Otvori glavni meni

Izmjene

Obrisano 6.717 bajtova ,  prije 7 godina
nema sažetka uređivanja
 
Intervencijom [[NATO]] snaga, Vojska Jugoslavije se povukla iz Kosova, iako je ono ostalo dijelom Srbije. Međutim, 10 godina kasnije, Kosovo je proglasilo neovisnost, a [[Međunarodna reakcija na proglašenje neovisnosti Kosova|priznalo ga je preko 60-ak država UN-a]], što je i dalje predmetom raznih kontroverzi.
 
== Zločini ==
{{glavni|Ratni zločini u Kosovskom ratu}}
[[Datoteka:Pec bicycle.jpg|thumb|Prazne i razrušene ulice [[Peć (Kosovo)|Peći]].]]
 
Srpska vojska je tijekom [[1998]]. i [[1999]]. počela sa masovnim protjerivanjem Albanaca: tri tjedna nakon pokretanja NATO kampanje, registrirano je 525,787 izbjeglica sa Kosova. Mjesec dana kasnije, to je poraslo na 781,618 izbjeglica.<ref name="HRW under orders"/> Na vrhuncu sukoba, bilo je registrirano 862,979 albanskih izbjeglica protjeranih sa tog područja,<ref name="HRW under orders"/><ref>{{cite news |title=Kosovo 1998-2008: Human Rights from War to Independence |url=http://mpra.ub.uni-muenchen.de/8684/1/MPRA_paper_8684.pdf |publisher=Munich Personal RePEc Archive |date = 01. 04. 2008. |accessdate = 07. 02. 2010.}}</ref> što je oko 43 % ukupnog stanovništva Kosova. Oko 440,000 od njih je pobjeglo u [[Albanija|Albaniju]], a oko 300,000 u [[Makedonija|Makedoniju]]. Iako su vlasti u Beogradu pokušavali prikazati da su [[etničko čišćenje|progoni]] rezultat NATO kampanje, izbjeglice su redovito javljale da ih je protjerala srpska vojska i policija.<ref name="HRW under orders"/> Prijavljeni su mnogi slučajevi [[silovanje|silovanja]] albanskih žena. [[Human Rights Watch]] je zabilježio 96 slučaja spolnog napastovanja od srpskih vojnika, među njima 6 slučaja žena koje su ubijene nakon silovanja. Bilo je i slučajeva prijavljenih grupnih silovanja. Uz sve to, ni [[VJ]] ni srpsko Ministarstvo unutarnjih poslova nisu napravili nikakav pokušaj istraživanja ili kažnjavanja takvih incidenata.<ref name="HRW under orders">{{cite news |title=Under Orders: War Crimes in Kosovo |url= http://www.hrw.org/legacy/reports/2001/kosovo/undword-03.htm |publisher=[[Human Rights Watch]] |date= |accessdate = 15. 10. 2009.}}</ref>
 
[[Datoteka:Slucaj hladnjaca.jpg|thumb|Hladnjača kojom je policija prevozila [[Masakri Albanaca u Kosovskom ratu|leševe albanskih civila]].]]
 
[[Datoteka:Kosovo uranium NATO bombing1999.png|thumb|Lokacije na Kosovu i jugu Srbije na kojima je NATO avijacija koristila zabranjenu municiju sa osiromašenim uranijumom.]]
 
Prema iskazima, JNA je sistematski prevozila leševe Albanaca u rudarski kompleks [[Trepča]] kraj [[Kosovska Mitrovica|Kosovske Mitrovice]], gdje ih je palila. Prema „jednom tajnom službeniku“, između 1,200 i 1,500 leševa je tako uništeno u Trepču. U svibnju 2001. Srpska vlada je objavila da je kamion pun sa 86 leševa Albanaca bačen u [[Dunav]] u Srbiji tijekom rata na Kosovu.<ref name="HRW under orders"/>
 
Između ožujka i lipnja 1999., srpski vojnici su uništili tisuće albanskih domova diljem Kosova uz pomoć topništva, buldožera, eksploziva i paljenja. Zabilježeno je i uništavanje džamija. Također je zabilježeno pljačkanje imovine. U nekim slučajevima, pogotovo onima koja su imala bliske veze s OVK, cijela sela su uništena. Gradovi [[Peć (Kosovo)|Peć]] i [[Glogovac (Kosovo)|Glogovac]] su teško oštećeni. Prema anketi [[UNHCR]]-a, koja je obuhvatila 285 kosovska sela, 9,809 od ukupno 35,185 domova (28 %) je potpuno uništeno<ref name="HRW under orders"/>.
 
