Razlike između izmjena na stranici "Bazilika sv. Petra"

Dodano 10.389 bajtova ,  prije 4 godine
dopuna
m/м (Bot: Brisanje šablona: Link FA.)
(dopuna)
[[Datoteka:Petersdom von Engelsburg gesehen.jpg|thumb|300px|<center>'''Bazilika Sv. Petra''' u Rimu<center>]]
[[Datoteka:Basilica di San Pietro 1450.jpg|thumbmini|<center>'''Stara Bazilikabazilika sv. Petra'''<center>]]
'''Bazilika sv. Petra''' ([[talijanski|tal]]. '''Basilica Papale di San Pietro in Vaticano''') je [[vatikan]]ska crkva izgrađena u stilu [[Renesansna arhitektura|klasične renesanse]], na mjestu prethodne ranokršćanske bazilike. Prema tradiciji i povijesnim izvorima, prvo zdanje podignuto je na mjestu mučeništva i grobu [[sveti Petar|sv. Petra]], jednog od dvanaest apostola i prema katoličkoj tradiciji prvog rimskog biskupa, a time i prvog u nizu [[papa]]. Smatra ju se jedinstvenom crkvom u kršćanskom svijetu<ref>James Lees-Milne opisuje baziliku sv. Petra ovako: "a church with a unique position in the Christian world", {{Harvnb|Lees-Milne|1967|p=12}}.</ref>, kao i najvažnijom od svih kršćanskih crkava<ref>Banister Fletcher, poznati povjesničar arhitekture naziva navodi: "...The greatest of all churches of Christendom" u knjizi {{Harvnb|Fletcher|1996|p=719}}.</ref>.
Iznad groba [[sv. Petar|sv. Petra]], u 16. stoljeću, sagrađena je prekrasna [[bazilika]] njemu u čast. Brojni znameniti umjetnici [[Italija|Italije]], među kojima su [[Donato Bramante]], [[Gianlorenzo Bernini]] i [[Michelangelo]] bili su uključeni u njenu izgradnju od [[1506]]. do [[1626]].<ref>Baumgarten, Paul Maria:"Basilica of St. Peter", Catholic Encyclopedia, New York: Robert Appleton Company 1913.</ref> Danas je zbog svojih religijske i povijesne važnosti vezane uz [[papinstvo]], [[Protureformacija|protureformaciju]], te umjetnike i arhitekte značajno hodočasničko i turističko središte.
 
Bazilika sv. Petra nije katedrala, budući da u njoj ne stoluje biskup, nego je njezin službeni naziv Papinska bazilika sv. Petra u Vatikanu.
'''Bazlika sv. Petra''' ('''Petrova crkva''') je najveličanstvenija [[hrišćanska crkva|crkva]] u [[hrišćanstvo|kršćanskom]] svijetu i plod mnogih talenata, diže se visoko iznad [[vatikan]]skog brežuljka u [[Rim]]u.
 
Jedan zapis na tlu srednje lađe navodi koliko je čitava građevina dugačka, 194 m (vanjska duljina iznosi, zajedno s trijemom, 211,15 metara), a svod je visok 44 metra. Crkveni prostor zauzima površinu od 15160 m², kupola je do vrha križa visoka 133 m, a nose je četiri nosača, svaki obujma od 71 metra.
Iznad groba [[sveti Petar|sv. Petra]], u 16. stoljeću, sagrađena je prekrasna bazilika njemu u čast. Najbolji graditelji i najznamenitiji umjetnici [[Italija|Italije]] radili su 120 godina kako bi usavršili Petrovu crkvu na čijem glavnom oltaru [[papa]] kao glava [[Katolička crkva|katoličke crkve]] služi misu, objavljuje [[dogma|dogme]] i proglašenja [[svetac]]a.
 
== Status ==
Jedan zapis na tlu srednje lađe navodi koliko je čitava građevina dugačka 194 m (vanjska duljina iznosi, zajedno s trijemom, 211,15 metara), a svod je visok 44 metra. Crkveni prostor zauzima površinu od 15160 m², kupola je do vrha križa visoka 133 m, a nose je četiri pilastra nosača, svaki obujma od 71 metra.
[[Datoteka:Cathedrapetri+gloria.jpg|200px|desno|thumb|[[Bernini]]jeva "Gloria" te katedra sv. Petra]]
Bazilika sv. Petra jedna je od [[četiri]] papinske bazilike ili velike bazilike u [[Rim]]u<ref>http://www.hkld.hr/news.php?extend.1140 Preuzeto 30. kolovoza 2011.</ref> Ostale tri su: [[bazilika sv. Ivana Lateranskog]], [[bazilika sv. Marije Velike]] i [[bazilika sv. Pavla izvan zidina]]. Bazilika sv. Petra je najistaknutija građevina u [[Vatikan]]u. Njena [[kupola]] je dominantna na liniji horizonta u Rimu. Najveća je crkva na [[svijet]]u, pokriva područje od 2,3 [[hektar]]a. Jedna je od najsvetijih mjesta kršćanstva; u njoj se nalazi grobnica sv. Petra, koji je bio jedan od dvanaest [[apostol]]a i prema katoličkoj tradiciji, ujedno i prvi biskup u [[Antiohija|Antiohiji]], a kasnije prvi biskup u Rimu, prvi [[papa]]. Iako [[Novi zavjet]] ne spominje Petrovo mučeništvo u Rimu, katolička tradicija na temelju spisa [[crkveni oci|crkvenih otaca]] smatra da je njegova grobnica ispod oltara. Iz tog razloga, mnogi pape iz ranih godina Crkve bili su pokopani u bazilici.
 
