Razlike između izmjena na stranici "Pomoć:Sadržaj"

Obrisan 3.071 bajt ,  prije 6 godina
m/м
Vraćene izmjene Aniradosevic (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Kolega2357
m/м (Vraćene izmjene Aniradosevic (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Kolega2357)
Wikipedia je slobodna enciklopedija koju stvaramo na ovom web sajtu. Wikipedia je otvorenog karaktera što znači da ste slobodni da promijenite bilo koji članak ili da slobodno dodajete sadržaj vec postojećim stranicama.
 
U sljedećih nekoliko redova saznat ćemo kako se registrirati i prijaviti, započeti novi članak, kako pravilno formatirati stranicu, te upoznati pravila kojih se svaki korisnik mora pridržavati. Uputsva su poredana tako da novi korisnik može pravilnim redom da oblikuje članak. Iako vam nešto ne pođe za rukom, ne odustajte, uvijek možete postaviti pitanje na <big>'''[[Wikipedia:Pijaca-Пијаца|Pijaci]]'''</big> gdje se svi mi okupljamo!
'''Ani Radošević''' (1915 - 2004), operski reditelj, koreograf, pedagog, prevodilac i publicista.
 
__NOTOC__
'''Biografija'''
 
<br clear="all" />
Ana Radošević rodila se u Češkim Buđevcima, ČSR, u jevrejskoj trgovačkoj porodici Spitzer. Roditelji su imali prodavnicu galanterijske robe. Niko iz porodice se nije bavio muzikom ni bilo kojom umetnošću.
{| class=toccolours width="100%" style="background-color:#efefff;border-bottom:0px;border: 1px solid #1e90ff;font-size:125%"
|
<h3 style="font-size:125%"><center>Pomoć</center></h3>
{|width="100%" style="background-color:#efefff;"
|width="50%" align="left"|
{| width="100%"
:[[Datoteka:Nuvola_apps_kmessedwords.png|23px]] &nbsp; '''[[Pomoć:Sadržaj/Prvi koraci|Početak]]'''<br />
:[[Datoteka:Nuvola devices mouse.png|23px]] &nbsp; '''[[Pomoć:Sadržaj/Pregled Wikipedije|Pregled Vikipedije]]'''<br />
:[[Datoteka:Nuvola_apps_keditbookmarks.png|23px]] &nbsp; '''[[Pomoć:Contents/Podešavanja naloga|Podešavanja naloga]]'''<br />
:[[Datoteka:Nuvola apps kuser.png|23px]] &nbsp; '''[[Pomoć:Sadržaj/Vikipedija zajednica|Vikipedija zajednica]]'''<br />
:[[Datoteka:Wikipedia-logo.png|23px]] &nbsp; '''[[Pomoć:Sadržaj/Više o Vikipediji|Više o Vikipediji]]'''<br />
:[[Datoteka:Nuvola apps agent.png|23px]] &nbsp; '''[[Wikipedia:Pravila i smernice|Pravila, smernice i rukovođenja]]'''<br />
:[[Datoteka:Nuvola_apps_remote.png|23px]] &nbsp; '''[[Pomoć:Sadržaj/Komunikacija|Komunikacija]]'''
|}
| width="50%" valign="top"|
{| width="100%"
:[[Datoteka:Nuvola apps filetypes.png|23px]] &nbsp; '''[[Wikipedia:Najčešće postavljana pitanja|Najčešće postavljana pitanja]]'''<br />
:[[Datoteka:Nuvola apps package wordprocessing.png|23px]] &nbsp; '''[[Pomoć:Sadržaj/Uređivanje Wikipedije|Uređivanje Vikipedije]]'''<br />
:[[Datoteka:Nuvola apps ksig.png|23px]] &nbsp; '''[[Pomoć:Sadržaj/Doprinosi Vikipediji|Doprinosi Vikipediji]]'''<br />
:[[Datoteka:Nuvola apps mycomputer.png|23px]] &nbsp; '''[[Pomoć:Sadržaj/Napredna uređivanja|Napredna uređivanja]]'''<br />
:[[Datoteka:Nuvola_apps_kmplot.png|23px]] &nbsp; '''[[Pomoć:Sadržaj/Praćenje izmena|Praćenje izmena]]'''<br />
:[[Datoteka:Icon tools.png|23px]] &nbsp; '''[[Pomoć:Sadržaj/Tehničke informacije|Tehničke informacije]]'''<br />
|}
|}
|}
 
'''Školovanje'''
 
== [[Pomoć:Logiranje|Kako se prijaviti?]] ==
Diplomirala je s odličnim uspehom 1935. godine na Umetničkoj školi, što joj je pružilo mogućnost angažovanja u pozorištima, ne samo u Čehoslovačkoj, već i u Evropi.
 
