Richard I od Engleske – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
MerlIwBot (razgovor | doprinos)
Rjecina2 (razgovor | doprinos)
sređivanje teksta
Red 2:
'''Ričard I Lavlje Srce''' ([[8.9.]] [[1157]].-[[6.4.]] [[1199]].) [[engleski kralj]] od [[1189]]. do [[1199]]. sin [[Henri II|Henrija II]].
 
Krenuo je [[1190]]. u [[Treći krstaški rat]], zajedno sa francuskim kraljem [[Filip II Avgust|Filipom II Avgustom]] i nemačkim carem [[Fridrih Barbarosa|Fridrihom Barbarosom]]. U [[Sveta Zemlja|Svetu Zemlju]] stiže [[jun]]a [[1191]]. Po povratku iz rata [[Austrija|austrijski]] vojvoda [[Leopold V]] ga je zarobio u blizini [[Beč]]a. Iz zarobljeništva izlazi [[1194]]. godine pošto je prvo platio 100.000 ondašnjih [[Marka|maraka]].
 
Za vreme njegovog odsustva njegov brat [[Jovan bez Zemlje|Jovan]] je bio spreman da mu preuzme tron, Ričardali mukako opraštanije paimao gavlastite čakdece Ričard ga proglašavaostavlja ina zapoložaju naslednika. U [[maj]]u [[1194]]. kreće u [[Francuska|Francusku]] gde ratuje protiv francuskog kralja i više se ne vraća u Englesku.
 
== Rani život ==
Red 14:
 
[[Henrik II]] je napao dva puta Akvitaniju, a Ričard je bio zadnji od braće, koji se još bunio. Ipak odbija da se bori lično protiv oca, pa ga moli za izvinjenje i [[1174]]. polaže novu zakletvu odanosti.
Ričard u svojstvu vojvode Akvitanije se redovno bunio protiv oca zbog iz današnje perspektive potpuno nevažnih razloga pošto je prvi put podržavao brata protiv oca, drugi put se pobunio protiv tog istog brata, a treći put ponovno protiv oca kada je de facto bio prestolonaslednik.
Ričard se bunio protiv oca, jer nije dobijao moći, a ni sredstava.
 
=== Pobuna protiv Ričarda ===
 
Linija 22 ⟶ 23:
Posle pobede nad pobunjenicima, ponovo se pojavljuju napetosti u odnosima sa ocem od [[1180]]. do [[1183]]. Ričard odbija da prizna princa Henrika Mladog Kralja kao naslednika prestola. Ričardova braća su napala Akvitaniju 1183. s ciljem da Ričarda privedu poslušnosti. Međutim Ričard je sa svojom vojskom uspevao da odoli svim napadima, a osim toga je izuzetno surovo pogubio zarobljenike. Princ Henrik Mladi Kralj je umro jula [[1183]], pa je konflikt nakratko bio zaustavljen. Ponovo uzaludno napadaju Ričarda sve do [[1186]], kada je umro još jedan Ričardov brat Žofroa . Ričard je postao najstariji sin i time naslednik krune, ali još uvek se borio sa ocem Henrikom II.
 
[[Henrik II]] je nameravao [[1188]]. da preda Akvitaniju najmlađem sinu [[Jovan bez Zemlje|Jovanu bez Zemlje]]. Ričard je bio prinuđen da se udruži sa francuskim kraljem [[Filip II Avgust|Filipom II Avgustom]]. U zamenu za Filipovu pomoć Ričard je obećao da će predati [[Normandija|Normandiju]] i [[Anžu]] Filipu. Ričard je takođe dao zakletvu o vazalnom položaju Filipu novembra [[1188]]. Ričard je pokušao da [[1189]]. sam preuzme tron uz Filipovu pomoć. Pobedio je u bitki smrtno bolesnog Henrika II, pakoji jeće Henrikga IIdva dana pred smrt imenovaoslužbeno Ričardaimenovati naslednikom. Henrik je umro [[6.7.]] [[1189]]. a Ričard Lavlje Srce postaje kralj [[3.9.]] [[1189]].
 
== Nasilje protiv Jevreja ==
Linija 31 ⟶ 32:
 
== Rani period vlasti ==
Ričard je kritikovan da je učinio jako malo za Englesku. U Engleskoj je samo skupljao novac za [[krstaški rat]] i za pohode u Francuskoj. Tokom vlasti proveo je samo 6 meseci u Engleskoj. [[Engleska]] je bilatada činila približno samo mali50 deo% njegovih teritorija. Engleska mu je bila važna samo da može reći da je kralj. Čak ni [[engleski]] nije govorio, kao ni ostali engleski kraljevi pre 14. veka. Francuski posedi su mu bili značajniji. U Engleskoj je ostavljao predstavnike da vladaju u njegovo ime.
 
