Banat u Drugom svjetskom ratu – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
preuzeto sa sr wiki
 
Nema sažetka izmjene
Red 64:
** Protestanti = 37.179 (6,56 %)
** Ostali = 11.932 (2,11 %)
 
== Narodnooslobodilačka borba u Banatu ==
 
U nameri da se aktivisti i simpatizeri [[KPJ]] spasu od hapšenja posle napada Nemačke na SSSR, koje je dobilo masovne razmere (samo u Banatu oko 400 lica), partijsko rukovodstvo je kompromitovane komuniste počelo da uključuje u partizanske odrede. U julu i avgustu u Banatu je obrazovano više narodnooslobodilačkih partizanskih odreda: Južnobanatski (11. jula), Melenački, Aleksandrovačko-karađorđevački, Petrovgradski, Mokrinski, Dragutinovački, Kumanački i poslednji u julu Kikindski. Početkom avgusta obrazovan je Stajićevski odred, a 12. avgusta Margitički (banatsko-dubički). Van naselja našlo se i nekoliko četa: botoška, bašaidska, dve elemirske, padejska i iđoška partizanska grupa. Ukupno se u odredima našlo 200 boraca, od kojih polovina komunisti.<ref name="Petranović">[http://www.znaci.net/00001/92_4.pdf Branko Petranović: Srpski narod u ustanku]</ref>
 
u Banatu su izvođene partizanske akcije. Prva je izvedena 12. jula 1941, pokušajem rušenja pruge Pančevo - Vršac, između Vladimirovca i Alibunara. Najviše borbenih akcija vezano je za [[Mokrinski partizanski odred]].<ref>Vojvodina u NOR-u, str. 97.</ref>
 
Za banatske odrede je karakteristično da su bili slabo naoružani, brojno slabi (najviše do 30-ak boraca) i da su ulazili u otvorene okršaje sa daleko nadmoćnijim snagama okupacione vlasti, što se po njih tragično završavalo. Strategija banatskih partizana 1941. godine bila je u funkciji očekivanja skore pobede sovjetske vojske. Izvođenjem akcija u širokom prostoru nastojalo se da se neprijateljske snage što više razvuku, kako bi se pomoglo lakšem napredovanju očekivane Crvene armije.<ref>Vojvodina u NOR-u, str. 98.</ref>
 
== Ratni zločini ==
Linija 82 ⟶ 90:
* -{History of Europe, The Times, London, 2001.}-
* -{Richard Overy, History of the 20th century, The Times, London, 2003.}-
 
== Izvori ==
{{Izvori}}
 
{{Jugoslavija u Narodnooslobodilačkoj borbi}}