Program Apollo – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Brisanje šablona: Link FA. |
dopuna s hr.wiki |
||
Red 1:
[[Datoteka:
'''Svemirski program Apollo''' bio je treći svemirski program sa ljudskom posadom Američke civilne [[NASA|Nacionalne aeronautičke i svemirske agencije]], (NASA). Program je zaslužan za slanje prvih ljudi na [[Mjesec]]. Nakon [[program Mercury|programa Mercury]] koji je poslao prve amerikance u svemir, program Apollo je kao svoju prethodnicu oformio [[program Gemini]] - prvi američki program sa dvočlanom posadom čiji je cilj bio razvoj tehnologija potrebnih za slanje ljudi na Mjesec. Program Apollo kao NASA-in treći svemirski program sa ljudskom posadom bio je do tada najveći i najskuplji svemirski program te je između ostalog uključivao velik broj misija bez posade s probnim zadacima te ukupno 11 misija sa ljudskom posadom. Od tih 11 misija s posadom njih ukupno devet je poslalo ljude do mjeseca, od čega je šest misija sletilo na samu površinu mjeseca. Dvije misije (Apollo 7 i 9) su obavile zadatak provjere svemirskog broda i opreme u orbiti oko Zemlje, Apollo 8 je prvi poslao ljude u orbitu oko Mjeseca. Misija Apollo 10 je u svojstvu generalne probe za slijetanje provela ispitivanje lunarnog modula u orbiti oko Mjeseca, dok je u konačnici šest misija (Apollo 11, 12, 14, 15, 16 i 17) uspješno sletjelo na Mjesec te vratilo posadu na Zemlju. Iznimno, let Apolla 13 koji se trebao spustiti na Mjesec je zbog eksplozije servisnog modula gotovo završio havarijom, ali se posada ipak uspješno vratila na Zemlju bez slijetanja na mjesec. U ovom programu ukupno 26 ljudi je došlo do Mjeseca, od kojih je 12 ljudi sletilo na mjesec. Oni su izvršili razne površinske eksperimente na [[Mjesec|mjesečevoj]] površini koji su uključivali mehaniku tla, [[Seizmologija|seizmička]] ispitivanja, ispitivanja površinske [[Temperatura|temperature]], [[Magnetsko polje|magnetskog polja]] i [[Sunce|solarnih]] vjetrova.
Nakon početnih misija bez ljudske posade, Apollo 7, u kojoj je testiran ''Zapovjedni modul'' te Apollo 9, koji je testirao ''mjesečev modul ''za slijetanje na mjesec, bile su misije koje su obavljale zadatke u orbiti oko [[Zemlja|Zemlje]]. Naredne misije Apollo 8 i Apollo 10 testirale su različite komponente letjelice u [[Orbita|orbiti]] oko [[Mjesec]]a, te su snimili [[Fotografija|fotografije]] mjesečeve površine. Misije Apolo 11 i Apollo 12 bile su prve misije sa uspješnim slijetanjem na Mjesec. Apollo 13 nije uspio sletjeti na mjesečevu površinu zbog problema na uređajima, te je postao najveća akcija spašavanja iz svemira u povijesti svemirskih istraživanja.
Ukupni trošak Apollo programa koštalo je [[Sjedinjene Američke Države]] preko 19 milijardi [[Američki dolar|$]] što je bilo 34% proračuna [[SAD|američke]] [[NASA|Nacionalne aeronautičke i svemirske agencije]].
==Počeci==
[[SAD|Američki]] predsjednik [[Dwight David Eisenhower]] bio je idejni začetnik ideje o Apollo programu koji je trebao biti nastavak projekta letova u [[Zemlja|zemaljsku]] [[Orbita|orbitu]]. No međutim, [[1961]]., dolaskom na vlast [[SAD|američkog]] predsjednika [[John F. Kennedy|Johna Fitzgeralda Kennedyja]] Apollo program je preorijentiran prema osmišljavanju svemirske letjelice s ljudskom posadom koja ima zadaću slijetanja na [[Mjesec]]. Tu svoju zamisao [[John F. Kennedy]] objavio je [[25. svibnja]] [[1961]]. godine u svome obraćanju [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|američkom Kongresu]]:
"''...vjerujem da se ova nacija samoj sebi treba obvezati da postigne cilj kojim bi prije kraja ovog desetljeća dovela čovjeka na Mjesec i vratila ga sigurno nazad na Zemlju. Ni jedan projekt u svemiru u ovom razdoblju neće biti tako impresivan za čovječanstvo te važniji u dugoročnom istraživanju svemira; i nijedan neće biti tako težak i skup za ostvariti...''" ([[Kongres Sjedinjenih Američkih Država]] [[25. svibnja]] [[1961]].)
