Razlike između izmjena na stranici "Behar (časopis)"

Dodano 280 bajtova ,  prije 6 godina
m (robot kozmetičke promjene)
 
Godine [[1910.]] među Muslimanima u [[BiH]] bilo je 25.505 (5.26%) pismenih, među pravoslavnim kršćanima 63 205 (9.88%), a među katolicima 75 843 (22.17%).<ref>F. Marić, ''Pregled pučanstva Bosne i Hercegovine između 1879. i 1995. godine'', 1996, str. 77.</ref> Primjerice u [[Tešanj|tešanjskom]] kotaru bilo je mnogo više duhovnika (28) nego učitelja (2). Intelektualci iz redova bosanskih Muslimana namjeravali su podići razinu pismenosti i kulture među bosanskohercegovačkim islamskim življem, a među njima se isticao Ademaga Mešić. ''Behar'' je zbog srpskohrvatskog jezika bio pristupačan širokom [[islam]]skom sloju, a na važnost te činjenice upućuje podatak da je 1910. u Bosni turskim jezikom vladalo samo 2.289 osoba, a [[arapski jezik|arapskim]] 448 osoba.<ref>M. Rizvić, ''Behar. Književnohistorijska monografija'', Sarajevo, 2000, str. 33.</ref> Vodstvo MNS-a imalo je u vidu osnivanje "islamske tiskare" koja bi distribuirala "znanstvene, poučne, vjerske" i ine publikacije na "turskom i hrvatskom jeziku".<ref>A. Mešić, Memoari II, Program MNS, str. 55-60.</ref> Pod uredništvom Čauševića u ''Beharu'' prevladava publicistička nad književnom građom, list je izravnije društveno angažiran i otvoren panislamističkim idejama. Bosanski Muslimani se u časopisu nazivaju [[Hrvati]]ma i jezik se naziva hrvatskim imenom.{{Nedostaju_izvori}} Naglasak na hrvatsko nacionalno usmjerenje stavlja se od 1908. do 1910. kad ga uređuju Ljudevit Dvorniković i Šemsi-beg Salihbegović. Istodobno se otvara prema hrvatskim književnim krugovima oko listova ''Nada'' i ''Kolo hrvatskih književnika''.<ref>M. Rizvić, ''Behar. Književnohistorijska monografija'', 2000, str. 293.-294.</ref> Časopis se tiskao i na [[Turski jezik|turskom jeziku]] koji je imao simbolički potvrditi vezu bosanskog i univerzalnog islama, ali i osjećaje muslimana prema [[Carigrad]]u. Pored [[beletristika|beletristike]] list obrađuje teme iz narodne ekonomije, osobito agrarnu problematiku.
 
Dubrovački časopis [[Srđ (časopis)|Srđ]] spominje ovaj list. <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |coauthors= |title= Srđ, pp. 421.|year=1902|url= http://ubsm.bg.ac.rs/view.php?q=1282&e=f&p=0443&z=3&x=0&w=1366&h=649&x=e|publisher= |location= Dubrovnik |id=}}</ref>
 
== Urednici lista ==
Anonimni korisnik