Bazilika sv. Petra nije papino službeno sjedište ni prva u rangu među glavnim bazilikama u Rimu. Tu čast ima [[bazilika sv. Ivana Lateranskog]]. Međutim, to je zasigurno glavna papinska crkva, jer se većina papinskih ceremonija održava u njoj, zbog njene veličine i povoljne lokacije. Katedra (stolica) sv. Petra, koja se nalazi u bazilici simbolizira nastavak linije apostolskog naslijeđa od sv. Petra do današnjeg pape. Za nju se smatralo da je na njoj sjedio sam sv. Petar, ali je ona zapravo dar [[Francuzi|francuskog]] kralja [[Karlo II., francuski kralj|Karla II.]] tadašnjem papi [[Ivan VIII., papa|Ivanu VIII.]] 875. godine.<ref>http://www.vaticanstate.va/EN/Monuments/Saint_Peters_Basilica/Interior--p--2.htm Preuzeto 30. kolovoza 2011.</ref> Ona se nalazi na povišenom mjestu u apsidi, uz kipove [[crkveni naučitelj|crkvenih naučitelja]] i ispod slike koja simbolizira [[Duh Sveti]].
 
== Stara bazilika sv. Petra ==
[[Datoteka:Affresco dell'aspetto antico della basilica costantiniana di san pietro nel IV secolo.jpg|mini|Freska koja prikazuje presjek stare bazilike sv. Petra]]
Staru baziliku sv. Petra, najglasovitiju i najveću [[Ranokršćanstvo|starokršćansku]] [[bazilika|baziliku]], sagradio je car [[Konstantin Veliki]] na molbu pape [[Silvestar I.|Silvestra I.]] još [[326.]] godine na mjestu mučeništva sv. Petra, u blizini [[Neron|Neronovog]] cirkusa.
 
Bazilika je bila na uzvišenju do kojega je vodilo stubište s 35 stuba. [[Atrij]] ili otvoreno dvorište na istoku imalo je [[baldahin]]om natkriti ''cantharus'' (česmu), a od njega vodio je kroz [[narteks]], ulazni hodnik s pet vrata, do glavnog dijela bazilike. Iako je golemi središnji prostor bio dug oko 60 metara – crkva je bila konstruktivno jednostavna i imala je otvoreno [[krov]]ište. Redovi gusto postavljenih stupova dijelili su zgradu u glavnu i četiri pobočne lađe. Glavna lađa (brod) i pobočne na zapadu su završavale s pet [[Luk (arhitektura)|luk]]ova od kojih je središnji bio trijumfalni luk ([[slavoluk]]). Iza toga nalazila se ''bema'', prostor iz kojeg se možda razvio [[transept]] u kasnijim crkvama kružnog tipa (u bemi ili povišenom dijelu svetišta nalazila se, iza baldahina, ''grobnica sv. Petra''). Iza nje je bila [[apsida]] iz koje su [[biskup]]i i visoko svećenstvo održavali službu Božju.
[[Datoteka:Affresco dell'aspetto antico della basilica costantiniana di san pietro nel IV secolo.jpg|thumb|Freska koja prikazuje presjek stare Bazilike sv. Petra]]
Staru baziliku sv. Petra, sagradio je car [[Konstantin Veliki]] na molbu pape [[Papa Silvestar I|Silvestra I.]] još [[326|326.]] godine na mjestu mučeništva sv. Petra, u blizini [[Neron]]ovog cirkusa.
 
Ispred glavnog [[oltar]]a bili su okrunjeni mnogobrojni carevi, tako je na Božić [[800.]] godine okrunjen [[Karlo Veliki]] kojega je papa [[Lav III.]] okrunio krunom [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]].
Bazilika je bila na uzvišenju do kojega je vodilo stubište s 35 stuba. [[Atrijum|Atrij]] ili otvoreno dvorište na istoku imalo je [[baldahin]]om natkriti ''cantharus'' (česmu), a od njega vodio je kroz [[narteks]], ulazni hodnik s pet vrata, do glavnog dijela bazilike. Iako je golemi središnji prostor bio dug oko 60 metara – crkva je bila konstruktivno jednostavna i imala je otvoreno [[krov]]ište. Redovi gusto postavljenih stupova dijelili su zgradu u glavnu i četiri pobočne lađe. Glavna lađa (brod) i pobočne na zapadu su završavale s pet [[Luk (arhitektura)|lukova]] od kojih je središnji bio trijumfalni luk ([[slavoluk]]). Iza toga nalazila se ''bema'', prostor iz kojeg se možda razvio [[transept]] u kasnijim crkvama kružnog tipa (u bemi ili povišenom dijelu svetišta nalazila se, iza baldahina, ''grobnica sv. Petra''). Iza nje je bila [[apsida]] iz koje su [[episkopos|biskupi]] i visoko svećenstvo održavali službu Božju.
 
U 15. stoljeću stara bazilika sv. Petra je bila stara više od 1100 godina i pokazivala je znakove starosti, pa je papa [[Nikola V.]] htio staru baziliku nadograditi i pretvoriti je u katedralu dostojnu veličine i snage Katoličke Crkve.
Ispred glavnog [[oltar]]a bili su okrunjeni mnogobrojni carevi, tako je na Božić [[800|800.]] godine okrunjen [[Karlo Veliki]] kojega je papa [[Lav III.]] okrunio krunom [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]].
 
U 15. stoljeću stara bazilika sv. Petra je bila stara više od 1100 godina i pokazivala je znakove starosti, pa je papa [[Nikola V.]] htio staru baziliku nadograditi i pretvoriti je u katedralu dostojnu veličine i snage katoličke crkve.
 