{{Zvuk|Discurso_de_Kennedy.ogg|Kennedyjevo obraćanje Kongresu}}
Gledajući odluku [[SAD|američkog]] predsjednika u kontekstu vremena, Apollo program je bio velikim dijelom motiviran i geopolitičkim razlozima, a sve u svijetlu [[Hladni rat|Hladnog rata]] i utrke u osvajanju svemira vođenom između [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] i [[SAD]]-a.
==Od ideje do realizacije==
Nakon što je bio poznat cilj cjelokupnog projekta znanstvenici [[NASA]]-e dobili su zadatak da ideju pretoče u praktično rješenje. To nije bio nimalo lak zadatak jer jedan od uvjeta je bio odvesti čovjeka na [[Mjesec]] i vratiti ga nazad bez rizika po njegov život što je bila vrlo zahtjevna zadaća za tadašnju svemirsku tehnologiju.
[[Datoteka:Ksc-69pc-442.jpg|mini|lijevo|250px|'''Raketa Saturn V''']]
Razmotrena su četiri moguća plana:
*'''''Direktno uspinjanje''''': Ovim planom je bilo predviđano upućivanje svemirskog broda izravno prema [[Mjesec]]u na koji bi sletio i vratio se istim pogonom. Ovaj plan je je zahtijevao puno veću raketu nego ijednu proizvedenu u to vrijeme.
*'''''Susret u Zemljinoj orbiti''''': Ovaj plan zahtijevao bi lansiranje dvije ''Saturn V'' rakete od kojih bi jedna sadržavala letjelicu za [[Mjesec]], a jedna gorivo. Letjelica za Mjesec bi u orbiti bila napunjena gorivom za Mjesec, te bi cjelokupna bila upućena na Mjesec i vratila se nazad.
*'''''Susret na mjesečevoj površini''''': Ovaj plan bi zahtijevao slanje na [[Mjesec]] dva svemirska broda. Jedan brod bi nosio motore pokretače te bi pristao na Mjesec. Isti bi bio praćen od zapovjednog broda pa bi na mjesečevoj površini pokretači bili prebačeni na zapovjedno vozilo kojim bi se astronauti onda vratili na Zemlju.
*'''''Susret u mjesečevoj orbiti''''': Ovaj plan, koji je bio usvojen [[1962]]., pripisuje se Johnu Houboltu, koristio je tehniku susreta u mjesečevoj orbiti. Prema tome planu svemirska letjelica bi bila modularna, sačinjena od ''zapovjednog modula'', ''servisnog modula'' i ''mjesečevog modula''. ''Servisni modul'' bi sadržavao sustave za održavanje života za posadu koja se treba sastojati od tri astronauta. Kruženje oko Mjeseca i slijetanje na površinu trebalo je prema planu trajati pet dana, a ''mjesečev modul'' bi se s dva astronauta, sa svrhom slijetanja na Mjesec, trebao odvojiti od ostatka letjelice, te nakon obavljenog zadatka vratiti nazad u orbitu gdje bi se ponovno spojio s ostatkom letjelice. U usporedbi s drugim planovima samo bi mali dio svemirskog broda trebao sletjeti na [[Mjesec]] pa bi se time na minimum smanjila težina za povratni let s Mjeseca, a time i snaga motora i količina goriva na tom dijelu letjelice. Na ''mjesečevom modulu'' bi slijedom toga postojao dio koji bi nakon završetka misije bio lansiran nazad u orbitu te bi se pripojio ostatku letjelice.
Cjelokupna misija bila bi izvedena s jednom raketom Saturn V. Jedina mana koju su isticali kritičari plana je bila u opasnostima koje su proizlazile iz relativno mnogo spajanja i odvajanja dijelova letjelice.
==Letjelica==
[[Datoteka:Modulo Comando e Serviço Apollo.gif|mini|250px|lijevo|'''Zapovjedni i servisni modul''']]
[[Datoteka:Modulo Lunar.gif|mini|150px|'''Mjesečev modul''']]
Apollo je bio trodjelni svemirski brod koji se sastojao od:
*'''''zapovjednog modula''''' kojem je svrha bila služiti kao nastamba za astronaute, te za upravljanje svemirskim letom.
*'''''servisnog modula''''' koji je služio za pogon letjelice i kao logistička podrška cjelokupnoj letjelici i astronautima.
*'''''mjesečevog modula''''' koji je služio da dvojicu astronauta spusti na [[Mjesec|mjesečevu]] površinu te ih vrati u mjesečevu [[Orbita|orbitu]].
==Misije Apollo bez ljudske posade==
Prije stvarnog početka svemirskog programa Apollo izvršeno je mnogo testiranja pogonskih raketa i lansirnih rampi, što je bio preduvjet da se uđe u realizaciju samog projekta. Stvarnim vremenom početka realizacije programa mogla bi se smatrati [[1966]]. godina kada su počela testiranja pogonskih raketa koje će kasnije Apollo odvesti u svemir kao i testiranja sastavnih komponenti same svemirske letjelice.