== Ričard Lavlje Srce učestvuje u Trećem krstaškom ratu ==
Linija 43 ⟶ 44:
[[Datoteka:Richard I of England - Palace of Westminster - 24042004.jpg|thumbnail|right|275px|Statua Ričarda ispred Vestminsterske palate u Londonu]]
 
U sepembru [[1190]]. stigao je na [[Sicilija|Siciliju]]. Kralj [[Vilijam II Sicilijanski]] je umro [[1189]]. NaslednikPošto nije imao dece naslednik je trebala biti njegova sestra Konstanca Sicilijanska, udana za cara [[Henrik VI(Sveti Rimski Car)|Henrika VI(Svetog Rimskog Cara)]]., Međutimali [[Tankred I Sicilijanski]] se pobunio i postao kralj Sicilije. Tankred je bioizvršio omiljendržavni odudar papeproglasio ise običnih ljudikraljem Sicilije, ali imao je problema sa plemstvom.
 
U celi sukob se meša i Ričard. Sestra Ričarda Lavljeg Srca je bila kraljica Jovana, udovica kralja Vilijama II Sicilijanskog. Tankred ju je utamničio i nije joj dao nasleđe, koje je dobila oporukom. Ričard je zahtevao da Tankred oslobodi njegovu sestru.
Linija 79 ⟶ 80:
== Ričard je zarobljen ==
[[Datoteka:Richard1TombFntrvd.jpg|thumb|250px|right|Grob u Fontevrou]]
Loše vrene je prisililo Ričarda Lavljeg Srca da pristane na [[Krf]]u, koji je bio deo Vizantije. Car Vizantije je bio ljut zbog Ričardove aneksije Kipra, pa Ričard beži prerušen u piratskom brodu sa Krfa . Doživio je brodolom kraj Akvileje, pa je bio prinuđen da krene na opasan kopneni put kroz centralnu Evropu. Išao je prerušen, ali to mu nije pomoglo. Pred Božić [[1192]]. između Beča i moravske granice vojvoda [[Leopold V Austrijski]] zarobljava Ričarda i optužuje ga za smrt Konrada.
 
Evropski status Ričarda 1192. godine je počeo više ličiti na status kriminalca nego onaj kralja Engleske i vojvode Akvitanije. Pošto je na Siciliji u zamenu za novac potvrdio vlast uzurpatora Tankred namesto Konstance žene Svetog Rimskog cara Henrika VI, on se u Englesku nije mogao vratiti niti preko Nemačke niti preko Sicilije pošto je tamo Tankred bio besan zbog ucene. U Austriji je besnio tamošnji vojvoda Leopold zbog Ričardove lične uvrede tokom opsade Akre i zbog obaranja svog rođaka Isaka s vlasti na Kipru. Zbog ovog zadnjeg je bila besna i Vizantija jer je Ričard anektirao i potom prodao Kipar koji je bio pobunjeni Vizantijski teritorij. Poslednji deo priče o omraženosti Ričard je onaj križarski pošto on "beži" iz Svete zemlje zbog zavere brata Ivana i francuskog kralja, ali i zbog ubojstva Jeruzalemskog kralja Konrad 1992. godine (Konrad je bio bliski rođak [[Filip II., kralj Francuske|Filipa francuskog]], [[Fridrik Barbarosa|Fridrika Barbarose]] i Leopolda Austrijskog) za što će on biti glavni osumnjičeni.
Leopold ga je predao nemačkom caru [[Henrik VI(Sveti Rimski Car)|Henriku VI]] . Nemački car je tražio 150.000 maraka otkupa. To je bio dvogodišnji prihod engleske krune. Ričardova majka je počela da poziva na sakupljanje novca za Rizardov otkup. Konficiralo se zlato i srebro crkvi, porezi su postali izuzetno visoki, a sveštenici su morli platiti vrednost četvrtine svojih imanja. Car je onda tražio 100.000 maraka. [[Jovan bez Zemlje]] je nudio 80.000 maraka, ali da nemački car drži Ričarda što duže.
Konačno je Ričard oslobođen [[4.2.|4. februara]] [[1194]].
 