== Gradnja i oblik ==
[[Datoteka:Facciata di San Pietro (febbraio 2005) resize.jpg|thumb|lijevo|250px|<center>Pročelje Bazilike 2005. godine<center>]]
[[Datoteka:SaintPierre4.JPG|thumb|<center>Izvorni [[Bramante]]ov plan Bazilike<center>]]
[[Datoteka:Michelangelo Buonarotti, Plan for New Saint Peter's, Vatican.JPG|thumb|<center>[[Michelangelo Buonarotti|Michelangelov]] plan<center>]]
[[Datoteka:L-Kuppel-Petersdom.png|thumb|<center>Presjek i tocrt današnje bazilike<center>]]
Obnova je započela [[1452|1452.]] godine prema nacrtima [[Bernard Rosselini|Bernarda Rossellinija]], no radovi su tri godine kasnije, poslije smrti pape, obustavljeni; zidovi su se uzdizali jedva metar iznad površine zemlje. Prije pontifikata [[Julije II.|Julija II.]] (1503.-1513.) nije bilo ozbiljnijeg pokušaja da se bazilika restaurira ili pregradi. Papa se sjetio starih nacrta i odlučio da ponovo započne gradnju te je nakon 50 godina ovo gradilište opet oživjelo. Papa je odlučio da obnovi drvenu baziliku na prikladan imperijalan rimski način, kao suvremenu suparnicu rimskim kupalištima i [[Panteon]]u.
Jedan dio nove Petrove crkve valjalo je predvidjeti kao mučeničku grobnicu ili komemorativnu crkvu. Crkve mučenika bile su obično kružnog tlocrta, a upravo u sto vrijeme projektirao je [[Bramante]] sićušni ''[[Tempietto]] San Pietro'' u Monitoriju, janikulskom brežuljku, gdje se pogrešno mislilo da je svetac bio mučen. Isprva je, između mnogih nacrta, Julije II. upravo odabrao Bramanteovu crkvu u obliku istokračnog [[križ (kršćanstvo)|grčkog križa]] s četiri mala grčka križa u krakovima. Iznad središta trebalo je da se izdiže golema glavna [[kupola]] koja se stepenasto uzdiže oponašajući Panteon. Četiri manje kupole su bile predviđene za četiri kraka križa.
 
[[Datoteka:Facciata di San Pietro (febbraio 2005) resize.jpg|mini|lijevo|250px|<center>Pročelje Bazilike 2005. godine<center>]]
U praksi međutim crkve centralnog tlocrta nisu prikladne za velike svečanosti u kojima sudjeluju tisuće ljudi i poslije [[1514|1514.]] godine, kada je umro Bramante, za vrijeme njegovih nasljednika [[Rafael]]a (do njegove smrti 1520.), Fra Gioconde da Verone i [[Giuliano da Sangallo|Giuliana da Sangalla]] promijenio se taj genijalni plan i došlo je do kompromisa. Dugo se vremena vodila prepirka ne bi li tlocrt u obliku [[križ (kršćanstvo)|latinskog križa]] bio bolji. Velik, ružan drveni model napravljen za Antonija da Sangalla Mlađeg, koji je umro [[1546|1546.]] godine, predstavlja kompromisno rješenje nekolicine problema, naročito po nespretnom miješanju centralnog tlocrta i tlocrta latinskog križa. Njemu nedostaje Bramanteov osjećaj za klasičnu jednostavnost. Njegovo najistaknutije obilježje je neobičan most koji povezuje [[vestibul]] i glavni brod.
 
[[Datoteka:SaintPierre.svg|mini|<center>Izvorni [[Bramante]]ov plan Bazilike<center>]]
[[Michelangelo Buonarotti|Michelangelo]], kojemu je papa [[Pavle III.]] 1546. zapovjedio neka nastavi gradnju, vratio se grčkom križu. Jedino je on, poput Bramantea, bio u stanju zamisliti pravo mjerilo ove velike građevine. Njegove ideje poznate su nam s nekoliko [[bakropis|bakroreza]], nekoliko njegovih [[crtež]]a i drugog velikog drvenog modela. Michelangelo je nadmašio Bramanteov projekt jasnoćom i ekonomičnošću otvorivši tlocrt u kutovima, stvorivši tako jedinstven integrirani križ i četvorinu i jedinstven interijer.
Najvažniji doprinos građevini Svetog Petra što ga je genijalni kipar pridonio bila je blistava, uza svu veličinu, bestežinski djelujući, [[kupola]] iznad papinskog oltara (visoka 138 metara). Kupola je poduprta apsidijalnim galerijama, a iznutra je nose četiri masivna [[stub]]a, svaki u četvorini sa stranicama od 18 metara. Kamena rebra koja se dižu iz [[tambur]]a s kolonadom dvostrukih [[stup]]ova, da bi nosila lanternu na vrhu, povećavaju njen dinamični odnos. Nakon njegove smrti [[1564|1564.]] godine, rad je preuzeo [[Giacomo Della Porta]] [[1573|1573.]] godine, koji je ponešto promijenio projekt.
Kupolu su dovršili Michelangelovi nasljednici od [[1588|1588.]] do [[1593|1593.]] godine, dugo nakon njegove smrti, i vjerojatno lakšu i šiljastijeg oblika nego što je on želio.
 
[[Datoteka:Michelangelo Buonarotti, Plan for New Saint Peter's, Vatican.JPG|mini|<center>[[Michelangelo]]v plan<center>]]
Za gradnju najvećeg hrama bilo je potrebno puno novaca, a taj novac je najvećim dijelom potjecao od [[indulgencija|trgovine oprostima]].
 
[[Datoteka:L-Kuppel-Petersdom.png|mini|<center>Presjek i tlocrt današnje bazilike<center>]]
Godine [[1606|1606.]] zapovjedio je papa [[Pavle V.]] neka se vrate obliku latinskog križa s namjerom da se osigura više prostora. Tada je [[Carlo Maderno]] gradio uzdužnu lađu katedrale i baroknu fasadu i tako modificirao cijeli odnos kupole i pročelja. Danas se Michelangelova kupola, gledajući iz blizine, skriva iza masivne barokne fasade. Ispred fasade je [[portik]] s pet vrata koje vode u baziliku, na čijem vrhu su konjaničke skulpture Konstantina (Bernini) i Karla Velikog (Cornacchioni).
 
Obnova je započela [[1452.]] godine prema nacrtima [[Bernard Rosselini|Bernarda Rossellinija]], no radovi su tri godine kasnije, poslije smrti pape, obustavljeni; zidovi su se uzdizali jedva metar iznad površine zemlje. Prije pontifikata [[Julije II.|Julija II. ]] (1503.-1513.) nije bilo ozbiljnijeg pokušaja da se bazilika restaurira ili pregradi. Papa se sjetio starih nacrta i odlučio da ponovo započne gradnju te je nakon 50 godina ovo gradilište opet oživjelo. Papa je odlučio da obnovi drvenu baziliku na prikladan imperijalan rimski način, kao suvremenu suparnicu rimskim kupalištima i [[Panteon]]u.
Tek poslije posvete crkve, 18. studenog 1626., [[Bernini]], nasljednik Maderna, da dovrši građevinu i čitav njen okoliš. Berninijevo je djelo visoki [[tabernakul]] iznad glavnog oltara, ali prije svega njemu se ima zahvaliti za današnji izgled Petrovog trga. Pravi umjetnik gradnje osnovao je prekrasne [[kolonada|kolonade]] sa 284 stupa i 88 nosača koji okružuju u svoj svojoj cjelini taj jedinstveni trg. Bernini je, također, napravio i nacrte za 162 svetačka kipa na [[balustrada|balustradi]]. [[Obelisk]] 25 m visok, u sredini trga, potječe iz Egipta. [[Kaligula]] je ukrasio njime [[Neron]]ov cirkus. Godine [[1586|1586.]] transportirali su ga na današnje mjesto i ondje ga postavili.
 