Misije bez ljudske posade bile su slijedeće:
*''AS–201'' – Prvo lansiranje rakete Saturn IB i prve verzije ''zapovjednog modula''. Lansiranje izvršeno [[26. veljače]] [[1966]].
*''AS–203'' – Istraživanje utjecaja bestežinskog stanja na tankove s gorivom rakete Saturn-IVB. Lansiranje izvršeno [[5. srpnja]] [[1966]].
*''AS–202'' – Suborbitalni testni let ''zapovjednog'' i ''servisnog'' modula. Lansiranje izvršeno [[25. kolovoza]] [[1966]].
*''Apollo 4'' – Prvo lansiranje rakete Saturn V. Lansiranje izvršeno [[9. studenog]] [[1967.]].
*''Apollo 5'' – Testiranje ''mjesečevog modula'' lansiranog na raketi Saturn IB u zemljinu orbitu . Lansiranje izvršeno [[22. siječnja]] [[1968]].
*''Apollo 6'' – Pokušaj lansiranja Zapovjednog modula u mjesečevu orbitu raketom Saturn V. Lansiranje izvršeno [[4. travnja]] [[1968]].
==Misije Apollo s ljudskom posadom==
Sveukupno je bilo jedanaest misija sa ljudskom posadom. Od njih su devet bile do mjeseca, a njih je šest završilo spuštanjem ljudi na mjesec
===Apollo 7===
{{glavni|Apollo 7}}
Posada: [[Wally Schirra]] (zapovjednik), [[Donn Eisele]] i [[Walt Cunningham]].
[[Datoteka:As7-3-1545.jpg|mini|250px|'''Odvajanje Apolla 7 od rakete''']]
Svemirska letjelica Apollo 7 lansirana je uspješno iz [[Svemirski centar John F. Kennedy|Svemirskog centra John F. Kennedy]] pored [[Cape Canaveral]]a na [[Florida|Floridi]] [[11. listopada]] [[1968]]. Letjelica je stavljena u [[Orbita|orbitu]] od 227.8 x 283.4 kilometra (ili 123 x 153 nautičke milje).
Primarni cilj Apolla 7 bilo je testiranje pogonskih motora, zapovjednog i servisnog modula kao i testiranje posade prilikom ručnog upravljanja letjelicom. Nakon jedanaest dana leta zapovjedni modul je prošao brojne testove, a svi sustavi na letjelici funkcionirali su onako kako je bilo predviđeno. Pogonski sustav zapovjednog modula koji će imati zadaću izbacivanja zapovjednog modula u [[Mjesec|mjesečevu]] orbitu funkcionirao je prema planu.
Misija je obišla [[Zemlja|zemljinu]] orbitu 163 puta te iz orbite poslala prve žive [[Televizija|televizijske]] snimke iz [[svemir]]a koje su mogli promatrati milijuni ljudi širom svijeta. Letjelica je normalno izišla iz orbite, ušla u zemljinu [[Atmosfera|atmosferu]] te se spustila u [[Atlanski ocean]] u blizini [[Bermudi|Bermudskog otočja]] sa samo 2 kilometra odstupanja od mjesta gdje je bilo predviđeno mjesto spuštanja.
===Apollo 8===
{{glavni|Apollo 8}}
Posada: [[Frank Borman]] (zapovjednik), [[James A. Lovell Jr.]] i [[William A. Anders]]
[[Datoteka:Ap8-KSC-68PC-329.jpg|mini|250px|'''Apollo 8 na raketi Saturn pri uzlijetanju''']]
[[Datoteka:Earth-moon.jpg|mini|200px|lijevo|'''Zemlja snimljena iz Apolla 8''']] Apollo 8 je bio drugi let s ljudskom posadom u programu i prva misija u povijesti s ljudskom posadom koja je ušla u orbitu oko [[Mjesec|mjeseca]]. Letjelica je uspješno lansirana [[21. prosinca]] [[1968]]. iz [[Svemirski centar John F. Kennedy|Svemirskog centra John F. Kennedy]].
Prilikom lansiranja prvi puta je s ljudskom posadom korištena raketa Saturn V koja će kasnije biti okosnica svih letova na Mjesec. Zadatak ove misije bio je postići operativno iskustvo posade u upravljanju letjelicom, testirati sustave zapovjednog modula, testirati komunikacijske sustave, te testirati sustave za održavanje života u [[Orbita|orbiti]] oko [[Mjesec]]a. Posada je fotografirala [[Mjesec|mjesečevu]] površinu i to s bliže i dalje strane [[Mjesec]]a, tako dobijajući [[Topografija|topografske]] podatke i druge znanstveno važne informacije o Mjesecu važne za buduće Apollo misije. Prilikom ove misije astronauti [[Frank Borman]], [[William A. Anders]] i [[James A. Lovell Jr.]] bili su prvi ljudi koji su vidjeli [[Mjesec]] s dalje, Zemlji nevidljive strane.
