Otvori glavni meni

Izmjene

Dodano 45 bajtova ,  prije 7 godina
m/м
r2.7.3) (robot Dodaje: az:Konrad Adenauer; kozmetičke promjene
|mjesto smrti = {{flagicon|Njemačka}} [[Bad Honnef]], [[Zapadna Njemačka]]
 
|položaj = 27. [[Njemački kancelar]]<br /><small>1. [[Zapadna Njemačka|Kancelar SR Njemačke]]''
|mandat_start = [[15. rujna]] [[1949.]]
|mandat_kraj = [[16. listopada]] [[1963.]]
|prethodnik4 = [[Ludwig Theodor Ferdinand Max Wallraf]]
 
|stranka = [[Stranka centra (Njemačka)|Stranka centra]] <small>(1906. - 1945)</small><br />[[Kršćansko-demokratska unija (Njemačka)|CDU]] <small>(1945. - 1967.)</small>
|supruga = Emma Weyer<br />Auguste Zinsser
|suprug =
|zanimanje = Odvjetnik, političar
'''Konrad Hermann Josef Adenauer''' ([[Köln]], [[5. siječnja]] [[1876]]. - Bad Honnef-Rhöndorf, [[19. travnja]], [[1967]].) bio je [[Njemačka|njemački]] političar i državnik. Iako je njegova politička karijera trajala 60 godina, Adenauera se pamti po tome što je bio 1. [[Njemački kancelar|kancelar Zapadne Njemačke]] od [[15. rujna]] [[1949]]. do [[16. listopada]] [[1963]]. i predsjednik [[CDU]]-a od [[1950]]. do [[1966]]. Adenauer je bio najstariji kancelar koji je obnašao dužnost, napustivši poziciju sa 87 godina.
 
== Biografija ==
=== Rani život ===
[[Datoteka:ArminiaVorstand2.jpg|thumb|left|300px|Adneauer (desno) tijekom semestra [[1896]]/[[1897|97]]. na ''K.st.V. Arminia Bonn'']]
Konrad Adenauer se rodio kao treće od petoro djece Johanna Konrada Adenauera ([[1833]]. - [[1906]].) i njegove žene Helene ([[1849]]. - [[1919]].) u Kölnu. Bliži rođaci (braće i sestre) su bili August ([[1833]]. - [[1906]].), Johannes ([[1873]]. - [[1937]].), Lili ([[1879]]. - [[1950]].) i Elisabeth, koja je umrla ubrzo nakon rođenja. Godine [[1894]]. počeo je studirati [[pravo]] i [[politika|politiku]] na sveučilištu u [[Freiburg]]u, [[München]]u i [[Bonn]]u. Bio je član nekoliko rimokatoličkih studentskih udruga, kao npr. K.st.V. Arminia Bonn u [[Bonn]]u. Studij je završio [[1901]]. Nakon toga radio je kao odvjetnik na sudu u [[Köln]]u.
 
=== Početak političke karijere ===
Kao pobožan rimokatolik, Adenauer se [[1906]]. pridružio ''[[Deutsche Zentrumspartei]]u'', te je iste godine izabran u gradsko vijeće grada [[Köln]]a. Godine [[1909]]. postaje dogradonečalnik [[Köln]]a. Od [[1917]]. do [[1933]]. obnašao je dužnost gradonačelnika [[Köln]]a. Imao je neugodan zadatak da vodi Köln kroz period britanske okupacije nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] koji je trajao sve do [[1926]]. Uspio je uspostaviti vjeran odnos sa britanskim vojnim autoritetima i zagovarao je [[Rhenska Republika|Rhenski separatizam]] (Rhensku državu unutar Njemačke, ali izvan Prusije). Tijekom [[Weimarska Republika|Weimarske Republike]], bio je predsjednik Pruskog državnog vijeća (''Preußischer Staatsrat'') od [[1922]]. do [[1933]]., reprezentativnog vijeća pruskih gradova i provincija.
 
Nakon [[Srpanjska urota|neuspjelog atentata na Hitlera]] [[1944]]., Adenauer je zatvoren po drugi put zbog činjenice da je bio protivnik režima. No, nakon što [[Gestapo]] nije uspio dokazati njegovu povezanost sa urotom, pušten je nakon par tjedana. Ubrzo nakon rata, Amerikanci su ga postavili za gradonačelnika Kölna, no britanska administracija ga je otpustila zbog navode nesposobnosti.
 
