Supernova – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: war:Supernova
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
mNema sažetka izmjene
Red 1:
[[Datoteka:SN1994D.jpg|мини|десно|280px|Supernova [[SN 1994D]] (nasjajniji objekat dole levo na slici) u galaksiji [[NGC 4526]]. Sjaj supernove gotovo nadjačava sjaj cele galaksije.]]
Katastrofična eksplozija [[zvijezda|zvijezde]] pri kojoj se oslobađa dovoljno [[energija|energije]] da supernova svojim sjajem zasjeni ostatak [[galaksija|galaksije]]. Pored energije [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]], mnogo više energije se oslobodi u vidu [[kinetička energija|kinetičke energije]] čestica i u vidu [[neutrino|neutrina]]. Supernova se događa kada masivna zvijezda potroši svoje nuklearno gorivo, pri čemu jezgra postaje nestabilna, pa kolapsira.
 
'''Supernova''' je [[zvezda]]na eksplozija zvezde koja izbacuje ogromnu energiju za izuzetno kratak vremenski period. Sjaj supernove pre eksplozije se poveća više miliona puta u odnosu na sjaj tokom njenog života. Posle eksplozije sjaj postepeno opada tokom nedelja i/ili meseci. Supernova u jednom kratkom roku zasenjuje svojim sjajem celu svoju [[galaksija|galaksiju]]. [[Sunce|Suncu]] bi bilo potrebno oko 10 milijardi godina da proizvede energiju jedne prosečne supernove tipa II. Ali, Sunce je svakako isuviše malo da bi ikada moglo da postane supernova.
Supernova je zvezdana eksplozija mnogo jace energije nego nova. Supernove su ekstremno svetle, i emituju mnogo radijacije, toliko da nadsvetle svetlost galaksije, pre nego sto njena svetlost izbledi tokom nekoliko nedelja ili meseci. Tokom ovog kratkog intervala supernova isija toliko radijacije koliko i sunce tokom celog svog trajanja. Eksplozija potrosi skoro sav ili sav materijal od kojega je zvezda sacinjena brzinom od 30000 km/s (sto je 10% brzine svetlosti) odasiljuci sok talas u medjuzvezdani prostor. Ovaj sok talas siri gas i medjuzvezdanu prasinu koja se zove ostaci supernove.
 
"Nova" je latinska reč koja znači "nov", ili još bolje "nova" (reč koja očigledno i na srpskom pored značenja ima i isti zapis) što upućuje da se radi o veoma sjajnoj novoj [[zvezda|zvezdi]] na nebeskom svodu. Prefiks "super" odvaja ili razlikuje supernovu od obične [[Nova|nove]], zvezde koja takođe naglo povećava svoju sjajnost, ali `nova` poveća sjaj u manjem obimu i putem drugačijeg mehanizma od `supernove`.
 
== Podela ==
{{astro-stub}}
 
Postoji nekoliko različitih tipova "supernova".
 
'''Supernova tipa II''' je ekspozija [[masivna zvezda|masivne zvezde]] (masa preko 10 masa Sunca) koja tako završava svoju [[evolucija zvezde|evoluciju]]. U poslednjim fazama proizvodnje energije [[nuklearna fuzija|nuklearnom fuzijom]] u svome jezgru zvezda postaje nestabilna, jer ne može da proizvede dovoljno energije da se suprotstavi svojoj sopstvenoj masi. Usled toga zvezda doživi kolaps pod uticajem sile sopstvene [[gravitacija|gravitacije]]. Posle eksplozije ostaje zvezdani ostatak u vidu neutronske zvezde ([[pulsar]]) ili [[Crna rupa|crne rupe]]. Više od 90% ukupne izbačene energije pri eksploziji se izbaci preko [[neutrini|neutrina]], a samo mali deo ode kao svetlost i mehanička energija.
 
Drugačiji način nastanka supernove ima '''supernova tipa Ia'''. Mehanizam je da se [[beli patuljak]] nalazi u [[dvojna zvezda|dvojnom sistemu]] sa zvezdom koja je u završnom fazama svog puta na [[HR dijagram|HR dijagramu]], u fazi [[crveni džin|crvenog džina]]. Kako zvezda kad uđe u fazu [[crveni džin|crvenog džina]] naglo poveća svoju zapreminu, materijal sa nje polako prelazi na belog patuljka koji na taj način povećava svoju masu. U jednom trenutku njegova masa dolazi do [[Čandrasekarova granica|Čandrasekarove granice]], i na njemu odjednom počinje nekontrolisana nuklearna fuzija vodonika koja će ga potpuno uništiti u ogromnoj eksploziji. Ovaj tip supernove je različit od površinske termonuklearne eksplozije na [[beli patuljak|belim patuljcima]], koja izaziva jednu podvrstu [[novih|nova]].
 
U oba slučaja supernova (tip II i tip Ia) rezultujuća eksplozija izbacuje većinu ili sav zvezdani materijal ogromnom silom. Supernova tipa Ia dostiže veću [[apsolutna zvezdana veličina|apsolutnu magnitudu]] od supernove tipa II.
 