Ako želite surađivati i pomoći Wikipediji u pisanju novih članaka obavezno se <big>'''[http://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Userlogin&type=signup registrujte ].'''</big>
'''Umetnička karijera'''
 
Članak je nemoguće obrisati ako je uređen po propisima, a sve što spada pod '''[[Wikipedia:Vandalizam|vandalizam]]''' se <big>briše</big>!
Iste godine, 1935. Ani Radošević, pod umetničkim imenom Ani Lorova, dobija angažman, kao subreta u Velikoj opereti u Pragu, najvećoj operetskoj sceni u Čehoslovačkoj.
Iz porodičnih razloga preselila se u Zagreb, gde je gostovala u Hrvatskom narodnom kazalištu u Abrahamovoj opereti „Viktorija i njen husar“, u režiji Dejana Dubajića.
 
== [[Wikipedia:Kako napraviti novi članak|Kako započeti članak?]] ==
Tri godine je pohađala studio Ane Maletić – odsek za pedagoga u Zagrebu i 1939. godine je položila ispit pred komisijom Ministarstva prosvete u Beogradu. Iste godine otvorila je baletsku školu u Sarajevu, kuda se preselila posle udaje. Ani se udala za Natana Rajsa, koga je upoznala za vreme njegovih studija u Pragu. Kao diplomirani tehnolog on se vraća u rodno Sarajevo. Njena karijera se nastavlja u Sarajevu pod imenom Ani Rajs. Kako u prvim godinama braka, tako i kasnije, muž joj je bio velika podrška i oslonac. Razumevanje i poštovanje prema njenom radu bilo je značajno kada se zna koliko je Ani bila nežnog zdravlja, krhka i nežna osoba.
Ako ste stručni za neko polje i želite podijeliti svoje znanje najbolje je da započnete novi članak ili više njih, ili ako postoji članak da ga dopunite novim informacijama. Prvo što trebate je da izvršite '''[[Posebno:Search|pretragu]]''' da vidite postoji li isti ili veoma sličan članak. Tako se izbjegaju dvojni članci koji govore o istoj stvari.
 
<center>'''Članak najlakše započinjemo unošenjem naziva istog u polje ispod:'''</center>
U Sarajevu se okupilo nekoliko mladih umetnika, među njima Oskar Danon, slikari Voja Dimitrijević i Ismet Mujezinović, kao i Ani Rajs, koji su te 1939. godine formirali „Collegium Artisticum“. Pored ostalih ciljeva, pod uticajem avangardnog pozorišta E. F. Burijana u Pragu, radilo se na stvaranju Sintetičkog pozorišta. Ostvarene su dve predstave. Prva, februara 1940. godine – scensko prikazivanje narodne poezije, gde je nastupala Ani Radošević kao balerina i koreograf, i druga, februara 1941. pod naslovom „Zašto plače mala Ema“, prema knjizi Norberta Frida. To su bile četiri priče, od kojih su tri bile koreografska scenska rešenja. Koreografiju je radila Ani Rajs, a nastupali su neki njeni učenici. Priče su imale antiratni karakter. Rat koji je uskoro počeo, prekinuo je svaku aktivnost na umetničkom polju. Policija je zabranila predstavu.
Sredinom 1942. godine krenula je u partizane i bila raspoređena u „Kazalište narodnog oslobođenja“ čiji je član ostala do kraja rata. U kazalištu je radila kao glumica i balerina. Kazalište Narodnog oslobođenja prošlo je kroz sve ofanzive, i borbe na Sutjesci, Neretvi i Zelengori. Posle dugih pešačenja i noćnih marševa, članovi pozorišta su održavali probe a uveče igrali predstave za borce i lokalno stanovništvo.
 