Tijekom rata, srpske snage su namjerno otrovale [[bunar]]e, a time i izvore pitke vode. U bunare su bacali kemikalije, mrtve životinje pa čak i ljudske leševe. Prema [[Međunarodni odbor Crvenog križa|Međunarodnom odboru Crvenog križa]], od 20,000 bunara na Kosovu, pola ih je otrovano<ref name="HRW under orders"/>.
 
Prema izvještajima HRW-a, najviše pljački događalo se u selu [[Belanica]] (Suva Reka). 31. ožujka 1999., srpska policija i paravojna postrojbe su ušle u selo, okupile stanovnike te od njih zahtijevale novac pod prijetnjom da će im ubiti djecu. Barem tucet Albanaca je ubijeno na taj način. Bilo je i slučajeva kada su militanti provaljivali u stan i zahtijevali novac od ukućana<ref name="HRW under orders"/>.
 
[[Datoteka:Intolerance.jpg|thumb|Srpska crkva na Kosovu srušena nakon rata.]]
 
Između ožujka i lipnja 1999., srpske sigurnosne snage su uhitile Albance i tjerale ih na kopanje rovova, bunkera i drugih teških fizičkih poslova, što HRW karakterizira kao prisilni rad. Tijekom NATO intervencije, srpske snage sigurnosti prisiljavale su albanske civile da budu u njihovoj blizini ili između srpskih položaja, koristeći ih kao ljudski štit, što je zabranjeno prema članku 28 četvrtom [[Ženevska konvencija|Ženevskom konvencijom]]. Svjedok iz Mališeva je izjavio da je bio u skupini od 500 civila koja su zadržana u blizini albanske granice kada su srpske snage napadale OVK lokacije<ref name="HRW under orders"/>.
 
Srpske snage su također postavile 50,000 [[nagazna mina|mina]] po Kosovu, poglavito uz granicu sa Albanijom i Makedonijom. OVK je isto postavljao mine tijekom tog razdoblja, a vodio je i [[sabirni logor]] [[Logor Llapušnik|Llapušnik]] u kojem je ubijeno 112 Srba.<ref>[http://www.trial-ch.org/en/trial-watch/profile/db/facts/fatmir_limaj_145.html Trial Watch: Fatmir Limaj]</ref> NATO je pak koristio kazetne bombe a prema nekim naznakama i oružje sa osiromašenim [[uranij]]om<ref name="HRW under orders"/>. OVK se također tereti da je ubijala albanske civile kako bi svalila krivnju na Srbe, te da je napadala srpske civile.
 
Još uvijek ostaju neprovjerene tvrdnje o Mudžahedinima koji su se borili na strani Albanaca na Kosovu, a za koje postoje optužbe da su bili posebno okrutni u borbi protiv Srba.<ref>[http://www.monitor.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=13911 Najpoznatiji mudžahedin bježi na Kosovo]; Monitor.ba</ref> Neki su navodno dobili kosovsko državljanstvo.<ref>[http://www.kosovo.net/kla2.html Excerpt from the book Osama Bin Laden: The Man Who Declared War on America] (Rocklin CA: Prima Publishing Co., 1999, ISBN 0-7615-1968-8)</ref><ref>[http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=F00811FB3F5A0C7B8DDDAB0994D9404482&n=Top%2fReference%2fTimes%20Topics%2fOrganizations%2fA%2fAl%20Qaeda%20 The New York Times, December 18, 2001, by PHILIP SHENON (NYT); Foreign Desk: A NATION CHALLENGED: THE MONEY TRAIL; U.S.-Based Muslim Charity Raided by NATO in Kosovo]</ref><ref>[http://www.usatoday.com/news/world/bomb162.htm Report: Bin Laden linked to Albania]</ref><ref>''Al Qaeda's Balkan Links'', Wall Street Journal Europe | November 1, 2001 | Marcia Christoff Kurop]</ref> Tijekom svojeg suđenja na [[Haaški sud|Haaškom sudu]], Milošević je izjavio da je [[Al-Kaida]] pomagala pobunjenicima na Kosovu, no [[Sabit Kadriu]], kosovski aktivist za ljudska prava, je to osporio i nazvao cijelu priču "plodom njegove mašte".<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/1862515.stm Al-Qaeda 'helped Kosovo rebels']; [[BBC]]; 2002-03-08; preuzeto [[19. siječnja]] [[2010]].</ref>
 
== Žrtve ==
Anonimni korisnik