Jedan dio nove Petrove crkve valjalo je predvidjeti kao mučeničku grobnicu ili komemorativnu crkvu. Crkve mučenika bile su obično kružnog tlocrta, a upravo u to vrijeme projektirao je [[Bramante]] sićušni ''[[Tempietto]] San Pietro'' u Monitoriju, janikulskom brežuljku, gdje se pogrešno mislilo da je svetac bio mučen. Isprva je, između mnogih nacrta, Julije II. upravo odabrao Bramanteovu crkvu u obliku istokračnog [[križ (kršćanstvo)|grčkog križa]] s četiri mala grčka križa u krakovima. Iznad središta trebala se izdizati golema glavna [[kupola]] koja se stepenasto uzdiže oponašajući Panteon. Četiri manje kupole su bile predviđene za četiri kraka križa.
== Unutrašnjost i ukrasi ==
[[Datoteka:Chorraum Altar St Peter Rom.jpg|thumb|upright=1.7|lijevo|<center>Glavni brod<center>]]
[[Datoteka:Basilique Saint-Pierre Vatican dome.jpg|thumb|upright|<center>[[Kupola]]<center>]]
[[Datoteka:Porta Santa.jpg|thumb|upright|<center>Sveta vrata<center>]]
[[Datoteka:Bernini Baldachino.jpg|thumb|upright|'''Oltar sv. Petra''' s [[Bernini]]jevim brončanim [[baldahin]]om i apsidom iza]]
[[Datoteka:Michelangelo's Pieta 5450 cropncleaned edit-2.jpg|thumb|<center>[[Pietà (Michelangelo)]]<center>]]
Unutar trijema iznad glavnog ulaza je poznat i potpuno obnovljeni [[mozaik]] ''Navicella'' (brodić), koji je za prvotnu baziliku izradio [[Giotto di Bondone|Giotto]] o prvoj Svetoj godini ([[1300|1300.]]).
 
U praksi međutim crkve centralnog tlocrta nisu prikladne za velike svečanosti u kojima sudjeluju tisuće ljudi i poslije [[1514.]] godine, kada je umro Bramante, za vrijeme njegovih nasljednika [[Rafael|Rafaela]] (do njegove smrti 1520.), fra [[Giovanni Giocondo|Giovannija Gioconde]] iz Verone i [[Giuliano da Sangallo|Giuliana da Sangalla]] promijenio se taj genijalni plan i došlo je do kompromisa. Dugo se vremena vodila prepirka ne bi li tlocrt u obliku [[križ (kršćanstvo)|latinskog križa]] bio bolji. Velik, ružan drveni model napravljen za [[Antonio da Sangallo mlađi|Antonija da Sangalla mlađeg]], koji je umro [[1546.]] godine, predstavlja kompromisno rješenje nekolicine problema, naročito po nespretnom miješanju središnjeg tlocrta i tlocrta latinskog križa. Njemu nedostaje Bramanteov osjećaj za klasičnu jednostavnost. Njegovo najistaknutije obilježje je neobičan most koji povezuje [[vestibul]] i glavni brod.
Posljednja vrata desno nazivaju se "Sveta vrata" (''Porta Santa'') i ona su otvorena samo za "Svete godine". Na Badnji dan papa, po osobitom obredu dolazi do tih vrata praćen svečanom procesijom i nakon što triput klekne i triput udari čekićem odstranjuje se zid i papa prvi njima ulazi u Baziliku. Na Sveta tri kralja poslije jubilarne godine vrata se ponovno zazidaju, uz posebnu svečanost. Moderne [[reljef]]e koji ukrašavaju ta vrata izradio je [[Vico Consorti]].
 
[[Michelangelo]], kojemu je papa [[Pavao III.]] 1547. zapovijedio neka nastavi gradnju<ref>Goldscheider, Ludwig: Michelangelo (6. izdanje), Oxford Oxfordshire: Phaidon, 1996., ISBN 0714832960</ref>, vratio se grčkom križu. Jedino je on, poput Bramantea, bio u stanju zamisliti pravo mjerilo ove velike građevine. Njegove ideje poznate su nam s nekoliko [[bakrorez]]a, nekoliko njegovih [[crtež]]a i drugog velikog drvenog modela. Michelangelo je nadmašio Bramanteov projekt jasnoćom i ekonomičnošću otvorivši tlocrt u kutovima, stvorivši tako jedinstven integrirani križ i četvorinu i jedinstven interijer. Michelangelo se nerado primio posla i pristao je nakon nagovaranja pape [[Pavao III.|Pavla III.]] Izjavio je, da je pristao samo iz ljubavi prema [[Bog]]u i u čast apostola.
Središnja vrata su "Vrata Filarete" (Porta di Bronzo) izradio je u 15. stoljeću Filaret za drevnu Konstantinovu baziliku, ugledavši se u Ghibertijeva vrata u Fienci. Njih uokviruju dvoja vrata iz suvremenog doba, Minguzzijeva "Vrata dobra i zla" (Porta del Bene e del Male), i Crocettijeva "Vrata svetih sakramenata" (Porta dei Sacramenti), a posljednja vrata s lijeva, tzv. "Vrata smrti" (Porta della Morte), na kojima su prikazani Isusova i Bogorodičina smrt, te smrt u svemiru, su najnovija (1964) i njih je napravio [[Giacomo Manzù]] za papu [[Ivan XXIII.|Ivana XXIII.]]
 