<inputbox>
'''Dolazak u Beograd'''
type=create
preload=Template:New_page
editintro=
width=45
</inputbox>
 
<center>'''[[Wikipedia:Kako napraviti novi članak|Kako još mogu započeti novi članak?]]'''</center>
Posle oslobođenja Beograda, 1944. godine, igrala je u baletu Narodnog pozorišta – u „Šeherezadi“, „Knezu Igoru“, „Prodanoj nevesti“ i „Valpurgijskoj noći“.
Početkom 1947. godine poveren joj je zadatak da formira Srednju baletsku školu, čiji je direktor bila do kraj 1950. godine.
 
== [[Wikipedia: Stil|Kako bi članci trebali izgledati]] ==
Vraća se u Narodno pozorište i postaje rukovodilac baleta. U isto vreme radi i koreografije u operama. Prva koreografija bila je u operi „Prodana nevesta“ 1951. godine. Radila je koregrafije u gotovo svim operama koje su postavljane od 1951. do 1960. godine u Narodnom pozorištu. Scenske kretnje i koreografije radila je i u dramama u Beogradu, Subotici, Nišu, Novom Sadu i Sarajevu.
U Humorističkom pozorištu sarađuje na predstavi „Dođite sutra“ (1951.) Radivoja Lole Đukića i u komediji „Ubi ili poljubi“ (1977) u Pozorištu na Terazijama . U pozorištu „Boško Buha“ radi na predstavi „Čin i Čen“.
U Jugoslovenskom dramskom pozorištu u“ Gloriji“ (1956), „Opera za tri groša“ (1959.) i u „Agamenonu“ (1968).
U Beograd je došla kao Ani Radošević pošto su ona i njen suprug u partizanima promenili prezime.
 
Na primjerima se najbolje uči. Uvijek možete provjeriti nečiji drugi članak koji je bio izabran za [[Wikipedia:Odabrani članci|odabrani članak]], a on se obično pojavljuje na naslovnoj stranici. Tu možete vidjeti šta bi jedan prosječni članak trebao da sadrži. Korisno je pogledati i [[:en:Main Page|englesku]] ili neku drugu [http://www.wikipedia.org Wikipediju], te tu naći dosta podataka za vaš članak, ili čak prevesti već postojeći.
'''Pedagoški rad'''
 
=== Osnovne napomene ===
Od 1957. do 1962. godine, kao honorarni profesor Ani Radošević predavala je scenske kretnje na Muzičkoj akademiji u Beogradu.
<div style="margin:0; margin-top:10px; border:1px solid #808080; padding: 0em 1em 1em 1em; background-color:#E8FAE8; align:left; margin-top:10px;">
* Kod pisanja članaka obavezno je '''korištenje afrikata''' u srpskohrvatskom jeziku (čćđšž). </div>
 
<div style="margin:0; margin-top:10px; border:1px solid #808080; padding: 0em 1em 1em 1em; background-color:#E8E8FA; align:left; margin-top:10px;">
'''Prevodi'''
* Sam sadržaj članka ne smije biti potpisan od autora, jer je Wikipedia bazirana na '''[[GNU licenca za slobodnu dokumentaciju|GNU Slobodnoj dozvoli]]''' i sav sadržaj je slobodan. Zapis o tome ko je napisao članak postoji, jer se svaka promjena, pa čak i ona najmanja, zapisuje. Pošto posjedujete svoju korisničku stranicu (za što se trebate [[Pomoć:Logiranje|registrirati]]), sa vašim imenom vaše zasluge i rad se itekako primijete. </div>
 
<div style="margin:0; margin-top:10px; border:1px solid #808080; padding: 0em 1em 1em 1em; background-color:#E8FAE8; align:left; margin-top:10px;">
Sa češkog jezika prevela je na srpski dramu „Vjera Lukaševa“ Božene Benešove. Dramu je pod nazivom „Susret“ režirao Bojan Stupica u pozorištu „Boško Buha“, čiji je bila saradnik.
* Osim dodavanja informacija, članke je lijepo ''povezati'' sa drugim člancima. Za tu svrhu koristimo interne linkove koji se stvaraju pomoću ove komande: [[Datoteka:Button link.png|15px]]. Linkova ne treba biti premalo, ali niti previše. Vanjski linkovi na stranice koje nisu u sklopu Wikipedije se dodaju na dnu članka u posebnom odjeljku. Vanjski link se može napraviti komandom [[Datoteka:Button extlink.png|15px]]. Pogledajte detaljnija '''[[Pomoć:Uređivanje#Kako_napraviti_linkove|uputstva o pravljenju linkova]]'''.
</div>
 