Letjelica je težila od 28.817 kilograma što je bila težina zapovjednog i servisnog modula, uključujući potisnike i potrošna sredstva na letjelici. Letjelica i posada uspješno su sletjeli na Zemlju nakon nešto više od šest dana leta.
===Apollo 9===
{{glavni|Apollo 9}}
Posada: [[James McDivitt]] (zapovjednik), [[David Scott]] i [[Russell Schweickart]].
[[Datoteka:Gumdrop_Meets_Spider_-_GPN-2000-001100.jpg|mini|lijevo|250px|'''Astronaut [[David Scott]] pri izlasku izvan letjelice''']]
Letjelica Apollo 9 lansirana je iz [[Svemirski centar John F. Kennedy|Svemirskog centra John F. Kennedy]] [[3. ožujka]] [[1969]]. Ovo je bio prvi let u svemir mjesečevog modula s posadom sa zadatkom osposobljavanja mjesečevog modula (zvanog Pauk) za operacije na [[Mjesec]]u. Prilikom leta u [[Zemlja|zemljinoj]] [[Orbita|orbiti]] koji je trajao deset dana mjesečev modul bio je od ostatka letjelice odvojen približno 70 sati pri čemu je testirano razdvajanje od zapovjednog modula, samostalni let mjesečevog modula i pristajanje uz zapovjedni modul. Kao rezultat nepovoljnog vremena u planiranom pristanišnom području, Apollo 9 je završio je ranije orbitiranje te se uspješno vratio na Zemlju.
===Apollo 10===
{{glavni|Apollo 10}}
Posada: [[Thomas Stafford]] (zapovjednik), [[John W. Young]] i [[Eugene Andrew Cernan]].
[[Datoteka:Apollo 10 LEM Mond.jpg|mini|250px|'''Mjesečev modul Apolla 10 iznad mjesečeve površine''']]
Ova Apollo misija bila je druga misija kojoj je zadatak bio uputiti se u orbitu oko [[Mjesec]]a s cjelokupnom letjelicom koja se ovaj put sastojala od svih sastavnih dijelova: zapovjednog modula, servisnog modula (kojeg su zvali Charlie Brown) i mjesečevog modula (kojeg su zvali Snoopy). Letjelica Apollo 10 lansirana je uspješno iz [[Svemirski centar John F. Kennedy|Svemirskog centra John F. Kennedy]] [[18. svibnja]] [[1969]].
Primarni zadaci ove misije bili su osposobljavanje i testiranje posade, uređaja i letjelice za pružanje podrške letjelici i posadi koja će u slijedećoj misiji izvršiti zadatak slijetanja na [[Mjesec]], kao i testiranje samog mjesečevog modula u uvjetima mjesečeve orbite i okoliša. Može se reći da je ova misija bila generalna proba za stvarno slijetanje na Mjesec u misiji Apollo 11.
[[22. svibnja]] [[1969]]. [[Thomas Stafford]] i [[Eugene Andrew Cernan]] ušli su u mjesečev modul te aktivirali potisnike kako bi ga odvojili od zapovjednog modula što je uspješno učinjeno pa se mjesečev modul našao u [[Mjesec|mjesečevoj]] [[Orbita|orbiti]] što je omogućilo da se približe Mjesecu na do tada najbližu točku od 8,9 km iznad površine. Svi sustavi na mjesečevog modula tijekom samostalnog leta bili testirani uključujući komunikacijske uređaje, pogon, kontrolne uređaje i [[radar]].
Mjesečev i zapovjedni modul spojili su se [[23. svibnja]] nakon 8 sati razdvojenosti i 31 orbite oko Mjeseca. Svi sustavi na letjelici funkcionirali su dobro izuzev sustava za automatsko navođenje mjesečevog modula.
Posada je tijekom leta načinila detaljne fotografije te uputila izravne televizijske snimke mjesečeve površine koje su viđene diljem svijeta. Zapovjedni modul iz ove misije nalazi se u Muzeju znanosti u [[London]]u.
===Apollo 11===
{{glavni|Apollo 11}}
Posada: [[Neil Armstrong]] (zapovjednik), [[Michael Collins (astronaut)|Michael Collins]] i [[Buzz Aldrin]].
