nastojao da iskoristi "sektašku" politiku komunista u Crnoj Gori.<ref name="Petranović"/>