Najvažniji doprinos građevini svetog Petra što ga je genijalni kipar pridonio bila je blistava, uza svu veličinu, bestežinski djelujući, [[kupola]] iznad papinskog oltara (visoka 138 metara). Kupola je poduprta apsidijalnim galerijama, a iznutra je nose četiri masivna [[stub]]a, svaki u četvorini sa stranicama od 18 metara. Kamena rebra koja se dižu iz [[tambur]]a s kolonadom dvostrukih [[stup]]ova, da bi nosila lanternu na vrhu, povećavaju njen dinamični odnos. Nakon njegove smrti [[1564.]] godine, rad je preuzeo [[Giacomo Della Porta]] [[1573.]] godine, koji je ponešto promijenio projekt.
 
Kupolu su dovršili Michelangelovi nasljednici od [[1588.]] do [[1593.]] godine, dugo nakon njegove smrti, i vjerojatno lakšu i šiljastijeg oblika nego što je on želio.
 
Za gradnju najvećeg hrama bilo je potrebno puno novaca, a taj novac je najvećim dijelom potjecao od [[indulgencija|trgovine oprostima]].
 
Godine [[1606.]] zapovijedio je papa [[Pavao V.]] neka se vrate obliku latinskog križa s namjerom da se osigura više prostora. Tada je [[Carlo Maderno]] gradio uzdužnu lađu katedrale i baroknu fasadu i tako modificirao cijeli odnos kupole i pročelja. Danas se Michelangelova kupola, gledajući iz blizine, skriva iza masivne barokne fasade. Ispred fasade je [[portik]] s pet vrata koje vode u baziliku, na čijem vrhu su konjaničke skulpture Konstantina ([[Gian Lorenzo Bernini|Bernini]]) i Karla Velikog ([[Agostino Cornacchini|Cornacchini]]). Jedna od ukrašenih brončanih vrata zovu se [[Sveta vrata]] i otvorena su samo za jubilarnih godina.<ref>Pinto, Pio: The Pilgrim's Guide to Rome, San Francisco: Harper & Row 1975. ISBN 0060133880</ref>
 
Tek poslije posvete crkve, [[18. studenog]] [[1626.]], [[Bernini]], nasljednik Maderna, dovršii je građevinu i čitav njen [[okoliš]]. Berninijevo je djelo visoki [[tabernakul]] iznad glavnog oltara, ali prije svega njemu se ima zahvaliti za današnji izgled [[Trg svetog Petra|Petrova trga]]. Pravi umjetnik gradnje osnovao je prekrasne [[kolonada|kolonade]] sa 284 stupa i 88 nosača koji okružuju u svoj svojoj cjelini taj jedinstveni trg. Bernini je, također, napravio i nacrte za 162 svetačka kipa na [[balustrada|balustradi]]. [[Obelisk]] 25 m visok, u sredini trga, potječe iz Egipta. [[Kaligula]] je ukrasio njime [[Neron]]ov cirkus. Godine [[1586.]] transportirali su ga na današnje mjesto i ondje ga postavili.
 
== Unutrašnjost i ukrasi==
[[Datoteka:Chorraum Altar St Peter Rom.jpg|mini|upright=1.7|lijevo|<center>Glavni brod<center>]]
[[Datoteka:Basilique Saint-Pierre Vatican dome.jpg|mini|upright|<center>[[Kupola]]<center>]]
[[Datoteka:Porta Santa.jpg|mini|upright|<center>Sveta vrata<center>]]
[[Datoteka:Bernini Baldachino.jpg|mini|upright|'''Oltar sv. Petra''' s [[Bernini]]jevim brončanim [[baldahin]]om i apsidom iza]]
[[Datoteka:Michelangelo's Pieta 5450 cropncleaned edit-2.jpg|mini|<center>[[Pietà (Michelangelo)]]<center>]]
Unutar trijema iznad glavnog ulaza je poznat i potpuno obnovljeni [[mozaik]] ''Navicella'' (brodić), koji je za prvotnu baziliku izradio [[Giotto]] o prvoj Svetoj godini ([[1300.]]).
 
Posljednja vrata desno nazivaju se "Sveta vrata" (''Porta Santa'') i ona su otvorena samo za "Svete godine". Na [[Badnjak|Badnji dan]] papa, po osobitom obredu dolazi do tih vrata praćen svečanom procesijom i nakon što triput klekne i triput udari [[čekić]]em odstranjuje se zid i papa prvi njima ulazi u Baziliku. Na [[Bogojavljanje|Sveta tri kralja]] poslije jubilarne godine vrata se ponovno zazidaju, uz posebnu svečanost. Moderne [[reljef]]e koji ukrašavaju ta vrata izradio je [[Vico Consorti]].
 
Središnja vrata su "Vrata Filarete" (Porta di Bronzo) izradio je u 15. stoljeću [[Antonio di Pietro Averlino|Filaret]] za drevnu Konstantinovu baziliku, ugledavši se u Ghibertijeva vrata u Firenci. Njih uokviruju dvoja vrata iz suvremenog doba, [[Luciano Minguzzi|Minguzzijeva]] "Vrata dobra i zla" (Porta del Bene e del Male), i [[Venanzo Crocetti|Crocettijeva]] "Vrata svetih sakramenata" (Porta dei Sacramenti), a posljednja vrata s lijeva, tzv. "Vrata smrti" (Porta della Morte), na kojima su prikazani Isusova i Bogorodičina smrt, te smrt u svemiru, su najnovija (1964.) i njih je napravio [[Giacomo Manzù]] za papu [[Ivan XXIII.|Ivana XXIII.]]
 
U unutrašnjosti se osjeća božansko, harmonično prostranstvo najveće kršćanske crkve. Dojam veličine se može dobiti ako znamo da su [[putti]] (mali anđeli), na [[pandantiv]]ima kupole, veći od ljudske veličine, dok je centralni [[kanopos]] visok poput rimske palače.
Devedeset devet svjetala poredanih u polukrug oko oltara se čuva uvijek upaljenima kako bi osvijetlili grobnicu sv. Petra ispod oltara.
 