<div style="margin:0; margin-top:10px; border:1px solid #808080; padding: 0em 1em 1em 1em; background-color:#E8E8FA; align:left; margin-top:10px;">
'''Operske režije'''
* Ako je članak malo duži trebao bi imati naslove i podnaslove. Oni se dodaju pomoću [[Datoteka:Button headline.png|15px]]. Pogledajte detaljnija uputstva za pravljenje '''[[Pomoć:Uređivanje#Sekcije.2C_paragrafi.2C_liste_i_linije|lista, ubacivanje linija i općenito o jednostavnom formatiranju]]'''.
</div>
 
<div style="margin:0; margin-top:10px; border:1px solid #808080; padding: 0em 1em 1em 1em; background-color:#E8FAE8; align:left; margin-top:10px;">
Od 1954. do 1958. godine radila je kao asistent reditelja opere sa Josipom Kulundžićem, Brankom Gavelom, Mladenom Sablićem, Sojom Jovanović, Bojanom Stupicom, Tomislavom Tanhoferom, Fridrihom Sramom, Hinkom Leskovšekom, i drugima.
* Članak bi trebao početi sa ključnom riječi ili terminom o kojem se govori, i to bi trebalo biti podebljano. Pogledajte detaljnije [[Pomoć:Uređivanje#Formatiranje_slova_i_rije.C4.8Di|kako podebljati, iskriviti, podvući ili prekrižiti slova]].
Prilikom gostovanja Opere u Veneciji, decembra 1959. godine , Ani Radošević je ponuđeno da gostuje u tamošnjem pozorištu „La Fenice“, kao koreograf Hendleove opere „Alcina“. Reditelj je bio Franko Zefireli, koji se ubraja među najveće reditelje današnjice. Ova saradnja je bila uspešna i Zefireli ju je od tada pozivao kao svog saradnika za dalja gostovanja. Osim u Veneciji (1960.), sa njim je gostovala kao koreograf, još i u Firenci, (na poznatom Majskom festivalu – 1960 i 1965), u Dalasu (SAD – 1960), Covent Garden-u u Londonu (1962.), u milanskom Teatro alla Scala (1963 i 1965).
</div>
Usledio je poziv rimske Opere (1964). da u saradnji sa francuskim filmskim i pozorišnim rediteljem Rejmondom Roloom (Raymond Roulleau) postavi balet „Le Roi de gourmets“ ( „Kralj gurmana“), na muziku Rosinija, a u obradi Brero – a. Zbog bolesti odustaje, te je koreografiju radio Žan Babile (Jean Babile).
Tri godine kasnije, 1967, opet prihvata poziv Rejmonda Ruloa i sarađuje u operi Orfej (Orfee) Monteverdija, a za Holandski festival u Amsterdamu.
 
<div style="margin:0; margin-top:10px; border:1px solid #808080; padding: 0em 1em 1em 1em; background-color:#E8E8FA; align:left; margin-top:10px;">
'''Koreografije u operama:'''
* Uvijek je lijepo ubaciti i neku sliku u članak. Prvo što morate je '''[[Posebno:Upload|postaviti sliku]]''' na Wikipediju, ili pretražiti [http://commons.wikimedia.org/wiki/Main_Page Wiki skladište] da li postoji ista ili slična slika. Kada ste našli ili postavili sliku, onda je '''[[Pomoć:Uređivanje#Slike|morate pravilno linkovati]]'''. Slika ne smije kršiti autorska prava! </div>
 