[[Datoteka:5927 NASA.jpg|mini|250px|'''Mjesečev modul Apolla 11 na površini Mjeseca''']]
Letjelica Apollo 11 lansirana je uspješno iz [[Svemirski centar John F. Kennedy|Svemirskog centra John F. Kennedy]] [[16. srpnja]] [[1969]]. Ova misija je bila najslavnija misija programa Apollo koja je prva imala zadatak sletjeti na površinu [[Mjesec]]a, nakon izvršenog zadatka uzletjeti i sigurno vratiti ljudsku posadu nazad na Zemlju.
Letjelica je nakon 76 sati od lansiranja ušla u Mjesečevu [[Orbita|orbitu]]. Nakon odmora [[Neil Armstrong]] i [[Buzz Aldrin]] ušli su u mjesečev modul kako bi ga pripremili za put prema i slijetanje na [[Mjesec|mjesečevu]] površinu. Nakon priprema mjesečev modul s dva astronauta odvojio se od zapovjednog i servisnog modula te krenuo prema [[Mjesec]]u. Mjesečev modul sletio je na površinu Mjeseca, na područje Mora mira, [[20. srpnja]] [[1969]]. u 20,17 [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]]. Sletjevši, astronauti su pojeli svoj prvi obrok na Mjesecu te odlučili započeti operacije na površini prije nego je to planirano. Tijekom iskrcavanja na površinu [[21. srpnja]] u 2,56 [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] mjesečev modul je s površine Mjeseca slao živu televizijsku snimku.
{{Zvuk|Pouso_da_Apollo_11_na_Lua.ogg|Konverzacija posade mjesečevog modula Apolla 11 s Houstonom prilikom slijetanja}}
{{Video|A11v 1094228.ogg|Buzz Aldrin iskrcava se na Mjesec}}
[[Neil Armstrong]] je u tim povijesnim trenucima izgovorio čuvenu rečenicu ''"ovo je mali korak za čovjeka ali divovski skok za čovječanstvo"''. [[Buzz Aldrin]] se nedugo nakon toga također pojavio te pješice prešao preko Mjesečeve površine. Tom je prilikom skupljeno preko 23 kilograma materijala s površine Mjeseca koje je kasnije bilo predmet analiza na Zemlji. Nakon završenog zadatka posada je u 17,54 [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] ušla u mjesečev modul te se uspješno odvojila od površine Mjeseca.
{{Zvuk|Frase_de_Neil_Armstrong.ogg|Neil Armstrong: "Ovo je mali korak za čovjeka ali divovski skok za čovječanstvo"}}
Nakon uspješnog uspona i ulaska u mjesečevu orbitu mjesečev modul je pristao uz zapovjedni i servisni modul te je cjelokupna letjelica usmjerena ka Zemlji. Dana [[24. srpnja]] letjelica je uspješno sletjela na Zemlju na [[atol]] Johnston u blizini [[Havaji|Havaja]] gdje ih je pokupio [[SAD|američki]] ratni brod. Ovim uspjehom Apolla 11 cilj koji je bio zacrtan programom Apollo bio je postignut. Cjelokupne [[Sjedinjene Američke Države]] posadu Apolla 11 dočekale su kao heroje.
===Apollo 12===
{{glavni|Apollo 12}}
Posada: [[Pete Conrad]] (zapovjednik), [[Richard F. Gordon, Jr.]] i [[Alan Bean]].
[[Datoteka:Apollo 12 luogo allunaggio.jpg|mini|600px|'''Mjesečev modul Apolla 12 na površini Mjeseca''']] Apollo 12 je imao zadaću da se posveti znanstvenom istraživanju [[Mjesec]]a skupljajući uzorke unutar pola kilometra od mjesta slijetanja mjesečevog modula. Letjelica Apollo 12 lansirana je uspješno iz [[Svemirski centar John F. Kennedy|Svemirskog centra John F. Kennedy]] [[14. studenog]] [[1969]]. Nakon što je letjelica ušla u [[Mjesec|mjesečevu]] orbitu astronauti [[Pete Conrad]] i [[Alan Bean]] ušli su u mjesečev modul koji se ubrzo odvojio od zapovjednog modula u kojem je ostao [[Richard F. Gordon, Jr.]]
Dana [[19. studenog]] [[1969]]. Mjesečev modul sletio je oko 120 kilometara (75 milja) jugoistočno od kratera Lansberg. Tijekom dviju šetnji po Mjesecu koje su ukupno trajale 7 sati i 45 minuta astronauti su skupljali uzorke s mjesečeva tla kao i [[Geologija|geološki]] važne uzorke dobijene bušenjem tla. Astronauti su također u aluminijsku foliju uhvatili uzorke [[Sunčev vjetar|solarnog vjetra]], te snimili mnogo fotografija mjesečeve površine.
Nakon leta nazad letjelica je uspješno sletjela na Zemlju dana [[24. studenog]] [[1969]]. u 20,58 [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]].