''Brončani [[baldahin]]'' iznad oltara, visok 29 metara, izradio je najveći [[barok]]ni kipar Bernini. Baldahin nose spiralni stupovi odliveni od brončanih dekoracija s Panteona, a na vrhu se nalazi golema skulpturalna kompozicija ''uznesenja sv. Petra''.
Dekoracija apside je isto tako djelo velikog kipara. Umjetnik je zamislio veliko barokno [[relikvija]]rno [[tron|prijestolje]] u pozlaćenoj bronci koje okružuje drveni tron za koji se vjeruje da je originalni tron sv. Petra. Iznad njega su veličanstvene trake "Svete svjetlosti" s golubicom [[Sveti Duh|Duha Svetoga]] i brojnim figurama u štukaturi.
 
Dekoracija apside je isto tako djelo velikog kipara. Umjetnik je zamislio veliko barokno [[relikvija]]rno [[prijestolje]] u pozlaćenoj bronci koje okružuje drveni tron za koji se vjeruje da je originalni tron sv. Petra. Iznad njega su veličanstvene trake "Svete svjetlosti" s golubicom [[Duh Sveti|Duha Svetoga]] i brojnim figurama u štukaturi.
Dva su monumentalna nadgrobna spomenika s obje strane oltarne apside: ''grobnica pape Pavla II.'' ([[Guglielno della Porta]] [[1575|1575.]]) i ''grobnica pape Urbana VIII.'' (Bernini [[1647|1647.]]). Uz četiri golema centralna stuba (pilastra) nalaze se skulpture [[svetac]]a od kojih je možda najljepši ''sv. Longinus s kopljem kojim je proboden Krist'' (Bernini). Ostale skulpture su: glasoviti ''brončani kip sv. Petra'' iz 13. stoljeća, ''Carica sv. Jelena'' Andree Bolgija, ''sv. Veronika'' Francesca Mochija i ''sv. Andrija'' Françoisa Duquesnoya.
 
Dva su monumentalna nadgrobna spomenika s obje strane oltarne apside: ''grobnica pape Pavla II.'' ([[Guglielno della Porta]] [[1575.]]) i ''grobnica pape Urbana VIII.'' (Bernini [[1647.]]). Uz četiri golema centralna stuba (pilastra) nalaze se skulpture [[svetac]]a od kojih je možda najljepši ''sv. Longinus s kopljem kojim je proboden Krist'' (Bernini). Ostale skulpture su: glasoviti ''brončani kip sv. Petra'' iz 13. stoljeća, ''Carica sv. Jelena'' Andree Bolgija, ''sv. Veronika'' Francesca Mochija i ''sv. Andrija'' Françoisa Duquesnoya.
Uz pilastre, u bazilici se nalaze mnogobrojni spomenici, kao npr. Kristina Švedska Carla Fontane, Berninijeva matilda iz Canosse (1635.), Canovini spomenici Klementu XIII., Urbanu VIII. I posljednjim Stuartima.
 
Uz pilastre, u bazilici se nalaze mnogobrojni spomenici, kao npr. [[Kristina Švedska]] Carla Fontane, Berninijeva matilda iz Canosse (1635.), Canovini spomenici papama Klementu XIII., Urbanu VIII. i posljednjim Stuartima.
U bazilici se nalazi i [[Pietà (Michelangelo)|Pietà]] koju je veliki Michelangelo isklesao s nepunih 25 godina za jubilej [[1500|1500.]] godine.
 
U bazilici se nalazi i [[Pietà (Michelangelo)| Pietà]] koju je veliki Michelangelo isklesao s nepunih 25 godina za jubilej [[1500.]] godine.
U ''Svetištu i muzeju riznice sv. Petra'' (''Tesoro'') nalazi se dragocjeni [[Donatello]]v [[ciborijum|ciborij]] i ''grobnica pape Siksta IV.'', djelo [[Antonio del Pollaiolo|Antonia del Pollaiola]].
 
U ''Svetištu i muzeju riznice sv. Petra'' (''Tesoro'') nalazi se dragocjeni [[Donatello]]v [[ciborij]] i ''grobnica pape Siksta IV.'', djelo [[Antonio del Pollaiolo|Antonia del Pollaiola]].
Ispod jednog od stubova kupole nalazi se ulaz u ''Vatikansku kriptu'' u kojoj se nalaze ostaci stare Konstantinove bazilike i grobnice dvadesetak [[pontifeks|pontifikanata]] (među kojima su [[Pio XII|Pio XII.]], [[Ivan XXIII.]], [[Pavle VI.]] i [[Ivan Pavao I.]]). Iskapanja ispod Konfesije donijela su važno otkriće koje je papa [[Pavao VI|Pavao VI.]] objavio [[26. 6.|26. lipnja]] [[1968|1968.]]: ''"Relikvije sv. Petra su identificirane na način koji možemo smatrati uvjerljivim"''.
 
Ispod jednog od stubova kupole nalazi se ulaz u ''Vatikansku kriptu'' u kojoj se nalaze ostaci stare Konstantinove bazilike i grobnice dvadesetak [[Pontifikat|pontifikanata]] (među kojima su [[Pio XII.]], [[Ivan XXIII.]], [[Pavao VI.]] i [[Ivan Pavao I.]]). Iskapanja ispod Konfesije donijela su važno otkriće koje je papa [[Pavao VI.]] objavio [[26. lipnja]] [[1968.]]: ''"Relikvije sv. Petra su identificirane na način koji možemo smatrati uvjerljivim"''.
== Dojmovi ==
"''Građevinu, koja svoju slavu u prvom redu zahvaljuje svojoj veličini i sjaju svoje opreme teže je opisati riječju od bilo koje druge građevine''", pisao je [[Carl Lutzow]] u svojem prije stotinu godina napisanom djelu o umjetnosti crkvene gradnje, "''a taj posao je tim teži budući da su temeljni oblici, u kojima se postavila gradnja i stil u kojem je izvedena po svojoj prirodi lišeni svake osobine i obilježja, streme prema nekoj sveobuhvatnoj općenitosti.''" Kao i kasniji kritičari Lutzow žali što su se odrekli Bramanteovog tlorisa forme grčkog križa. "''Jasno se osjeća kako je prvotna jedinstvena zamisao žrtvovana zahtjevu za masovnim razvijanjem raskoši''." Jacob Burckhardt je, naprotiv, mislio da utjecaj crkvenog prostora odlučujuće djeluje na rasvjetu i na broj ljudi. "U uskršnje jutro svatko zna da se nalazi u najvećoj zemaljskoj prostoriji na svijetu."
 
