Propaganda – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Koh-i-Noor (razgovor | doprinos)
m uklonjena kategorija Mediji pomoću gadgeta HotCat
m link
Red 4:
I crkva je došla do spoznaje da je ubeđivanje efikasnije od mučenja. Tako je [[papa Grgur XV]] godine [[1622]], osnovao ''„Congregatio de propaganda fide"'', društvo za širenje (latinski: ''rropagare'') vere među inovernicima u Africi ili [[Vitemberg]]u. [[Kurija]] je dobila zadatak da podvrgne analizi greške u radu misija, da sve učesnike ujednači u pogledu nastupa i mišljenja i da sačini što potpuniju banku podataka o misionarima. To telo i danas postoji.
 
Ako su se ranije odsecali neposlušni jezici, nakon [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] cilj je postao da se oni ukrote. Sa prosvetiteljstvom rasla je potreba za ujednačavanjem javnog mnjenja. [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] je želeo „da osvoji Evropu ne samo svojim trupama, već i [[agitacija|agitacijom]]", i oformio je svoj ''„Bureau de presse"'' u cilju PR-a. Njegov protivnik, knez [[MeternihKlemens Wenzel Lothar Metternich|Metternich]], ubrzo je ustanovio da „očigledno živimo u doba propagande", pri čemu je on pod tim podrazumevao „nastojanje" da se „sopstvena ubeđenja i sopstveni način života presade tamo gde do tada nisu postojali". Za MeternihaMetternicha [[propaganda]] se sastojala u tome da se ne prepusti urednicima „da odlučuju o tome koji će čitaočevi zaključci za istog tog čitaoca biti od koristi, a koji ne". Bezuslovno upravljanje štampom platio je, međutim, neuspehom svoje propagande.
 
Po okončanju drugog svetskog rata „propaganda" nije bila reč sa negativnim konotacijama. Godine [[1953]]. [[Konrad Adenauer]] je ozbiljno razmišljao o osnivanju ministarstva informisanja. Državnom sekretaru Otu Lencu poveren je „kao najhitniji zadatak stvaranja efikasne propagande".