Evropska svemirska agencija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Red 36:
* {{flag|Estonija}} (od [[2015]].)
* {{flag|Mađarska}} (od [[2015]].)
 
* {{flag|Kanada}} (Ugovor o suradnji)
 
== Odnos ESA i EU ==
Linija 79 ⟶ 77:
Također, odlučeno je da bi buduće izvedenice "Ariane 5" raketa, trebale biti dopunjene malim i srednje velikim lansirnim vozilima proizvedenim u Europi. Kao malo lansirno vozilo ESA je službeno odabrala "Vega" raketu, koja kao prvi stupanj koristi adaptiranu i skraćenu verziju jednog Ariane 5 boostera. Do konačnog ulaska u službu njezinu će zadaću privremeno obavljati rusko lansirno vozilo "Rockot", lansirano iz ruske svemirske baze [[Pljeseck]]. Što se tiče lansirnog vozila srednje veličine u tu je svrhu također predložena kombinacija pojedinih adaptiranih dijelova Ariane 5 rakete, no tu zadaću već vrlo dobro obavlja ruski "[[Sojuz]]", pa izgledi za to nisu veliki.
 
Europska svemirska agencija (ESA) danas okuplja 1722 zemalja članica, s [[Kanada|Kanadom]], [[ČeškaSlovenija|ČeškomSlovenijom]], [[MađarskaLetonija|MađarskomLetonijom]], [[Litvanija|Litvanijom]], [[Bugarska|Bugarskom]] i [[RumunjskaSlovačka|RumunjskomSlovačkom]] ima potpisan sporazum o suradnji, a sve čvršće surađuje i s [[Europska unija|Europskom unijom]] (EU). Glavno sjedište organizacije je u [[Pariz]]u, a pojedini specijalizirani centri i poduzeća nalaze se širom Europe, što ovisi i o doprinosu pojedine zemlje budžetu ESA-e. Zemlje članice i partnerske zemlje dio svog proračuna alociraju ESA-i, a drugi dio koriste za vođenje svojih nacionalnih programa. Najviši proračun ima Francuska svemirska agencija (CNES), potom Njemačka (DLR), Italija (ASI) i Velika Britanija (BNSC), dok najniži budžet imaju agencije novih partnerskih zemalja u tranziciji - Češke, Mađarske i Rumunjske. <ref> [http://www.esa.int/ www.esa.int] www.esa.int</ref>
 
Europska svemirska agencija (ESA) je, samostalno ili u kooperaciji, provela ili planira provesti niz misija u području istraživanja svemira i Sunčevog sustava (COS-B, GEOS 1 i 2, ISEE-2, IUE, Exosat, Ulysses, HST, [[SOHO]], Newton XMM, Cluster 2, [[INTEGRAL|Integral]], [[Cassini-Huygens]], [[Smart 1]], [[Rosetta (svemirska letjelica)|Rosetta]] i dr.), svemirskih letova i istraživanja sa ljudskom posadom (Space Shuttle, Eurolab, Sojuz, Mir, ISS), promatranju planete Zemlje (Meteosat, ERS, Envisat, Earth Explorer, Earth Watch), telekomunikacijama (OTS, ECS, Marecs, Olympus, Artemis) i satelitskoj navigaciji (Egnos, [[Galileo (svemirska letjelica)|Galileo]]). ESA aktivno sudjeluje u izgradnji Međunarodne svemirske postaje (ISS - Columbus, ATV), mikrogravitacijskim istraživanjima i transferu tehnologije.