==Dojmovi==
Općeniti utisak crkvenog prostora sa svojim izjednačenim razmjerima, sa svojim efektima [[Perspektiva|perspektive]], boje i strujanjem svjetla djeluje fascinirajuće na neiskusnog promatrača. Onaj koji se obraća pojedinačnim dijelovima građevine, spomenicima i umjetninama - na njega će ta građevina ostavljati još veći utisak. Ali crkva Svetog Petra nije samo crkva i majstorsko djelo građevinske umjetnosti već ponajprije simbol univerzalnosti [[Hrišćanska crkva|Crkve]].
"''Građevinu, koja svoju slavu u prvom redu zahvaljuje svojoj veličini i sjaju svoje opreme teže je opisati riječju od bilo koje druge građevine''", pisao je [[Carl Lutzow]] u svojem prije stotinu godina napisanom djelu o umjetnosti crkvene gradnje, "''a taj posao je tim teži budući da su temeljni oblici, u kojima se postavila gradnja i stil u kojem je izvedena po svojoj prirodi lišeni svake osobine i obilježja, streme prema nekoj sveobuhvatnoj općenitosti.''" Kao i kasniji kritičari Lutzow žali što su se odrekli Bramanteovog tlorisa forme grčkog križa. "''Jasno se osjeća kako je prvotna jedinstvena zamisao žrtvovana zahtjevu za masovnim razvijanjem raskoši''." [[Jacob Burckhardt]] je naprotiv, mislio da utjecaj crkvenog prostora odlučujuće djeluje na rasvjetu i na broj ljudi. "U uskršnje jutro svatko zna da se nalazi u najvećoj zemaljskoj prostoriji na svijetu."
 
Američki filozof [[Ralph Waldo Emerson]] opisao je baziliku sv. Petra kao "ukras zemaljske kugle ... uzvišenu i lijepu."<ref>Ralph Waldo Emerson, 7. travnja 1833. godine</ref>
 
Općeniti utisak crkvenog prostora sa svojim izjednačenim razmjerima, sa svojim efektima [[Perspektiva|perspektive]], boje i strujanjem svjetla djeluje fascinirajuće na neiskusnog promatrača. Onaj koji se obraća pojedinačnim dijelovima građevine, spomenicima i umjetninama - na njega će ta građevina ostavljati još veći utisak. Ali bazilika svetog Petra nije samo crkva i majstorsko djelo građevinske umjetnosti već ponajprije simbol univerzalnosti [[Crkva|Crkve]].
 
== Arhiprezbiteri bazilike od 1053. godine ==
[[Papa]] imenuje arhiprezbitera, koji upravlja bazilikom. To su obično [[Talijani|talijanski]] [[kardinal]]i, ali bilo je i kardinala drugih narodnosti poput [[Englezi|Engleza]] Henryja Benedicta Stuarta i Edwarda Henrya Howarda i [[Španjolci|Španjolca]] Rafaela Merry del Vala i dr. Dva kardinala arhiprezbitera Giovanni Gaetano Orsini i Pietro Barbo kasnije su postali pape ([[Nikola III.]] i [[Pavao II.]]).
 
Popis [[arhiprezbiter]]a bazilike sv. Petra <ref>http://www2.fiu.edu/~mirandas/essay.htm Preuzeto 29. kolovoza 2011.</ref> :
 
{|
| style="vertical-align:top;" |
* Giovanni ([[1053]].)
* Deusdedit ([[1092]].)
* Azzo ([[1103]]. – [[1104]])
* Rustico de' Rustici (oko. [[1128]]. – [[1131]].?)
* Griffone ([[1138]]. – [[1139]].)
* Pietro (oko [[1140]].? – [[1144]].)
* Bernard ([[1145]]. ? – [[1176]]. ?)
* Giovanni da Sutri ([[1176.]]/'78. – [[1180]].)
* Ugolino di Segni (oko [[1191]]./1200. – 1206.)
* Guido Pierleoni (1206./'07. – [[1228]].)
* Stefano Conti (1229. – 1254.)
* Riccardo Annibaldi ([[1254]]. – 1276.)
* [[Nikola III.|Giovanni Gaetano Orsini]] ([[1276]]. – 1277.)
* Matteo Orsini Rosso (1277. ili 1288. – [[1305]].)
* Napoleone Orsini Frangipani (1306. – 1342.)
* Annibaldo di Ceccano (1342. – [[1350]].)
* Guillaume de La Jugie (1362. – 1365.)
* Rinaldo Orsini (1366. – 1374.)
* Hugues de Saint-Martial (1374. – 1378.)
* Philippe d'Alençon (1378. – [[1397]].)
| style="vertical-align:top;" |
* Cristoforo Maroni (1397. – [[1404]].)
* Angelo Acciaioli (1404. – 1408.)
* Antonio Calvi (1408. – 1411.)
* Pedro Fernandez de Frias (1412. – 1420.)
* Antonio Correr (1420. – 1434.)
* Giordano Orsini (1434. – [[1438]].)
* Giuliano Cesarini (1439. – 1444.)
* [[Pavao II.|Pietro Barbo]] (1445. – [[1464]].)
* Richard Olivier (1464. – 1470.)
* Giovanni Battista Zeno (1470. – 1501.)
* Juan López (1501.)
* Ippolito d'Este (1501. – 1520.)
* Marco Cornaro ([[1520]].)
* Franciotto Orsini (1520. – 1530.)
* Francesco Cornaro ([[1530]]. – 1543.)
* Alessandro Farnese (1543. – 1589.)
* Giovanni Evangelista Palotta (1589 – [[1620]].)
* Scipione Caffarelli-Borghese (1620. – 1633.)
* Francesco Barberini (1633. – [[1667]].)
* Carlo Barberini (1667. – 1704.)
| style="vertical-align:top;" |
* Francesco Nerli (1704. – 1708.)
* Annibale Albani (1712. – [[1751]].)
* Henry Benedict Stuart (1751. – 1807.)
* Romualdo Braschi- Onesti (1807. – 1817.)
* Alessandro Mattei (1817. – [[1820]].)
* Pietro Francesco Galleffi (1820. – 1837.)
* Giacomo Giustiniani (1837. – 1843.)
* Mario Mattei (1843. – 1870.)
* Niccola Clarelli Parracciani (1870. – [[1872]].)
* Edoardo Borromeo (1872. – 1881.)
* Edward Henry Howard (1881. – 1892.)
* Francesco Ricci Paracciani (1892. – [[1894]].)
* Mariano Rampolla del Tindaro (1894. – [[1913]].)
* Rafael Merry del Val ([[1914]]. – [[1930]].)
* Federico Tedeschini ([[1939]]. – [[1959]].)
* Paolo Marella ([[1961]]. – 1983.)
* Aurelio Sabattani ([[1983]]. – 1991.)
* Virgilio Noè ([[1991]]. – 2002.)
* Francesco Marchisano ([[2002]]. – 2006.)
* Angelo Comastri ([[2006]]. – )
|}
 