===Apollo 13===
{{glavni|Apollo 13}}
Posada: [[James A. Lovell]] (zapovjednik), [[John L. Swigert]] i [[Fred W. Haise]]
[[Datoteka:Apollo13 - SM after separation.jpg|mini|200px|'''Servisni modul Apolla 13 nakon havarije''']]
Apollo 13 je bila prva misija na kojoj su se pojavili određeni problemi koji su, na sreću po astronaute, uspješno prebrođeni, no misija nije ispunila zadani zadatak. Letjelica Apollo 13 lansirana je uspješno iz [[Svemirski centar John F. Kennedy|Svemirskog centra John F. Kennedy]] [[11. travnja]] [[1970]]. Trebala je biti upućena sa [[Zemlja|Zemlje]] prema [[Mjesec|mjesečevoj]] regiji Fra Mauro.
Tijekom prvih 46 sati leta letjelica je bila u dobrom stanju. No devet sati kasnije spremnik s [[kisik]]om na servisnom modulu je ekspodirao što je prekinulo dotok zraka, [[Električna energija|električne energije]], svjetla i vode u letjelicu, sve to na udaljenosti od 321.869 kilometara od Zemlje. Zapovjednik [[James Lovell]] zamijetio je istjecanje plinova u svemir a u letjelici se počelo teško disati, pa je zapovijeđena promjena plana i okretanje letjelice prema Zemlji. Kako je sustav za navigaciju također bio u kvaru posada se morala orijentirati prema [[Sunce|Suncu]], a ujedno se morala brinuti kako bi očuvala zalihe kisika i hrane za put prema nazad. Unutrašnjost letjelice se ohladila pa se posada povukla u mjesečev modul, te je čitava kompozicija nakon okreta oko mjeseca ubrzana djelovanjem mjesečeve gravitacije krenula natrag prema zemlji, te su pri ulasku u zemljinu atmosferu odbačeni servisni i mjesečev modul. Prije toga se posada vratila u zapovjedni modul koji je jedini bio predviđen za povratak na zemlju.
Nakon svih nastalih problema ovako osakaćena letjelica je ipak uspjela prevaliti put pa se posada uspješno dana [[17. travnja]] [[1970]]. u 18:07 [[Koordinirano svjetsko vrijeme|UTC]] spustila u [[Tihi ocean]] skoro četiri dana nakon eksplozije.
===Apollo 14===
{{glavni|Apollo 14}}
Posada: [[Alan Shepard]] (zapovjednik) [[Stuart Roosa]] i [[Edgar Mitchell]]
{{Video|Ap14 flag.ogg|Posada Apolla 14 razvija američku zastavu na Mjesecu}}
[[Datoteka:Apollo 14 Shepard.jpg|mini|250px|'''[[Alan Shepard]] drži [[SAD|američku]] zastavu na mjesečevoj površini''']]
Letjelica Apollo 14 lansirana je uspješno iz [[Svemirski centar John F. Kennedy|Svemirskog centra John F. Kennedy]] [[31. siječnja]] [[1971]]. Planirano mjesto za pristajanje na [[Mjesec|mjesečevoj]] površini bila je regija Fra Mauro koja je bila predviđena za slijetanje i u prethodnoj misiji Apolla. Ta mjesečeva regija odabrana je iz razloga što su na njoj najvidljivija razna [[Geologija|geološka]] oblikovanja mjesečeve površine poznata kao Fra Mauro formacije. Samo mjesto slijetanja bilo je vrlo blizu onog mjesta koje je bilo predviđeno za slijetanje Apolla 13.
Letjelica je na površinu [[Mjesec]]a pristala [[5. veljače]] [[1971]]. U mjesečevom modulu su bili zapovjednik [[Alan Shepard]] i astronaut [[Edgar Mitchell]] koji su na [[Mjesec]]u izvršili razne površinske eksperimente što im je bilo olakšano uvođenjem transportera opreme koji je bio novost u odnosu na misiju Apollo 13. Astronauti su na Mjesecu proveli ukupno 9 sati i 21 minutu. Zanimljivost je da netom nakon što je završio svoju mjesečevu šetnju, zapovjednik [[Alan Shepard]] bio prva osoba koja je na mjesečevoj površini udarila lopticu za [[golf]].
Nakon uspješnog uspinjanja u [[Mjesec|mjesečevu]] [[Orbita|orbitu]] mjesečev modul se spojio sa zapovjednim modulom. Letjelica je usmjerena ka Zemlji te se na nju uspješno spustila [[9. veljače]] [[1971]].
===Apollo 15===
{{glavni|Apollo 15}}
Posada: [[David Scott]] (zapovjednik), [[Alfred Worden]] i [[James Irwin]].
