Španski jezik – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 35:
[[File:Linguistic map Southwestern Europe.gif|thumb|280px|Hronološka mapa kaja pokazuje lingvističku evoluciju u jugoistočnoj Evropi]]
[[File:Castellano-Español.png|thumb|280px|right|Geografska distribucija preferencijalne upotrebe termina ''kastelano'' (crveno), i ''španski'' (plavo).]]
[[File:Juan de Zúñiga dibujo con orla.jpg|thumb|280px|upright|[[Antonio de Nebrija]], autor knjige ''Gramática de la lengua castellana'', prve gramatike modernih evropskih jezika.<ref>{{cite news |url=http://books.guardian.co.uk/review/story/0,12084,1105510,00.html |title=Harold Bloom on Don Quixote, the first modern novel &#124; Books &#124; The Guardian |publisher=Books.guardian.co.uk |date= December 12, 2003|accessdate=2009-07-18 | location=London}}</ref>]]
 
'''Španski''' ili '''španjolski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=spa spa]; kastiljski) spada u pet velikih jezika svijeta. Španjolskim govori 328.518.000 ljudi.<ref name="InstitutoCervantes">Instituto Cervantes (2014): [http://www.spainglobal.com/files/El-espanol-lengua-viva-2014.pdf cervantes.es] (pages 8 to 12)</ref> Najveći broj živi u sljedećim zemljama: [[Španjolska]], matična država (28.200.000; 1986); nadalje [[Meksiko]] 86.200.000; 1995); [[Kolumbija]] 34.000.000; 1995); [[Argentina]] (33.000.000; 1995); [[SAD]] 28.100.000; 2000 popis); [[Venezuela]] 21,500,000; 1995); [[Peru]] 20.000.000; 1995); [[Čile]] (13.800.000; 1995); [[Kuba]] 10.000.000; 1995); [[Ekvador]] 9.500.000; 1995); [[Dominikanska Republika]] (6.890.000; 1995); Salvador 5.900.000; 1995); [[Honduras]] 5.600.000; 1996); Nikaragva (4.350.000; 1995); [[Bolivija]] (3.480.000; 1995); [[Portoriko]] (3.440.000; 1996); [[Urugvaj]] 3.000.000; 1995); [[Kostarika]] 3.300.000; 1995); [[Panama]] 2.100.000; 1995)<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=spa Ethnologue (16th)]</ref> Zbog raslojenosti na različite [[nacija|nacionalne]] standardne varijante španjolski jezik se u [[sociolingvistika|sociolingvistici]] klasificira kao [[policentrični standardni jezik]], poput skoro svih drugih većih [[indoeuropski jezici|indoeuropskih jezika]]. Najrašireniji je jezik na svijetu poslije [[kineski jezik|kineskog]].<ref>Ethnologue: [http://www.ethnologue.com/language/cmn Mandarin] '''1026 mill.''' (848 mill. prvi jezik + 178 mill. drugi jezik), [http://www.ethnologue.com/language/eng English] '''840 mill.''' (335 mill. prvi jezik + 505 mill. drugi jezik), [http://www.ethnologue.com/language/spa Spanish] '''488 mill.''' (399 mill. prvi jezik + 89,5 mill. drugi jezik), [http://www.ethnologue.com/language/hin Hindi] '''380 mill.''' (260 mill. prvi jezik + 120 mill. drugi jezik)</ref><ref name="krystal">[http://www.krysstal.com/spoken.html krysstal.com (Kryss Katsiavriades y Talaat Qureshi)]</ref><ref>George Weber, 1997: Mandarin 1,120 mill., English 480 mill., Spanish 320 mill., Russian 285 mill., French 265 mill., Hindi 250 mill. ([http://www2.ignatius.edu/faculty/turner/languages.htm ignatius.edu]).</ref><ref>Instituto Cervantes: ([http://www.cervantes.es/sobre_instituto_cervantes/prensa/2008/noticias/noticia_08-06-17.htm cervantes.es], [http://www.elpais.com/articulo/cultura/espanol/segundo/idioma/estudia/mundo/Instituto/Cervantes/elpepucul/20070426elpepucul_8/Tes ''El País''])</ref>
Linija 96 ⟶ 97:
 
== Povijest ==
Španjolski je jezik nastao u jugozapadnoj europskoj regiji, tada poznatoj kao '''iberski poluotok'''.<ref>{{cite web|url=http://buscon.rae.es/draeI/ |title=Diccionario de la lengua española |language= es |publisher=Buscon.rae.es |date= |accessdate=2010-11-06}}</ref> Other authorities<ref>Ramón Menéndez Pidal, ''Manual de gramática histórica española'' (Espasa-Calpe, 1968), §66.2</ref><ref>Lloyd A. Kasten and Florian J. Cody, ''Tentative Dictionary of Medieval Spanish'' (2nd ed., Hispanic Seminary of Medieval Studies, 2001)</ref>
Španjolski je jezik nastao u jugozapadnoj europskoj regiji, tada poznatoj kao '''iberski poluotok'''.
 
