Historija srpskohrvatskog jezika – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 13:
Kroz povijest Južnih Slavena, narječjа i književni jezici raznih oblasti su se razvijali samostalno. Prije 19. stoljeća, razni govori koji su u pojedinim oblastima nazivani "ilirski", "slavenski", "slavonski", "bosanski", "srpski" ili "hrvatski". Početkom [[19. vek]]a [[Srbi]] i [[Hrvati]] su koristili različite standarde književnog jezika. U Srbiji je u zvaničnoj upotrebi bio [[slaveno-serbski jezik]], arhaični jezik obrazovanih slojeva pod jakim uticajem rusizama i crkveno-slavizama. Primer slavenosrpskog jezika pre jezičke reforme:
[[Datoteka:
{{citat2|Весьма бы мени прискорбно было, ако бы я кадгод чуо, что ты, мой сыне, упао у пьянство, роскошъ, безчиние, и непотребное житие.|Iz "Slavenoserbskog magazina" koji je uređivao [[Zaharija Orfelin]]: }}
Red 19:
{{citat2|Horvatsko do vezda, ako samo ime pravopisanja zasluži; med vsemi slavenskimi naj zločestejše je, ter potreboču primernoga pboljšanja vre osobe visokeh časti očituvat dostojale jesu... |Ljudevit Gaj, ''Kratka povijest horvatsko-slavenskog pravopisanja'' (Budim, [[1830]].)}}
I pored znatnih razlika u književnom jeziku, mnogi tadašnji slavisti su smatrali da je narodni jezik Hrvata i Srba, pa i drugih Južnih Slovena, jedan jezik. Znameniti lingivsta [[Josef Dobrovský]] je još [[1815]]. godine upotrijebio izraz «srpski ili hrvatski». Ime srpskohrvatski jezik je, po svemu sudeći, upotrebio najprvi [[Jakob Grimm]] u predgovoru za njemačko izdanje Vukove "Pismenice srpskoga jezika", godine [[1824]].<ref>[http://www.aimpress.ch/dyn/pubs/archive/data/200012/01229-006-pubs-zag.htm Bečka kuća srpskohrvatska]</ref> Slovenski lingivsta [[Jernej Kopitar]] je smatrao da štokavski govor čini jedinstven jezik koji je u svom pismu iz [[1836]]. godine nazvao «srpsko-hrvatski».
== Ilirski pokret ==
| |||