[[Datoteka:NASA Apollo 17 Lunar Roving Vehicle.jpg|mini|250px|'''Mjesečevo vozilo''']]
Letjelica Apollo 15 lansirana je uspješno iz [[Svemirski centar John F. Kennedy|Svemirskog centra John F. Kennedy]] [[26. srpnja]] [[1971]]. Apollo 15 je bio misija koja je prva imala mogućnost da na [[Mjesec]]u vrši razna ispitivanja u dužem vremenskom periodu zbog svoje poboljšane i naprednije opreme i instrumenata ali i zbog količine opreme koja je ponešena na [[Mjesec]]. U funkciju je prvi puta stavljeno 40.000.000 [[Američki dolar|$]] vrijedno vozilo za kretanje po Mjesecu koje je moglo doseći brzinu od 16 [[km/h]] površinom Mjeseca. Apollo 15 je bila prva u nizu od tri naprednije misije koje su planirane Apollo programom.
Mjesečev modul Apolla 15 je na [[Mjesec]] sletio [[30. srpnja]] [[1971]]. Primarni znanstveni ciljevi ove misije bili su promatranje mjesečeve površine, uzimanje uzoraka s površine i njihov pregled kao o promatranje površinskih obličja na unaprijed odabranom području Hadley-Apeninske regije. Posada je obavila tri šetnje po [[Mjesec]]u ukupnog trajanja 18 sati i 33 minute. Prvi puta je tijekom uzlijetanja mjesečevog modula s površine Mjeseca odaslana direktna [[Televizija|televizijska]] snimka uzlijetanja te je snimljena šetnja koju je [[James Irwin]] obavio u svemirskom prostoru. Letjelica se uspješno spustila na Zemlju [[7. kolovoza]] [[1971]]. u blizini [[Havaji|Havaja]].
===Apollo 16===
{{glavni|Apollo 16}}
Posada: [[John W. Young]] (zapovjednik), [[Thomas K. Mattingly]] i [[Charles Duke Jr.]].
{{Video|Ap16_rover.ogg|Mjesečevo vozilo}}
Letjelica Apollo 16 lansirana je uspješno iz [[Svemirski centar John F. Kennedy|Svemirskog centra John F. Kennedy]] [[16. travnja]] [[1972]]. Posada je uspješno letjelicu dovela na [[Mjesec]] te je tijekom boravka na njemu obavila puno zanimljivih eksperimenata i uzela mnogo uzoraka tla. Naročito su bili zanimljivi uzorci tla s ruba jednog kratera koji je nastao udarom [[meteor]]a.
Na [[Mjesec|mjesečevoj]] površini su [[John W. Young]] i [[Charles Duke Jr.]] obavili tri šetnje u ukupnom trajanju od 20 sati i 17 minuta. Sveukupno njih dvojica su na [[Mjesec]]u proveli 71 sat. Nakon obavljenog zadatka mjesečev modul uspješno se odvojio od mjesečeve površine i spojio sa zapovjednim modulom. Kad se letjelica našla u orbiti oko mjeseca posada je otkrila kvar na motoru zapovjednog modula. Stoga je zapovjedni modul otpušten, a nastavak puta je prošao bez njega. Letjelica je na Zemlju uspješno sletjela [[27. travnja]] [[1972]]. u blizini [[Uskršnji otok|Uskršnjeg otoka]] u [[Tihi ocean|Tihom Oceanu]].
===Apollo 17===
{{glavni|Apollo 17}}
Posada: [[Eugene Cernan]] (zapovjednik), [[Ronald Evans]] i [[Harrison Schmitt]].
{{Video|Ap17 strolling.ogg|Posada Apolla 17 u šetnji Mjesecom}}
[[Datoteka:Apollo_17_Night_Launch_-_GPN-2000-001150.jpg|mini|250px|'''Noćno uzlijetanje Apolla 17''']]
Prva faza intenzivnog ljudskog istraživanja [[Mjesec]]a završila je s misijom Apollo 17. Mnoga znanstvena pitanja u vezi Mjeseca bila su odgovorena tijekom intenzivnog istraživanja koje su učinile misije Apollo. Ova misija imala je zadaću samo produbiti dosadašnja saznanja i opažanja.
Letjelica Apollo 17 lansirana je uspješno iz [[Svemirski centar John F. Kennedy|Svemirskog centra John F. Kennedy]] [[7. prosinca]] [[1972]]. Temeljni cilj misije bio je uzeti i istražiti uzorke stijenja s uzvišenja te izvršiti [[Geologija|geološka]] istraživanja uzoraka.
