Nicolas Poussin – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
LaaknorBot (razgovor | doprinos)
m robot Dodaje: tr:Nicolas Poussin
dodatak s hr.wiki
Red 1:
{{Likovni umjetnik
'''Nicolas Poussin''' ([[1594]]. - [[19.11.]][[1665]].) je francuski slikar koji se smatra osnivačem i jednim od najvećih predstavnika klasične škole u francuskom slikarstvu. Njegove slike su poznate po geometrijskog preciznosti kompozicije i sadržaja. Sve do 20. vijeka je bio inspiracija većini francuskih slikara.
|ime = Nicolas Poussin
[[Datoteka:Nicolas Poussin 052.jpg|right|thumb|180px|Nicolas Poussin, Et in Arcadia ego]]
|period = [[Barok]] - [[Neoklasicizam]]
{{biog-stub}}
|slika = Nicolas Poussin 078.jpg
{{Commonscat}}
|veličina = 200px
|opis = Autoprtret iz [[1650.]], ulje na platnu, 98 x 74 cm, [[Louvre]].
|rođenje = [[15. lipnja]], [[1594.]]<br>''Villers-en-Vexin'', kraj [[Andelys]]a, [[Francuska]]
|smrt = [[19. studenog]] [[1665.]]<br>[[Rim]], [[Italija]]
|vrsta = [[slikarstvo]] - [[crtež]]
|praksa = [[Rouen]], [[Pariz]], [[Rim]], [[Bologna]]
|utjecao = [[Jean Auguste Dominique Ingres]], [[Jacques Louis David]], itd.
|utjecali= [[Guido Reni]], [[Rimska umjetnost]], [[Rafael]]
|djela = ''[[Germanikova smrt]]''<br>''[[Otmica Sabinjanki]]''<br>''[[Sveta obitelj na stubama]]''<br>''[[Arkadija]]''<br>''[[Krajolik s Folkionovim pogrebom]]''
}}
 
'''Nicolas Poussin''' (''Villers-en-Vexin'', kraj [[Andelys]]a, [[15. lipnja]], [[1594.]] - [[Rim]], [[19. studenog]] [[1665.]]) bio je najvažniji [[Francuzi|francuski]] slikar [[17. stoljeće|17. stoljeća]]; začetnik i vodeći slikar [[Neoklasicizam|klasicizma]] u razdoblju [[barok]]a. Uglavnom je djelovao u [[Rim]]u, a kraće vrijeme bio je dvorski slikar kralja [[Luj XIII., francuski kralj|Luja XIII.]] u [[Pariz]]u.
[[Kategorija:Francuski slikari|Poussin Nicolas]]
 
==Biografija==
 
Poussin je najprije učio u [[Rouen]]u, a potom u Parizu kod [[Georges Lallemant|Lallemanda]]. Dobro je poznavao [[Manirizam|maniriste]] iz [[Fontainebleau]]a, kao i djela [[Rafael]]a i njegove škole.
Za vrijeme boravka u [[Bologna|Bologni]] [[1624.]] godine dolazi pod utjecaj klasične umjetnosti akademije obitelji [[Annibale Caracci|Caracci]] i [[Guido Reni|Guida Renija]], a potom odlazi u Rim. Ondje, radeći s umjetnicima kao što su [[Pietro da Cortona]] i [[Giovanni Lafranco]], eksperimentira s upotrebom boje na način Tiziana.
 
Godine [[1640.]] odlazi u [[Pariz]] gdje nadgleda ukrašavanje velike galerije u [[Louvre]]u, slika [[oltar]]ne pale i izrađuje naslovne stranice za knjige kraljevske tiskare, ali se već nakon dvije godine odlučuje vratiti u [[Rim]] gdje živi do kraja života.
 
[[Datoteka:Poussin RapeSabineLouvre.jpg|mini|300px|lijevo|<center>''[[Otmica Sabinjanki]]'', [[1637.]]-38., ulje na platnu, 159 x 206 cm, [[Louvre]]<center>]]
<!--[[Datoteka:Burial of Phocion.jpg|mini|300px|lijevo|<center>''Krajolik s Folkionovim pogrebom'', [[1648.]], ulje na platnu, 114 × 175 cm, Muzej [[Wales]]a, [[Cardiff]]<center>]]-->
 
==Djela==
 
Isprva je radio pod raznim utjecajima (talijanskih manirista, fontembloške škole i dr.), potom inspiriran rimskim antičkim spomenicima, [[Rafael]]ovim [[freska]]ma i [[Tizian]]ovim koloritom stvara vlastiti stil (''Germanikova smrt'',[[1627.]]). Između [[1630.]] i [[1640.]] godine napušta [[barok]]ni i prihvaća strogo klasičan stil naginjući racionalnoj jasnoći i arheološkoj preciznosti kakve nalazimo u ''[[Otmica Sabinjanki|Otmici Sabinjanki]]'' ([[1637.]]).
 
Uz [[portret]]e, slikao je duboke i prozračne krajolike s antičkim građevinama ili ruševinama u koje je harmonično uklapao biblijske (''Sveta obitelj na stubama''), pastoralne (''Četiri godišnja doba'') i mitološke likove, osobito iz djela [[Vergilije|Vergilija]], [[Ovidije|Ovidija]] i pjesama [[Torquato Tasso|T. Tassa]] (''Krajolik s Folkionovim pogrebom'', 1648.).
 
Snažno je utjecao na generacije francuskih slikara, te će njegov osobni pristup formalnog savršenstva i rafinirane intelektualnosti dugo ostati odrednicom [[Francuska umjetnost|francuske umjetnosti]]. Osobito je prepoznatljiv njegov utjecaj na [[Jean Auguste Dominique Ingres|Ingresa]] i [[Jacques Louis David|J. L. Davida]], čime se smatra ocem [[Neoklasicizam|neoklasicizma]], no [[romantizam]] će njegovo djelo daleko manje cijeniti.
 
<gallery>
Datoteka:Nicolas Poussin - Helios and Phaeton with Saturn and the Four Seasons.jpg|<center>''[[Helios]] i [[Faeton]] s četiri godišnja doba'', 1635., ulje na platnu, 122 × 153 cm, Državni muzej u [[Berlin]]u.<center>
Datoteka:Nicolas Poussin 052.jpg|<center>''[[Arkadija]] (Et in Arcadia ego)'', [[1637.]]-38., ulje na platnu, 87 x 120 cm, [[Louvre]]<center>
Datoteka:Burial of Phocion.jpg|<center>''[[Fokionov pogreb]]'', 1648., ulje na platnu, 114 × 175 cm, Nacionalna galerija [[Wales]]a, [[Cardiff]].<center>
Datoteka:Nicolas Poussin 043.jpg|<center>''Četiri godišnja doba (Ljeto)'', 1660.-64., uje na platnu, 1.18 m × 1.60 m, Louvre.<center>
</gallery>
 
==Vanjske poveznice==
{{Commons|Nicolas Poussin}}
{{barok}}
{{klasicizam i prosvjetiteljstvo}}
 
{{Lifetime|1594|1665|Poussin, Nicolas}}
[[Kategorija:Francuski slikari|Poussin Nicolas]]
[[Kategorija:Barokni slikari]]
 
[[als:Nicolas Poussin]]