Hilandar – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
mNema sažetka izmjene
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
mNema sažetka izmjene
Red 68:
Manastirski kompleks je ograđen odbrambenim zidovima koji su pojačani pirgovima – kulama, Svetog Save i Svetog Georgija uz koje su podignuti višespratni konaci, kapele, paraklisi, bolnica i drugi objekti. <ref> Chilandar Monastery, http://www.embassyofserbia.gr/Hilandar/Hilandar3.htm </ref> [[Bedem|Bedemi]] su visoki preko 30 -{m}- i u donjem delu, sem kapije, nemaju nikakvih otvora. Stanovi su svi na trećem ili četvrtom spratu. U kelijama na četvrtom spratu spoljašnji zidovi imaju preko 1,5 m širine. [[Kule]] su još tvrđe i imaju vojnički izgled. Otvori su im dosta mali i uzani, vrata niska i teška. <ref> Mojsilović Igor, MANASTIR HILANDAR, http://www.srpskidespot.org.rs/Tekstovi/Hilandar.htm </ref> Građevine su zidane u [[Vizantijska arhitektura|vizantijskom stilu]] od tesanog kamena sa naizmeničnim redovima opeke, dok su podovi i balkoni izgrađeni od drveta. Konaci su oduvek zidani iznutra uz odbrambene zidove i do [[19. vek|XIX veka]] imali su otvore uglavnom prema porti. <ref> Kovačević Mirko, Sveta srpska carska lavra Hilandar na Svetoj gori Atonskoj, Zadužbina Svetog manastira Hilandara, Beograd; septembar 2008. ISBN 978-86-7768-031-2</ref>Pored glavne, u manastiru se nalazi još dvanaest manjih crkava i kapela sa živopisima iz raznih vremena, sa ikonostasima iz doba različitih umetničkih škola, sa ikonama, utvarima i drugim predmetima. <ref> Chilandar Monastery, http://www.embassyofserbia.gr/Hilandar/Hilandar3.htm </ref> Izvan manastira u zidinama, a u njegovoj neposrednoj blizini, nalaze se grobljanska crkva Blagoveštenja sa kosturnicom i paraklis Svetog Trifuna iz [[1719]]. godine. <ref> Kovačević Mirko, Sveta srpska carska lavra Hilandar na Svetoj gori Atonskoj, Zadužbina Svetog manastira Hilandara, Beograd; septembar 2008. ISBN 978-86-7768-031-2</ref>
 
[[Datoteka:HilandarPresekCrkve.jpg|240p|mini|desno|Presek crkve Vavedenja Bogorodice]]
Glavnu manstirsku crkvu Vavedenja Bogorodice sagradio je kralj Milutin početkom [[14. vek|XIV veka]] na temeljima prvobitne crkve. <ref> Chilandar Monastery, http://www.embassyofserbia.gr/Hilandar/Hilandar3.htm </ref>Ona predstavlja potpuno nov tip [[vizantijska arhitektura|vizantijske arhitekture]] i to konstantinopoljske škole, sa nešto elemenata solunske i atonske neimarske veštine. <ref> Mojsilović Igor, MANASTIR HILANDAR, http://www.srpskidespot.org.rs/Tekstovi/Hilandar.htm </ref>Za Svetu goru nova građevina je donela izvesna nova, iako ne originalna rešenja u narteksu. Napušteni su dodaci uz crkvu kao eksonarteks, pobočne kapele i prednji portik. Dobio se velik i dobro osvetljen prostor u crkvi, koji ranije svetogorske građevine nisu imale. <ref> Mojsilović Igor, MANASTIR HILANDAR, http://www.srpskidespot.org.rs/Tekstovi/Hilandar.htm </ref>Ovaj novi tip arhitekture održao se na Svetoj gori do današnjih dana. Ornamenti u maramoru oko vrata i prozora nisu iznenađujući, već skladni i solidni. Pod crkve koji je ukrašen [[mozaik|mozaikom]] izuzetne lepote je pažljivo i dobro složen. <ref> Mojsilović Igor, MANASTIR HILANDAR, http://www.srpskidespot.org.rs/Tekstovi/Hilandar.htm </ref>Na crkvi su očuvani fragmenti prvobitne plastike. U vreme kneza Lazara, oko [[1380]]. godine, uz crkvu je sagrađena priprata.<ref> Chilandar Monastery, http://www.embassyofserbia.gr/Hilandar/Hilandar3.htm </ref>