LošeDanas vrenese ne zna kojim se putem Ričard hteo vratiti u Englesku kako bi izbegao sve svoje brojne neprijatelje, ali se zna da je loše vreme prisililo Ričarda Lavljeg Srca da pristane na [[Krf]]u, koji je bio deo Vizantije. Car Vizantije je bio ljut zbog Ričardove aneksije Kipra, pa Ričardon beži incognito prerušen u piratskom brodu sa Krfa . Doživio je brodolom kraj Akvileje, pa je bio prinuđen također incognito da krene na opasan kopneni put kroz centralnu Evropu. Išao je prerušen, ali to mu nije pomoglo. Pred Božić [[1192]]. između Beča i moravske granice vojvoda [[Leopold V Austrijski]] zarobljava Ričarda i optužuje ga za smrt jeruzalemskog kralja Konrada.
== Kasnije godine i smrt ==
Tokom Ričardova odsustva [[Jovan bez Zemlje]] je bio blizu preuzimanja trona. Kad se vratio Ričard mu je oprostio i imenovao ga naslednikom.
 
Leopold ga je predao nemačkom caru [[Henrik VI(Sveti Rimski Car)|Henriku VI]] . Nemački car je tražio 150.000 maraka otkupa. To je bio dvogodišnji prihod engleske krune. Ričardova majka u svojstvo vojvotkinje Akvitanije je počela da poziva na sakupljanje novca za RizardovRičardov otkup. Konficiralo se zlato i srebro crkvi, porezi su postali izuzetno visoki, a sveštenici su morli platiti vrednost četvrtine svojih imanja. Car je onda tražio 100.000 maraka. [[Jovan bez Zemlje]] je nudio 80.000 maraka, ali da nemački car drži Ričarda što duže. Konačno je Ričard oslobođen [[4.2.|4. februara]] [[1194]]. U celom ovom putovanju natrag u Englesku i tokom zatočeništva jedini koji su ostali pored Ričarda su bili njegova majka (Akvitanija) i rimski papa koji je prokleo svetog rimskog cara i austrijskog nadvojvodu.
Sukobio se sa francuskim kraljem [[Filip II Avgust|Filipom II Avgustom]]. Rat u Francuskoj koštao je jako mnogo. Stvorio je veliki broj savezništava protiv francuskog kralja. Vojvoda Flandrijski, grof Burgonje i kralj Navare pomagali su Ričarda Lavljeg Srca protiv francuskog kralja. Uspeo je osigurati veliko saksonsko nasleđe za svog nećaka [[Oton IV|Otona IV]], koji kasnije postaje kralj Nemačke. Ričard je pobedio Filipa u mnoštvu bitaka.
 
== Kasnije godine i smrt ==
Tokom Ričardova odsustva [[Jovan bez Zemlje]] je bio de facto regent koji se pokušavaš proglasiti kraljem. Kad se vratio Ričard mu je oprostio i imenovao ga naslednikom nakon čega se vratio nazad svom ratu s Francuskom kojom tada vlada [[Filip II., kralj Francuske|Filip II]]. Rat u Francuskoj koštao je jako mnogo. Stvorio je mini savezništava protiv francuskog kralja s flandrijskim vojvodom, grofom Burgonje i kraljom Navare protiv francuskog kralja. U sklopu tog rata Ričard je uspeo organizirati 1198. godine krunidbu svog nećaka [[Oton IV|Otona IV]] za protukralja Nemačke.
 
Ričard Lavljeg Srvca nije poginuo u borbi protiv Francuza nego u nekoj maloj opsadi protiv pobunjeničkog zamka. Nije imao dece, pa ga je u engleskom dvorskom puču nasledio brat [[Jovan bez Zemlje]] koji je tako preskočio na vlasti službenog naslednika Artura koji je tada imao samo 12 godina. Navodno to je bila želja umirućeg Ričarda koji je tako poništio svoj raniji testament. Tu promenu francuske teritorije pod vlašću Engleske nisu prihvatile pa su za svog vladara izabrale Artura.
Nije imao dece, pa ga je nasledio brat [[Jovan bez Zemlje]]. Međutim francuske teritorije nisu htele da prihvate Jovana kao zakonitog naslednika.
 
[[Kipar]], koga je okupiraoanektirao pa prodao križarima Ričard pokazao se kao neprocenljiva baza za održanje francuskogkrižarskog kraljevstva u Svetoj Zemlji.
{{Commonscat|Richard I of England}}