Voja Antonić – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Autobot (razgovor | doprinos)
m Vanjske veze
Autobot (razgovor | doprinos)
m Bot: ispravljena preusmerenja
Red 4:
| opis = Voja Antonić na konferenciji VM Srbije, 06.06.2010.
| datum_rođenja = {{bda|1952|07|12|df=y}}
| mjesto_rođenja= [[Šabac]], [[Socijalistička Republika Srbija|NR Srbija]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]]
|prebivalište = [[Beograd]]
|poznat_po= izradi kompjutera [[Galaksija (kompjuter)|Galaksija]]
| website = {{URL|http://www.paralax.rs}}
}}
'''Voja Antonić''' ([[Šabac]] [[12. 7.|12. jul]] [[1952]]) je srpski [[inženjer]], pronalazač, [[novinar]] i [[pisac]]. Takođe je urednik novina, a doprinosio je u brojnim radijskim emisijama.
 
Najpoznatiji je po tome što je prvi na teritoriji [[SFRJSocijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] konstruisao i realizovao [[kućni računar Galaksija|Galaksiju]], [[kućno računalo|kućni računar]] na principu [[uradi sam|samogradnje]]. Sa [[Dejan Ristanović|Dejanom Ristanovićem]], novinarom časopisa „Računari u vašoj kući“ pokrenuo je akciju „Napravite svoju Galaksiju“, čiji je cilj bio ohrabrivanje i podučavanje brojnih računarskih entuzijasta da sami naprave svoj računar.
 
Sam Antonić je nekoliko svojih radova predao u [[javno vlasništvo]].
 
==Biografija==
Voja Antonić je rođen u [[Šabac|Šapcu]] [[12. jul7.|12. jula]]a 1952, a u [[Beograd]] se preselio sedam godina kasnije. Na saveznom takmičenju iz matematike i fizike 1966. osvojio je prvo mesto.
 
Čitanje knjige o [[mikroprocesorprocesor|mikroprocesoru]]u [[Z80]] motivisalo je Antonića da pokuša da eksperimentiše s njim. Godine [[1976]]. napravio je svoju prvu mašinu sa mikroprocesorom -{[[Game of Life]]}- [[Džon Konvej|Džona Konveja]], profesora sa [[Univerzitet u KembridžuCambridgeu|Kembridža]], koji je osmislio algoritam da se na matrici sa 256 crvenih [[svetleća dioda|svetlećih dioda]] iscrtava tok [[evolucija|evolucije]]. Zbog nedostatka finansija, Antonić je napravio matricu 8x8, a kako nije znao za emulator [[EPROM]]-a, program je pisao na papiru, kasnije ga upisivao u EPROM i brisao pomoću ultraljubičaste svetlosti iz kvarcne lampe kada je trebalo ispravljati greške.<ref>[http://www.paralax.co.yu/pr76.htm Game of Life]</ref>
 
Godine [[1981]]. Smučarski savez Srbije se obratio Antoniću da konstruiše precizniji uređaj za merenje vremena za potrebe Balkanskog prvenstva u alpskim i nordijskim disciplinama, pošto su se rezultati sa tog takmičenja sabirali za međunarodni poredak smučara. Pre toga se vreme merilo običnom [[štoperica|štopericom]]. Antonić je napravio mali računar Arbitar, koji se nalazio u tašni, a imao je ugrađenu bateriju, LCD pokazivač, tastaturu i štampač. Arbitar je po konceptu bio prethodnik današnjih [[laptop]] računara. Kasnije je napravljeno ukupno pet verzija Arbitra. <ref>[http://www.paralax.co.yu/pr81.htm Arbitar]</ref>
[[Datoteka:Galaksija 1984.jpg|thumb|right|310xp|[[Kućni računar Galaksija]] u fazi montaže delova]]
 
