Fenomenologija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m robot kozmetičke promjene
Nema sažetka izmjene
Red 1:
'''Fenomenologija''' u 20. veku se odnosi na pravac u filozofiji koji je razvio Huserl i neki od njegovih sledbenika. Reč fenomenologija je bila poznata još u 18.veku. Tada je označavala nauku o fenomenima. Sâm naziv potiče od grčkih reči ''phainomenon'' (pojava) i ''logos'' (nauka, razuman govor, um). Danas se obično u kolokvijalnoj upotrebi termin „fenomen“ upotrebljava u značenju „pojave“, ali u filozofiji on ima šire i složenije značenje: to je suština koja se pojavljuje, otkriva našoj svesti, tj. pojavljivanje nečeg što stoji iza same pojave kao njena bit, smisao, temelj, izvor, bitak...
 
Poznato je da je '''Kant''' ljudima odricao mogućnost da teoretski spoznaju takve biti ili „ideje“ jer su ljudskoj spoznajnoj moći dostupne samo pojave, tj. samo ono što se u pojavi čulno pokazuje, a da zaključivanje od pojave na bit predstavlja paralogizam. Otuda je Kant isključio ideje iz sfere teorijskog uma, tj. iz sfere znanja i spoznavanja i prepustio ih volji praktičnog uma.
Red 57:
Svakom predmetu svesti odgovara određeni način pojavljivanja i predstavljanja u njoj, što čini suštinu samog predmeta. Suština jeste ono što karakteriše neku vrstu predmeta, što u nizu različitih izmena jedne vrste predmeta ostaje stalno – invarijantno. Suštine su, u stvari, apriorne forme, prediskustveni uslovi pojavljivanja predmeta u svesti. Svest u kojoj se prikazuju suštine naziva se ejdetska svest (grč. eidos – ideja, vrsta, bit).
Ejdetskom redukcijom fenomenologija otkriva da se ova svest, odnosno mišljenje suštinâ, odvija spontano, tako da je intuitivno dostupna kao neposredan doživljaj slaganja toka svesti i njenog intencionalnog predmeta – sveta kao korelata svesti.
 
 
U toj tački fenomenologija otkriva pouzdan temelj istinitosti kao osnovne odlike uma. Mogućnost spontanog uviđanja suštinâ pokazuje da je svest, odnosno um, u stanju da opravda svoju izvesnost i objektivnost. Tako Huserl zaključuje da ne može biti sumnje u sposobnost svesti (uma) da samostalno opravda sebe i bude osnovno uputstvo čoveku u sveukupnom snalaženju u svetu, odnosno osnova jedne i jedinstvene nauke i na njoj zasnovanog života. Na taj način je, prema Huserlovom mišljenju, pronađen pouzdan oslonac za prevazilaženje krize u evropskoj kulturi i napredak čovečanstva.
Linija 64 ⟶ 63:
U suprotnom, upozpravao je Huserl uoči Drugog svetskog rata, čovečanstvo će pasti u varvarstvo.
 
{{Commonscat|Phenomenology}}
''Pokušaj prikaza fenomenologije u pravom svetlu''
'''''Katarina'''''
'''''11.01.2008.'''''
== Fenomenologija kao disciplina ==
==Istorija i različitosti fenomenologije==
== Fenomenologija i ontologija, epistemologija, logika i etika ==
==Fenomenologija i filozofija uma==
{{filozofija-navigacija}}
 
[[Kategorija:Fenomenologija| ]]
[[Kategorija:Filozofski pokreti]]
[[Kategorija:Kontinentalna filozofija]]