Vladimir Lenjin – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Xqbot (razgovor | doprinos)
Red 110:
Mjeri li se važnost povijesnih osoba dosegom, opsegom i dubinom njihova utjecaja u oblikovanju svijeta, Lenjin je, po mišljenju praktički svih povjesničara jedna od najvažnijih ličnosti 20. stoljeća, a po sudu mnogih, i najvažnija. Lenjin je bio osoba koja je formulirala i provela program pobjede ideologizirane društveno-političke opcije koja se, bez njega, svodila na praksu sindikalističkih i općecivilizacijskih reformi: prije njega, nijedan se lijevi političar radikalnog usmjerenja nije, usprkos deklarativnim iskazima, usudio išta poduzeti da bi preuzeo vlast, a kamoli provesti duboku društvenu preobrazbu na crti ostvarenja egalitarnoga društva - u ovom slučaju prema apokaliptički shvaćenomu [[marksizam|marksizmu]]. [[Voluntarizam]] [[anarhist]]a rezultirao je jedino ekscesima poput [[atentat]]a i kratkoživućih, prostorno veoma ograničenih komuna, dok su europski marksisti izgubili mesijanski žar i posvetili se povećanju boljitka radničke klase putem taktičkih socijalnih poteza. Jedino je Vladimir Iljič Lenjin zamislio i ostvario mehanizam za preuzimanje vlasti, snažno ideologiziranu i vojno ustrojenu partiju, te u presudnom povijesnom razdoblju društvenoga rastroja za vrijeme 1. svjetskoga rata imao hrabrosti i političkoga genija da se upusti u borbu za vlast - i pobijedi. Historija poznaje sastavnice bliske [[lenjinizam|lenjinizmu]]: [[križar]]ske vjerske vojne redove, [[teokrat]]ske državice u [[islam]]u i [[kršćanstvo|kršćanskome]] srednjem vijeku, no, ovdje se radilo, u cjelini gledano, o ključnoj povijesnoj novini: sekularna lijeva [[ideologija]] pobijedila je na velikom ozemlju i nastavila pobjednički hod na području eurazije i dijelu američke hemisfere. Nema razloga za vjerovanje da bi [[marksizam]], da se Lenjin nije pojavio na povijesnoj pozornici, postao išta više od ideologije europske socijaldemokracije nalik onoj koju je utjelovljavala [[II. Internacionala]].
 
Komunistički se [[totalitarizam]], kojega je Lenjin utemeljio, u najvećoj mjeri raspao koncem 20. stoljeća, tako da se može postaviti pitanje je li Lenjinova borba zapravo bila povijesni abortus, slijepa ulica historije? I je li [[kapitalizam]], bilo liberalno-tržišnoga oblika, bilo državno - socijalnoga, društveni model kojemu pripada budućnost? No takva pitanja nemaju empirijskoga smisla i spadaju u područje historiozofske spekulacije i metafizike povijesti. [[Lenjinizam]] je bio glavni globalni proces koji je doveo do polarizacije ideoloških sila; bez njega nisu zamislivi desni radikalizmi poput nacizma i susljedni svjetskopovijesni procesi kao [[Drugi svjetski rat|2. svjetski rat]], [[dekolonijalizacija]] i nastanak novih država u Europi i svijetu. Ironijom sudbine, upravo je Lenjin, koje se smatrao za pravovjernoga marksista, cijelim svojim životom negirao tvrdnju, implicite sadržanu u marksizmu, da povijesne zakonitosti, neovisno od želja pojedinaca, nužno dovode do nastanka i nestanka društvenih formacija: preobraženi svijet kojega je ostavio iza sebe i koji se nikakvim historijskim determinizmom ne može iščitati post festum iz [[paralelogram]]a sila devetnaestostoljetnih društvenih, ekonomskih i političkih odnosa - potvrđuje da je čovjek taj koji, u neodredivo velikoj mjeri, stvara povijest.
 
|NASLOV=[[{{Vođe Sovjetskog Saveza]]}}
{{Dinamična navigacijska kutija sa slikom
|SLIKA=[[Datoteka:Coat of arms of the Soviet Union.svg|right|50px]]
|NASLOV=[[Vođe Sovjetskog Saveza]]
|BOJA=#fcd116
|SADRŽAJ= [[Vladimir Lenjin]] - [[Josif Staljin]] - [[Georgij Malenkov]] - [[Nikita Hruščov]] - [[Leonid Brežnjev]] - [[Jurij Andropov]] - [[Konstantin Černjenko]] - [[Mihail Gorbačov]]
}}
 
{{Redoslijed|