<div style="margin:0; margin-top:10px; border:1px solid #808080; padding: 0em 1em 1em 1em; background-color:#E8FAE8; align:left; margin-top:10px;">
28. 1. 1951 ''Prodana nevesta'', B. Smetana, red. N.Cvejić, dir. O. Danon.
* Za pravljenje jednostavnih, ali i detaljnih tabela pogledajte '''[[Wikipedia:Kurs/Tečaj (Tablice)|uputstva za pravljenje tabela]]'''.
17. 5. 1952 ''Evgenije Onjegin'', P. Čajkovski, dir. K. Baranović.
</div>
16. 1. 1953 ''Hofmanove priče'', Ž. Ofenbah, red. N. Cvejić (proslava 30 godina umetničkog rada), dir. P. Milošević, obnova 4. 4. 1964.
20. 12. 1953 ''Vilinska kraljica'', H. Persel (predstava operskog studija Muzičke akademije u Beogradu, prevod Radmile Tirnanić, red. M. Sabljić, dir. B. Babić, kamerni orkestar muzičke akademije).
14. 6. 1954 ''Andre Šenije'', U. Đordano, red. M. Sabljić, dir. D. Županić.
23. 1. 1956 ''Pikova dama'', P. Čajkovski, dir. K. Baranović, maja 1961, u Lozani i Barseloni.
11. 6. 1956. ''Cosi fan tutte'', Mocart (gostovanje prvaka nemačkih opera, povodom 200 godina Mocartovog rođenja, uz učešće orkestra, hora i baleta Narodnog pozorišta, dir. Peter Mag).
19. 10. 1957 ''Gorski vijenac'', N. Hercigonija, red. R. Plaović, dir. O. Danon.
1. 10. 1961 ''Samson i Dalila'', K. Sen Sans, red. P. Medsen, dir. D. Miladinović.
 
<div style="margin:0; margin-top:10px; border:1px solid #808080; padding: 0em 1em 1em 1em; background-color:#E8E8FA; align:left; margin-top:10px;">
'''Režije i koreografije:'''
* Svaki članak bi trebao biti pravilno '''[[Wikipedia:Kategorija|kategorisan]]'''.
</div>
 
<div style="margin:0; margin-top:10px; border:1px solid #808080; padding: 0em 1em 1em 1em; background-color:#E8FAE8; align:left; margin-top:10px;">
1. 2. 1958 ''Otmica iz Seraja'', V. A. Mocart, dir. D. Miladinović (prva samostalna režija).
* [[Wikipedia]] je '''[[enciklopedija]]'''. Nijedan članak ne bi smio biti neka vrsta reklame ili lična promocija. Također, lični utisci i kritički osvrt na temu nisu uvijek poželjni. Wikipedia treba da sadrži što više činjenica, podataka i slika.
26. 11. 1959 ''Orfej i Euridika'', K. V. Gluk, dir. O. Danon.
</div>
3. 2. 1962 ''Prodana nevesta'', B. Smetana, dir. O. Danon. Sa ovom predstavom je opera gostovala u Kairu 1962, u saradnji sa Egipćanima. Iste godine izvedena u Visbadenu (Maifestspiele), maja 1967. godine u Palermu, i 1968. godine u Veneciji i Madridu.
15. 12. 1963 ''Ljubav, to je glavna stvar'', D. Radić, dir. B. Miladinović, asist. red. Slobodan Krstić (hor – majstor NP), asistent koreografa Milica Jovanović, scena D. Ristić.
6. 2. 1965 ''Moć sudbine'', Đ. Verdi, dir. D. Miladinović.
12. 3. 1966 ''Slepi miš'', J. Štraus, dir. O. Danon.
10. 10. 1969 ''Rigoleto'', Đ. Verdi, dir. B. Pašćan.
24. 3. 1970 ''Figarova ženidba'', V. A. Mocart, scena u Zemunu, dir. D. Miladinović.
9. 2. 1963 ''Evgenije Onjegin'', P. Čajkovski, Barselona, dir. O. Danon.
 
==== Također pogledajte ====
'''Koreograf i pomoćnik reditelja u Beogradu:'''
(za ostvarenja koja su dobila izuzetna priznanja u inostranstvu)
 
* '''[[Pomoć:Uređivanje|Više i detaljnije o izmjenjivanju stranica]]
9. 3. 1957 ''Don Kihot'', Ž. Masne, red. M. Sabljić, dir. O. Danon.
31. 3. 1957 Pariz, Teatar Nacija; 23. 5. 1961. Visbaden.
19. 5. 1959 ''Zaljubljen u tri narandže'', S. Prokofjev, red. M. Sabljić, dir. O. Danon. 1. 6. 1959. Visbaden, (Maifestspiele), 17. 6. 1959 Lozana.
 
