Razlike između izmjena na stranici "Ludwig van Beethoven"

Dodano 558 bajtova ,  prije 5 godina
nema sažetka uređivanja
[[File:Beethoven monument bonn muensterplatz 2008.jpg|upright|thumb|Betovenov monument u Bonu, Münsterplatz]]
 
'''Ludvig Van Betoven''' (Ludwig van Beethoven) (* rođen najvjerojatnije [[16. 12.|16.12.]] [[1770]].,<ref name="Thayer1_53">[[#Thayer1|Thayer, Vol 1]], p. 53</ref> a kršten [[17. 12.|17.12.]] [[1770]]. U [[Bonn]]u; † [[26. 3.]] [[1827]]. u [[Beč]]u), [[nemački jezik|njemački]] [[kompozitor|skladatelj]] [[bečka klasika|bečke klasike]] i jedan od najznačajnijih glazbenih skladatelja u povijesti.<ref name="Solomon1990">{{cite book|last=Solomon|first=Maynard|authorlink= |title=Beethoven essays|url=http://books.google.com/books?id=2ZH3v2_-4F4C&pg=PA124|accessdate=4 August 2011|year=1990|publisher=Harvard University Press|isbn=978-0-674-06379-2|page=124}}</ref>
Rođen je u [[Bonn]]u u [[Njemačka|Njemačkoj]], po ocu Johannu van Beethovenu ([[1740]].-[[1792]].), od [[Flamanci|Flamanskih]] korijena, i majci Magdaleni Keverik van Betoveni ([[1747]].-[[1787]].).<ref>{{Cite book|title= Chambers Biographical Dictionary |editor = Thorne, J. O. & Collocott, T.C.|year= 1986|publisher=W & R Chambers Ltd |location= Edinburgh|isbn= 0-550-18022-2|page= 114 }}</ref> Otac mu je imao posao kao [[muzičar]] na dvoru u gradu [[Bonn]].<ref name="GroveOnline1">Grove Online, section 1</ref><ref name="Cooper2008">{{cite book|author=Barry Cooper|title=Beethoven|url=http://books.google.com/books?id=Tq5ci-9OMLEC&pg=PA407|accessdate=15 April 2012|date=8 October 2008|publisher=Oxford University Press|isbn=978-0-19-531331-4|pages=407–}}</ref>
Sa 29 godina, Betoven počinje raditi na svojoj [[I. simfonija (Betoven)|Prvoj simfoniji]] i završava je slijedeće godine. Uspješna praizvedba je izvedena [[2. 4.|2.4.]] [[1799]]. godine.
 
Već u starosti od 30 godina, kod Betovena se primjećuju znaci [[otoskleroza|otoskleroze]], «mješovitog» tipa, bolesti srednjeg u unutarnjeg uha i koja vodi ka gluhoći, i on počinje da sve manje čuje, pa počinje sve više izbjegavati ljude, tražeći mir u prirodi, gdje obično i nalazio i nadahnuće za svoje kompozicije. Kako bi unaprijedio svoj sve lošiji sluh, Betoven zateže do 4 strune na svoj glasovir. [[1819]]. godine, Betoven postaje potpuno gluh,<ref>{{Cite journal |title=Of Ear Trumpets and a Resonance Plate: Early Hearing Aids and Beethoven's Hearing Perception |first=George Thomas |last=Ealy |journal=19th-Century Music |volume=17 |issue=3 |date=Spring 1994 |pages=262–73 |jstor=746569 |doi=10.1525/ncm.1994.17.3.02a00050}}</ref> pa tako da više i nije u mogućnosti da izvodi sam svoje koncerte kao ni da [[dirigent|dirigira]]. U međuvremenu, iako malo pogluh, Betoven je i dalje radio na svojim djelima. Uslijedila je [[II. simfonija (Betoven)|Druga simfonija]], koja ne postiže neki veći uspjeh, a onda [[III. simfonija (Betoven)|Treća]] koja postiže ogroman uspjeh. Simfonija je bila posvijećena [[Napoleon Bonaparte|Napoleonu]] i prvobitno se nazivala «'''Sinfonia grande, intitolata Bonaparte'''», ali kad je Betoven saznao da se Napoleon [[18. 5.|18.5.]] [[1804]]. godine krunisao kraljem i da je odbacio svoje republikanske ideje, pobjesnio je i obrisao prvobitni naziv i nazvao simfoniju «'''Herojska simfonija, komponirana u slavlje jednog velikog čovjeka'''» (poznata još kao i '''Eroica'''). Praizvedba je bila u kolovozu 1804. godine na bečkom dvoru kneza Lobkowicza pa je njemu i posvijećena.
 
Poslije mnogo i čestih prepravki [[1805]]. godine izvedena je praizvedba jedine Betovenove opere, prvobitnog naziva «Leonore», [[Fidelio]].
1.513.355

izmjena