== Grobovi i relikvije ==
Postoji više od 100 [[grob]]ova u bazilici sv. Petra, mnogi se nalaze u [[katakomba]]ma ispod bazilike. To uključuje grobove 91. pape, [[Ignacije Antiohijski|sv. Ignacija Antiohijskog]], [[Oton II., car Svetog Rimskog Carstva|Otona II., cara Svetog Rimskog Carstva]], skladatelja [[Giovanni Pierluigi da Palestrina|Giovannija Pierluigija da Palestrine]] i dr. Tu su pokopani i progonjeni britanski plemići katoličke vjere [[James Francis Edward Stuart]] i njegova dva sina, [[Charles Edward Stuart]] i [[Henry Benedict Stuart]], kojima je papa [[Klement XI.]] dopustio dolazak u Vatikan. Također tu je pokopana i [[Marija Klementina Sobjeska]], supruga Jamesa Francisa Edwarda Stuarta i unuka [[Jan III. Sobjeski|Jana Sobjeskog]], zatim kraljica [[Kristina Švedska]], koja je abdicirala s prijestolja kako bi se preobratila na katoličanstvo, grofica [[Matilda Toskanska]], pristaša pape [[Grgur VII.|Grgura VII.]], tijekom [[Spor za investituru|Spora za investituru]] između pape i cara [[Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva|Henrika IV.]] Najnovija sahrana u bazilici je ona pape [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]], [[8. travnja]] [[2005]]. godine.
 
== Galerija ==
<center>
<gallery>
Datoteka:Vatikan Szent Peter kupola.jpg|Pogled na kupolu iz unutrašnjosti
Datoteka:St Peter's Square, Vatican City - April 2007.jpg|Pogled na [[Rim]] iz Bazilike.
Datoteka:Rome basilica st peter 011c.jpg|Brončani kip sv. Petra, pripisano [[Arnolfo di Cambio|Arnolfu di Cambiju]].
Datoteka:Pope Benedictus XVI blessing after messe.jpg|Papa [[Benedikt XVI.]] poslije [[Sveta misa|sv. mise]] u Bazilici.
Datoteka:Vatican City at Large.jpg|Pogled na Baziliku s rijeke [[Tiber]].
Datoteka:Reliquienschrein Papst Johannes XXIII - Petersdom.jpg|Grob pape [[Ivan XXIII.|Ivana XXIII.]]
Datoteka:AngelsBridgeAndBasilicaDiSanPietroAtNight.jpg|Pogled na Baziliku po [[noć]]i.
Datoteka:Roma-sanpietro20.jpg|Glavni ulaz.
Datoteka:St Peters Basilica Statues amk.jpg|Kipovi [[Isus]]a sa [[Ivan Krstitelj|sv. Ivanom Kristiteljem]] i [[Sveti Andrija|sv. Andrijom]] na vrhu fasade.
Datoteka:Vivianocodazzi stpetersbasilica.jpg|Bazilika na slici [[Viviano Codazzi|Viviana Codazzija]] oko [[1630]].
Datoteka:Minimundus Model St. Peter's basilica.jpg|Model Bazilike u parku [[Minimundus]] u [[Klagenfurt]]u.
Datoteka:List of Popes2.jpg|[[Popis papa]] u Bazilici.
</gallery>
</center>
 
== Vidi još ==
 
== Poveznice ==
{{Commonscat|Saint Peter's Basilica}}
* [[Rano hrišćanstvo|Rano kršćanstvo]]
* [[Renesansna arhitektura|Arhitektura renesanse]]
* [[Vatikanski muzeji]]
* [[crkvena arhitektura]]
* [[crkvena umjetnost]]
* [[lateranska bazilika]]
* [[bazilika sv. Marije Velike]]
* [[bazilika sv. Pavla izvan zidina]]
 
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.vatican.va/various/basiliche/san_pietro/index_it.htm Službena stranica bazilike sv. Petra]
* [http://www.saintpetersbasilica.org/ O arhitekturi Bazilike i slike]
* [http://www.saintpetersbasilica.org/ Virtualno putovanje Bazilikom]
* [http://maps.google.com/maps?q=vatican&ll=41.901806,12.455138&spn=0.004081,0.007298&t=h&hl=en Satelitska snimka Bazilike]
* [http://www.activitaly.it/inglese/monument/basilica_St_Peter_rome.htm Članak o Bazilici]
* [http://www.italyguides.it/us/roma/pietro.htm Članak i slike o Bazilici]
* [http://www.newadvent.org/cathen/13369b.htm Članak u Katoličkoj enciklopediji]
* [http://www.bing.com/maps/?v=2&cp=qzhbc0j14183&style=o&lvl=1&tilt=-90&dir=0&alt=-1000&scene=7471257&encType=1 Snimka Bazilike iz zraka]
 
==Izvori==
{{izvori}}
 
{{Commonscat|Saint Peter's Basilica}}
 
 
[[Kategorija:Vatikan]]