=== Porijeklo ===
Linija 102 ⟶ 103:
Krajem VI st.pr.Kr., [[Iberi]], prvi stanovnici regije, počinju se miješati s [[Kelti|Keltima]], nomadskim i ratničkim plemenima koja se naseljavaju na područje [[Galicija, Španjolska|Galicije]] u VII st.pr.Kr.. Te dvije grupe formiraju jedan narod, nazvan Keltoiberi i razvijaju [[jezik]] koji je jedna vrsta keltskog, ali ipak razjedinjen, ovisno od plemena i područja gdje se govori. Zbog toga se do dolaska [[Rimljani|Rimljana]], koji započinju osvajanje poluotoka [[218]] g.pr.Kr., još uvijek ne može govoriti o jednoj lingvističkoj formi.<ref name="Dworkin83">{{cite book|last=Dworkin|first=Steven N.|title=A History of the Spanish Lexicon: A Linguistic Perspective|year=2012|publisher=Oxford University Press|location=Oxford|isbn=0199541140|page=83|url=http://books.google.com/books?id=V4f8ZpJAhgIC&pg=PA83}}</ref>
 
Pod rimskom vlašću poluotok postaje poznat kao [[Hispanija|'''Hispania''']]. Stanovnici dolaze u kontakt s rimskim trgovcima, vojnicima te državnim službenicima i na taj način uče [[latinski]]. Kako se klasični latinski, jezik obrazovanih, u cijelom rimskom carstvu počinje miješati s jezikom starosjedilaca - u ovom slučaju, [[Kelti|Kelta]], [[Iberi|Ibera]] te [[Kartaga|Kartažana]] - nastaje novi jezik nazvan pučki latinski (lat. latin vulgar) koji koristi osnovni model klasičnog latinskog, ali se i dalje poprilično služi riječima starosjedilačkih jezika.
 
=== Arapski utjecaj ===
Latinski ostaje jezik uprave i kulture i nakon provale [[Vizigoti|Vizigota]] u V st., plemena s istoka današnje Njemačke sve do 711 g. kada [[Arapi]], t.j. [[Mauri]] sa sjevera Afrike (u Španjolskoj poznati kao '''"los Moros"''') osvajaju skoro cijelo područje poluotoka, osim dijela današnje [[Galicija, Španjolska|Galicije]] i [[Asturija|Asturije]]. Tako se [[arapski jezik]], t.j. mozarapski dijalekt i kultura počinje govoriti u islamskoj Hispaniji ( arap. '''Al Andaluz''' ), dok na krščanskom sjeveru pučki latinski ostaje i dalje narodnim jezikom, kojeg Arapi nazivaju "'''lisan al ayam'''", u prijevodu, strani jezik. Arapski je nakon latinskog imao najveći utjecaj na razvoj španjolskog jezika. Računa se da u modernom španjolskom, otprilike, četiri tisuće riječi ima korijen u arapskom jeziku.<ref>{{cite web|url= http://www.encyclopedia.com/doc/1O29-SPANISH.html|title=Concise Oxford Companion to the English Language|publisher=[[Oxford University Press]]|date=|accessdate=24 July 2008}}</ref>
 
Krščanska kraljevstva sa sjevera godine [[1492]] dolaze do potpune vojne i političke kontrole nad cijelim područjem poluotoka, zauzimanjem posljednjeg grada u arapskom posjedu, [[Granada|Granade]]. Nakon toga dolazi do naseljavanja krščanskog stanovništva te se pučki latinski vraća kao dominantan jezik.
Linija 113 ⟶ 114:
Prva etapa [[standardiziranje jezika|stardardiziranog]] španjolskog jezika baziranog na [[kastiljski dijalekt|kastiljskom dijalektu]] počinje [[1200.]] g. kada kralj Kastilje i Leona [[Alfons X. Mudri]], poznat i kao kralj erudit (lat. učenjak), daje zadatak jezikoslovcima sa svoga dvora da prevedu [[Biblija|Bibliju]] te djela iz astronomije, povijesti i prava.
 
Drugi značajniji trenutak u razvoju jezika koji se pretvara u [[književni jezik|književni]], desilo se povijesne [[1492]], godine koja je označila španjolsku povijest kako [[Kolumbo|Kolumbovim]] otkrićem Amerike i preuzimanjem [[Granada|Granade]], što je več ranije navedeno, tako i izdavanjem prve kastiljske gramatike kojoj je bio autor [[Elio Antonio de Nebrija]], humanista sa sveučilišta u [[Salamanca|Salamanci]], koji je bio i autor hispano - latinskog rječnika sadržanog u dva sveska, naziva "Vocabularium".<ref name=Penny1>{{cite book |title= A History Of The Spanish Language|last=Penny|first= Ralph|authorlink= |coauthors= |year= 2002|publisher=Cambridge University Press |edition= 2|pages= 20–21}}</ref>
 
== Zemljopisna rasprostranjenost ==