== Kako mogu pomoći? ==
'''Koreografije u operama na inostranim scenama:'''
 
Već ste sve savladali? Na srpskohrvatskoj Wikipediji postoji mnogo članaka koji su u začetku, nisu prevedeni, ili im je potrebno preuređivanje.
19. 2. 1960 ''Alcina'', G. F. Heendel, Teatro La Fenice (Venecija), red. F. Zefireli, debitantski nastup Džoan Saderlend ( Joan Sutherland), solo u baletu Katarina Obradović.
28. 6. 1960 ''Euridice'', J. Peri, Firenca, Maggio musicale fiorentino, Teatro communale, prirodni dekor, pod vedrim nebom (Giardino di Boboli), režija i dekor F. Zefireli, kostimograf Piero Tosi.
16. 11. 1960 ''Alcina'', G. F. Hendel, Dallas (SAD), Civic Opera, F. Zefireli sa italijanskim solistima iz milanske Skale.
8. 3. 1962 ''Alcina'', G. F. Hendel, London, Royal Opera House, Covent Garden, Zefireli i Saderlend.
22. 4. 1963 ''Aida'', Đ. Verdi, Milano (La Scala), Zefireli, i 15. 4. 1965 (u naslovnoj ulozi Leontina Prajs).
1963 ''Don Kihot'', Ž. Masne, Barcelona, Teatro Liceo, red. M. Sabljić, beogradski solisti, dir. O. Danon.
1964 ''Pikova dama'', P. Čajkovski, Teatro Liceo, red. M. Sabljić.
25. 6. 1965 ''Euridice'', J. Peri, obnova za Maggio musicale, 15. 4. 1965. Aida, obnova u La Scala, Milano (Zefireli).
17. 6. 1967 ''Orfej'', Monteverdi, red. Rejmon Rulo (Raymond Rouleau), Holland Festival, Amsterdam, dekor i kostimi Žan - Mari Simon i Rostislav Dobužinski, dir. Bruno Maderna, Rostislav, koji je radio za milansku Skalu, sin je Mstislava Dobužinskog, slikara i scenografa, pripadnika ruskog Sveta umetnosti, saradnika Sergeja Djagiljeva.
 
Postoji mnogo članaka kojima treba više informacija. Takvi članci su pod kategorijom - '''[[:category:Članci u začetku|Članci u začetku]]'''. Ako ste specijalizirani za neko određeno područje, postoje i posebne kategorije kojima treba vaša pomoć za posebne oblasti.
'''Režije:'''
 
11. 1958 ''Travijata''.
11. 11. 1962 ''Mali dimničar'' (Let us make an opera), B. Britn, dir. A. Šurev, izvedena i na gostovanju u Kairu iste godine u saradnji sa Egipćanima.
9. 2. 1963 ''Madam Baterflaj'', Đ. Pučini, dir. D. Miladinović.
12. 9. 1966 ''Aida'', Đ. Verdi, dir. B. Babić, kor. V. Kostić.
26. 11. 1967 ''Karmen'', Ž. Bize, dir. O. Danon, kor. I solista Mira Sanjina.
5. 2. 1968 ''Verter'', Ž. Masne, dir. M. Jagušt, SNP Novi Sad.
20. 4. 1968 ''Aida'', Đ. Verdi, Sarajevo, u naslovnoj ulozi Ljiljana Molnar, dir. M. Štajcer, kor. S. Pervan.
5. 3. 1967 ''Kralj Edip'' (Oedipus Rex), I. Stravinski, dir. O. Danon.
5. 3. 1967 ''Tiresijine dojke'' (Les mammelles de Thiresia), F. Pulank, dir. O. Danon, kor. Branko Marković.
1962 ''Madam Baterflaj'', Đ. Pučini, takođe u Kairu (grčka Baterflaj, egipatska Suzuki, Iitalijanski Pinkerton), gostovanje ostalih naših pevača.
 
Pogledajte sljedeće kategorije ako mislite da možete pomoći:
'''Rad na televiziji'''
 