Zapovjednik [[Eugene Cernan]] i astronaut [[Harrison Schmitt]], koji je bio profesionalni geolog, obavili su tri šetnje po [[Mjesec]]u u ukupnom trajanju od 22 sata i 2 minuta. Ekipa je osim površinskih istraživanja i opažanja obavila i cijeli niz [[orbita]]lnih opažanja i snimanja. Tijekom jedne vožnje mjesečevo vozilo doživjelo je prvi sudar i oštećenja.
Nakon završenih istraživanja mjesečev modul uspješno je uzletio s mjesečeve površine te se, spojivši se s ostatkom letjelice, uputio prema Zemlji. Letjelica je na Zemlju uspješno sletjela [[19. prosinca]] [[1972]].
===Otkazane misije Apollo===
Nakon misije Apollo 17 otkazane su još tri misije i to: Apollo 18, Apollo 19 i Apollo 20 i to zbog smanjenja proračuna namijenjenog daljnjem istraživanju Mjeseca.
==Osporavanja i teorija zavjere==
{{glavni|Teorije zavjere o slijetanju na Mjesec}}
U vezi programa Apollo postoje teorije zavjere prema kojima je NASA lažirala slijetanja na Mjesec kako bi pobjedila Ruse u svemirskoj utrci.
==Značenje programa Apollo za dalji razvoj svemirske tehonologije==
[[Datoteka:The Earth seen from Apollo 17.jpg|mini|250px|'''Fotografija Zemlje snimljena iz Apolla 17''']]
Kako su nakon misije Apollo 17 drastično smanjena novčana sredstva namijenjena daljem istraživanju [[Mjesec]]a proizvedene rakete Saturn V iskorištene su za ostvarivanje svemirskog programa [[Skylab]], a ostali primjerci rakete postali su muzejski izlošci.
Slijedeća generacija svemirskih brodova nazvanih [[Orion (letjelica)|Orion]], koju [[NASA]] trenutačno razvija kao zamjenu za Space Shuttleove, uvelike je inspirirana letjelicama Apollo. Čak će se za pogon gornjeg stupnja rakete-nosača koristi raketni motor J-2X, redizajnirana verzija motora J-2 koji se koristio na raketama Saturn. Jedna od bitnih razlika je što će se letjelice Orion prizemljivati na kopnu za razliku od Apolla koji se prizemljivao na moru. Nadalje, razlika će biti i u tome što će mjesečev modul na Orionu biti posebno lansiran sa Zemlje te će se u [[Zemlja|zemljinoj]] [[Orbita|orbiti]] spojiti s ostatkom letjelice, na [[Mjesec]] će sletjeti u polarnoj regiji a ne kao Apollo u [[ekvator]]ijalnom dijelu Mjeseca, a umjesto da jedan astronaut ostane u letjelici u orbiti oko mjeseca dok se ostali spuštaju na mjesec, kompletna posada će se spustiti na mjesec dok će letjelica Orion bespilotno kružiti u orbiti oko mjeseca.
Apollo program stimulirao je razvoj mnogih područja [[Tehnologija|tehnologije]]. [[Računalo]] koje je bilo namijenjeno navođenju misija Apollo kasnije je iskorišteno u razvoju [[Nuklearno oružje|nuklearnih]] projektila ''Minuteman'', a također i kao začetak istraživanja i razvoja [[mikroprocesor]]a. Računalom upravljani stroj koji je izrađivao komponente za letjelice Apollo našao je svoju primjenu pri preciznoj izradi komponenti u raznim područjima tehnologije.
[[Fotografija|Fotografije]] i [[televizija|televizijske]] snimke koje su misije Apollo poslale na [[Zemlja|Zemlju]], uvelike su promijenile poimanje Zemlje i [[Mjesec]]a kod čovječanstva koje je shvatilo koliko je naša planeta mala i krhka u [[svemir]]u i koliko je njezino očuvanje bitno i presudno za našu budućnost. Snimke su dovele do razmaha znanstveno-fantastične literature i [[film]]a te kod mnogih znanstvenika i umjetnika otvorile prostor novih spoznaja koje će jednom u budućnosti dovesti do čovjekovih novih koraka u svemir i kolonizacije novih svjetova.
==Vanjske poveznice==
{{Commons|Project Apollo}}
*http://www.nasm.si.edu/collections/imagery/Apollo/apollo.htm
*http://www.lpi.usra.edu/expmoon/apollo_landings.html
*http://science.ksc.nasa.gov/history/apollo/apollo.html
*http://www.apolloarchive.com/apollo_gallery.html
{{NASA}}
{{Link FA|eo}}
{{Link FA|fr}}
{{Link FA|pt}}
[[Kategorija:Astronautika u SAD-u]]
[[Kategorija:NASA]]
[[Kategorija:Istraživanje Mjeseca]]
[[Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]]
[[Kategorija:Historija SAD-a 1945.-1989.]]
{{commonscat|Apollo program}}
| |||