Drugi tipovi supernovih su '''supernove tipa Ib''' i '''supernove tipa Ic'''.
 
Eksplozija šalje [[udarni talas|udarne talase]] u okolni međuzvezdani prostor u kome se raznosi zvezdana materija. Ova materija formira [[maglina|maglinu]] oko ostataka supernove.
 
== Poznate supernove ==
 
Tokom istorije u našoj [[Mlečni put|Galaksiji]] dokumentovane su najmanje tri pojave supernovih. Stari Kinezi su zapisali da su videli supernovu 1054. godine. Pojavila se sjajna zvezda koja se mogla uočiti čak i po dnevnom svetlu. Danas ostatke ove eksplozije poznajemo, i to je [[Rak (maglina)|maglina Krab]] u [[sazvežđe|sazvežđu]] Bika. Naredna supernova je zabeležena 1572. godine i poznata je kao [[Tiho Brahe|Tiho Brahejeva]] zvezda. Naredna, [[Johan Kepler|Keplerova]] supernova, kako se naziva, pojavila se na nebu 1604. godine. U galaksiji veličine Mlečnog puta statistički trebalo bi da se dogodi prosečno jedna supernova svakih 100 godina. Ipak, poslednja supernova u Mlečnom putu za koju mi znamo se dogodila pre više od 4 veka. Veliki deo Galaksije mi ne možemo videti usled apsorpcije prašinom koje najviše ima u pravcu središta Mlečnog puta. Ali, ipak, astronomi već dugo čekaju da konačno vidimo eksploziju supernove u našoj Galaksiji.
 
1987. godine u satelitu Mlečnog puta, [[Veliki Magelanov oblak|Velikom Magelanovom oblaku]], dogodila se supernova koja nosi naziv [[Supernova 1987a]]. To je do sad najbliža supernova koju su naučnici mogli da posmatraju pomoću savremenih instrumenata.
 
Tokom jedne godine uoče se nekoliko desetina supernovih u drugim galaksijama.
 
== Vidi još ==
*-{[[SN 1006]]}-
 
== Spoljašnje veze ==
* [http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/3981619.stm Supernova produces cosmic rays]
* [http://www.sai.msu.su/sn/sncat/ The SAI Supernova Catalog] - a searchable catalog at Sternberg Astronomical Institute, Moscow University
* [http://cfa-www.harvard.edu/iau/lists/Supernovae.html Center for Astronomy list of supernovae]
* [http://web.oapd.inaf.it/supern/snean.txt The Asiago Supernova Catalogue], a list of supernovae reported since 1885
* [http://www.astronomerstelegram.org/?rss+supernova The Astronomer's Telegram Supernova RSS Feed]
* [http://www.rochesterastronomy.org/snimages/ List of bright supernovae, including finding charts]
* The [[Supernova Early Warning System|SNEWS]] project ([http://snews.bnl.gov SuperNova Early Warning System]) uses [[neutrino]] detectors to build a network that will (hopefully) provide advance notice of a supernova explosion
* A [http://stacks.iop.org/1367-2630/6/114 review article] on SNEWS
* A technical [http://xxx.lanl.gov/abs/astro-ph/0006305 review] article on Type Ia supernovae
* A [http://www.arxiv.org/abs/astro-ph/0212054 Science] article on a mechanism of explosion of Type Ia supernovae
* Another good [http://arxiv.org/PS_cache/hep-ph/pdf/0306/0306056.pdf review] of supernova events
* An [http://arxiv.org/abs/hep-ph/9901300 article] on the connection between Supernovae and [[neutrino]]s
* A [[mpeg]] [http://anon.nasa-global.speedera.net/anon.nasa-global/kepler_snr/supernova.mpg animation] of a supernova explosion
* A [http://www.youtube.com/watch?v=8MHb6_35XJM movie] explaining the supernova process using [[Lite Brite]] diagrams
* [http://snfactory.lbl.gov The Nearby Supernova Factory] - a project that attempts to find and catalog Type Ia supernovae in nearby galaxies to better understand the phenomenon
* [http://www.space.com/scienceastronomy/060619_mystery_monday.html Explosive Debate: Supernova Dust Lost and Found]
* [http://www.newscientist.com/article.ns?id=dn9360&feedId=online-news_rss20 Enigmatic object baffles supernova team]
* [http://www.spacedaily.com/reports/Astronomers_See_Future_Supernova_Developing_999.html Astronomers See Future Supernova Developing] (SpaceDaily) Jul 25, 2006
* [http://www.physicstoday.org/vol-43/iss-9/vol43no9p24_27.pdf Review article] by [[Hans Bete|Hans Bethe]] in [[Fizika danas|Physics Today]] 43, Issue 9, September 1990, pp 24-27.
 
{{Commonscat|Supernovae}}
 
[[Kategorija:Zvijezde]]
[[Kategorija:Astronomske pojave]]
 
{{Link FA|en}}