* [[:category:Članci u začetku|Stranice koje su u začetku]]
Posle penzionisanja (1970.) radi koreografije u seriji ozbiljne muzike „Viva la musica“, rediteljke Mirjane Samardžić. Emisija je emitovana jednom mesečno na Prvom programu. U svakoj epizodi bile su dve baletske tačke različitih žanrova i iz različitih epoha.
{|
Na muziku Dušana Radića a u režiji Arse Jovanovića, postavila je balet „Burleskne balade“ na muziku Zorana Hristića a u režiji Nebojše Komadine, balet „Kameleon“.
|- valign=top
|
* [[:category:Članci u začetku vezani uz arhitekturu|Arhitektura]]
* [[:category:Arheološki članci u začetku|Arheologija]]
* [[:category:Astronomski članci u začetku|Astronomija]]
* [[:category:Avijacijski članci u začetku|Avijacija]]
* [[:category:Biografski članci u začetku|Biografije]]
* [[:category:Biološki članci u začetku|Biologija]]
* [[:category:Ekonomski i financijski članci u začetku|Ekonomija i financije]]
* [[:category:Etnološki članci u začetku|Etnologija]]
|
* [[:category:Geografski članci u začetku|Geografija]]
* [[:category:Geološki članci u začetku|Geologija]]
* [[:category:Hemijski članci u začetku|Hemija/Kemija]]
* [[:category:Historijski članci u začetku|Historija]]
* [[:category:Informatički članci u začetku|Informatika]]
* [[:category:Književni članci u začetku|Književnost]]
* [[:category:Lingvistički članci u začetku|Lingvistika]]
 
|
'''Eseji'''
* [[:category:Matematički članci u začetku|Matematika]]
* [[:category:Medicinski članci u začetku|Medicina]]
* [[:category:Muzički članci u začetku|Muzika]]
* [[:category:Religijski članci u začetku|Religija]]
* [[:category:Sportski članci u začetku|Sport]]
* [[:category:Televizijski članci u začetku|Televizija]]
|}
 
[[Kategorija:Pomoć| ]]
U programu Collegium Artisticum - a (1986) objavljen je esej iz 1939. godine: „Čovjeku najbliža umjetnost“ – o plesu u Sintetičkom pozorištu i plesu uopšte.
 
'''Prikazi'''
 
U časopisu Saveza kompozitora Jugoslavije „Zvuk“ 1966. godine objavljuje svoje viđenje o savremenoj operskoj interpretaciji.
Za „Savremenu srpsku muzičku scenu“ SANU, Ani Radošević je napisala prikaz o scenskim izvođenjima "Ohridske legende“ Stevana Hristića (1986). Prikaz obuhvata sva izvođenja ovog baleta na scenama u svim republikama bivše Jugoslavije sa osvrtom na koreografije, izvođače i ostale učesnike.
 
'''Društveni rad'''
 
Ani Radošević je petnaest godina bila aktivan član Društva prijateljstva Jugoslovena i Čeha i Slovaka. Organizovala je akademije, koncerte, priredbe i predavanja (Masarik, K. Čopek, Smetana, Dvoržak, Janaček).
 
'''Priznanja i odlikovanja'''
 
Ani Radošević je nosilac ordena za zasluge za narod III reda, Ordena republike sa srebrnim vencem, Medalje za hrabrost kao i Priznanje za pokazanu hrabrost u bici na Sutjesci.
Pored ratnih priznanja Ministarstvo inostranih poslova Češke Republike dodelilo je Ani Radošević plaketu za doprinos Društvu prijateljstva Jugoslovena, Čeha i Slovaka.
 
 
'''Izvori'''
 
Vladimir Jovanović: „Beogradska opera u Evropi“, Prometej – Akademija umetnosti, Novi Sad 1986. godine.
 
V. Krčmar, M. Milanović, D. Radmanović: „Pedeset godina opere Srpskog narodnog pozorišta“, SNP, Novi Sad, sezona 1997 – 1998
 
Radoslav Lazić: „Estetika operske režije I“, Madlenijanum, Beograd, 2000.
 
Nadežda Mosusova: „Koraci vremena – Ani Radošević “, Orchestra plus, Beograd, 2001.
 
Milica Zajcev:„Igra što život znači 3“ – umetničke ispovesti istaknuih ličnosti Beogradskog baleta.
 
Vjekoslav Afrić: „Kazalište narodnog oslobođenja Jugoslavije“, „Pozorišni život“ br. 16, Beograd, 1961.
 
Rea Živković: „Uzbuna u pisaćem stroju “ (Collegium Artisticum), Beograd, 2014.
 
Franko Zefireli – https://en.wikipedia.org/wiki/Franco_Zeffirelli
 
Raymound Rouleau – https://en.wikipedia.org/wiki/Raymond_Rouleau
 
Stevan Hristić - https://sh.wikipedia.org/wiki/Stevan_Hristi%C4%87