U leto 1983, čitajući literaturu o mikroprocesorima, Antonić je zaključio da primitivan procesor -{CDP}- 1802 može softverski da generiše video-signal bez pomoćnog specijalnog kola, pa je pokušao isto da uradi i na procesoru Z80A na 3,072 MHz. Ovaj računar je mogao da generiše monohromatsku sliku sa 32 znaka u 16 redova ili grafiku rezolucije 64x48. Kako su u to vreme računari još uvek bili retkost, pošto je tada propisima bio zabranjen uvoz robe u vrednosti preko 50 nemačkih maraka, Antonić je ponudio popularnom naučnom časopisu „[[Galaksija (časopis)|Galaksija]]“, koji je u to vreme pokretao specijalno izdanje „Računari u vašoj kući“, da ponudi da objavi uputsvo za samogradnju. Kompletno uputstvo za samogradnju je odštampano decembra 1983, pa je preko 8000 entuzijasta u Jugoslaviji je došlo do svog prvog [[kućnikućno računarračunalo|kućnog računara]], iako su početne očekivanja bila da će biti napravljeno između 100 i 1000.<ref>[http://www.paralax.co.yu/pr83.htm Galaksija]</ref> Sam Antonić je napisao [[operativni sistem]], a pisao je i programe za svoj računar, a napravio je i nekoliko video-igara.<ref>[http://user.sezampro.yu/~dejanr/galaks.htm Galaksija]</ref>
 
Takođe je bio jedan od prvih saradnika časopisa „[[Svet kompjutera]]“.
 
Antonić je [[1999]]. napravio instrument koji je objedinjavao logičku sondu, analizator, serijski prijemnik i frekvencmetar zasnovanom na [[mikrokontroler]]u PIC16F84 američke firme [[Mikročip Tehnolodži]] i ponudio je šemu toj firmi. Firma je prihvatila ponudu i obećala Antoniću kompenzaciju, ali po njihovim rečima, ona nije mogla biti poslata u Jugoslaviju zbog trgovinskog [[embargo|embarga]] koje su [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Države]] uvele SR Jugoslaviji. Ipak, Mikročip Tehnolodži je uvrstio Antonićev instrument na svoj sajt pod brojem AN689, ali je on kasnije uklonjen sa sajta.<ref>[http://www.paralax.co.yu/pr99.htm AN689]</ref>
 
Voja Antonić danas živi u [[Beograd]]u i radi kao novinar časopisa [[Pi-si Pres]] ({{jez-en|PC-Press}}). Po uverenju je deklarirani ateista.<ref>[http://www.velikiprasak.com/2011/04/voja-antonic-crkva-politika-magija/ Voja Antonić: Crkva = politika + magija]</ref>
 
==Borba protiv sujeverja i lažnih pronalazaka==
Antonić je poznat i kao borac protiv [[sujeverje|sujeverja]] i [[proricanje sudbine|proricanja sudbine]] koje je doživelo uspon u Srbiji krajem [[20. vekvijek|20. veka]]a. Zbog toga je napisao knjigu „Da li postoje stvari koje ne postoje — vodič za kritičko razmišljanje“ — koja je objavljena [[2000]]. Kao nastavak borbe protiv proricanja, popularnog u Srbiji zaslugom samozvanih proroka [[Tarabići iz Kremana|Miloša i Mitra Tarabića]] iz sela [[Kremna|Kremne]] kod [[Užice|Užica]], Antonić je objavio knjigu „Kremansko neproročanstvo: studija jedne obmane“. Utvrdio je da postoji 12 izdanja knjige „[[Kremansko proročanstvo]]“, koje su sve različite i menjane tokom vremena. Tokom svog istraživanja posetio je Kremnu, gde su mu ponuđeni „originalni rukopisi“ Mitra Tarabića, koji je bio nepismen.
 
Prelistavajući svetske baze koje sadrže patentirane pronalaske, Antonić je primetio da su neki previše naivni ili prosto nemogući, što je rezultovalo elektronskom knjigom „Patenti koji neće promeniti svet“.
 
Na ovu knjigu se nadovezao sledeći projekat — Rekvizit za bal vampira. Ovaj „uređaj“ na principu [[periskop]]a koristi činjenicu da [[vampiri]] nemaju [[odraz]] u [[ogledalo|ogledalu]], a izjavio je da ne želi da ga patentira jer „[[Albert Einstein|Albert Ajnštajn]] više ne radi kao administrator u patentnom zavodu, pa tamo više nema nikoga ko bi mogao da shvati njegovu pravu vrednost“.<ref>[http://www.paralax.co.yu/pr00.htm Rekvizit za bal vampira]</ref>
 
==Pripovetke==