=== Nakon Drugog svjetskog rata i osnivanje CDU-a ===
[[Datoteka:CDU logo.svg|thumb|250px|Logo CDU-a]]
Nakon njegovog otkaza na mjestu gradonačelnika Kölna, Adenauer se posvetio osnivanju nove stranke, [[Kršćansko demokratska unija|Kršćansko demokratsku unije]] (CDU), nasljednice Katoličke centralne stranke, koja bi u jednu stranku prihvatila i protestante i katolike. U siječnju [[1946]]. Adenauer je započeo politički miting buduće CDU u britanskoj zoni kao njezin ''Alterspräsident'', te je na tom sastanku formalno izabran za vođu buduće stranke. Adenauer je neumorivo radio na razvijanju kontakata i potpore za CDU tijekom sljedećih nekoliko godina, te je sa varirajućim uspjehom želio postaviti svoju ideologiju u stranci. Njegova ideologija bolje je stajala od ideologije onih u CDU-u koji su željeli ujediniti [[socijalizam]] i [[kršćanstvo]]. Adenauer je preferirao pritiskati dostojanstvo individualca, te je smatrao da su i [[komunizam]] i [[nacizam]] materijalističke ideologije koje razaraju dostojanstvo.
Adenauerova vodeća uloga u CDU-u britanske zone osvojila mu je poziciju u [[Parlamentarno vijeće 1948.|Parlamentarnom vijeću 1948.]], koje su sazvali zapadni saveznici kako bi donijeli konstituciju za 3 zapadne savezničke zone [[Njemačka|Njemačke]]. Bio je predsjednik konstitucionalne konvencije, te je, kao i [[George Washington]] u [[SAD]]-u, iznenedno sa svoje trenutne pozicije izabran za prvog predsjednika vlade kada je novi ''"Osnovni zakon"'' donesen u svibnju [[1949]].
 
=== Prvi kancelar Savezne Republike Njemačke ===
[[Datoteka:Flag map of Germany (separation).svg|thumb|300px|Karta koja prikazuje podjelu Njemačke nakon II. svjetskog rata i dvije novonastale Njemačke, te ujedinjenu Njemačku kakva je i danas]]
Na njemačkim federalnim izborima [[1949]]., Adenauer je izabran za [[Njemački kancelar|prvog kancelara]] [[SRNJ|Savezne Republike Njemačke]] nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Tu poziciju držao je u periodu [[1949]]. do [[1963]]., u periodu koji pokriva velik dio preliminarne faze [[Hladni rat|Hladnog rata]]. Tijekom tog perioda, poslijeratna podjela Njemačke konsolidirana je nastankom dvaju odvojenih njemačkih država, [[Zapadna Njemačka|Savezne Republike Njemačke]] (Zapadne Njemačke) i [[DDR|Demokratske Republike Njemačke]] (Istočne Njemačke). Prvi izbori za ''[[Bundestag]]'' u Zapadnoj Njemačkoj održani su [[25. kolovoza]] [[1949]]., a po izborima se pokazalo da je Adenauerova [[CDU]] najjača stranka.
No, unatoč svim kritikama, Adenauerova vladavina u Zapadnoj Njemačkoj smatra se pozitivnom, te je u jednoj njemačkoj tele-anketi iz [[2003]]. izabran za ''"Najvećeg Nijemca svih vremena"''.
 
=== Dodatne akcije kao kancelar ===
[[Datoteka:Muenze 2dm adenauer.jpg|thumb|180px|Adenauer na kovanici od 2DM]]
* Održao povijesni govor u [[Bundestag]]u u rujnu [[1951]]. u kojem je obznanio obligaciju njemačke vlade da kompenzira [[Izrael]], kao predstavnika [[Židov]]skog naroda, zbog [[Holokaust]]a.
Kada je Adenauer [[1967]]. umro u 91. godini života, narod je pitan čemu su se kod Adenauera najviše divili. Većina je rekla da je to njegov trud oko povratka posljednjih ratnih zarobljenika iz [[SSSR]]-a, povratka koji je znan i kao ''"Povratak njih 10,000"''.
 
== Pokušaj atentata ==
Dana [[27. ožujka]] [[1952]]., paket za kancelara Adenauera eksplodirao je u središtu [[München]]ske policije, ubivši jednog policajca. Dva dječaka koja su plaćena da pošalju paket poštom privukla su pozornost policije na paket. Istrage su dovele do ljudi usko povezanih sa [[Herut]]om i bivšim [[Irgun]]om. Njemačka je vlada sve dokaze držala pod pečatom. Pet izraelskih osumnjičenika koje su identificirali francuski i njemački istražitelji pušteni su da se vrate natrag u Izrael.
 
Pet urotnika su uhićeni u [[Pariz]]u, od strane francuske policije. Oni su bili bivši članovi [[Irgun]]a, organizacije raspuštene [[1948]].<ref>http://www.guardian.co.uk/germany/article/0,,1797768,00.html</ref>
 
== Politički skandali ==
{{glavni|Spiegel skandal}}
Godine [[1962]]. izbio je skanadal kada je Adenauerov podkabinet naredio uhićenje pet novinara njemačkih novina ''Der Spiegel'', optuživši ih za veleizdaju, posebno za tiskanje priručnika koji prikazuje sve slabosti zapadnonjemačke vojske. Godine [[1962]]. članovi kabineta, koji su bili članovi [[FDP]]-a odmah su dali ostavku na svoje dužnosti. Nakon ovog udarca Adenauer je još nastavio voditi kabinet skoro godinu dana, kada je bio prisiljen dati ostavku. Na mjestu njemačkog [[kancelar]]a nasljedio ga je [[Ludwig Erhard]]. Predsjednik [[CDU]]-a ostao je sve do [[1966]].
 
[[ar:كونراد أديناور]]
[[az:Konrad Adenauer]]
[[bar:Konrad Adenauer]]
[[be:Конрад Адэнаўэр]]
107.391

izmjena